Prijeđi na sadržaj

Mesta

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Mesta (razvrstavanje).
Mesta
Lokacija
Države Bugarska
 Grčka
GradoviRazlog, Bansko, Krisopoli
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Planina Rila (Bugarska)
2240 m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
kod Krisopolisa (Kavala)
0 m
delta
Dužina230 km
PritokeDospat, Karađa dere, Bistrica
Hidrologija
Protok
  – srednji

32 m³/s
Sliv
  – površina

2767,1 km²
Ulijeva se uEgejsko more

Mesta (u Bugarskoj) ili Nestos (u Grčkoj) (grčki: Νέστος, bugarski: Места, turski: Mesta Karasu) je rijeka u jugoistočnoj Bugarskoj i sjeveroistočnoj Grčkoj. U antici rijeka Nestos bila je granica između Makedonije koja se prostirala zapadno od rijeke i Trakije koja je bila istočno od rijeke. To je peta po veličini rijeka u Bugarskoj i Grčkoj.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Tok rijeke kroz Bugarsku

[uredi | uredi kod]

Rijeka Mesta formira se nakon spoja dviju rijeka koje izviru na obroncima Planine Rila, od rijeke Černa Mesta i Rijeke Bjala Mesta kod kordinata 42°07′10″N 23°35′10″E / 42.11944°N 23.58611°E / 42.11944; 23.58611. Dužina rijeke kroz Bugarsku iznosi 110 km, Mesta ima 25 pritoka, od toga 13 prvoga reda. Tok rijeke u Bugarskoj je većim dijelom planinski, rijeka ima veliku visinsku razliku, a na pojedinim dijelovima teče kroz uske klisure. Rijeka ima prosječni istjek od 1,462 m³/s kod izvora (Černa Mesta) do 29,850 m³/s kod Hadžidimova kad napušta Bugarsku.

Tok rijeke kroz Grčku

[uredi | uredi kod]
Mesta u bugarskim Rodopima

Dužina rijeke Nestos, kako se rijeka zove u Grčkoj je 120 km, u ovom dijelu rijeka ima 18 pritoka od kojih je najveći rijeka Dospat koja dolazi iz Bugarske. Nakon prolaza kroz sutjeske i klisure Rodapskog masiva, gdje teče kao brzica, rijeka u svom donjem dijelu teče kroz nizinu kao mirna ravničarska rijeka.

Ušće rijeke u Egejsko more nalazi se istočno od grada Kavala kod kordinata 40°50′51″N 24°48′15″E / 40.84750°N 24.80417°E / 40.84750; 24.80417 nasuprot otoku Tasos (kod gradića Krisopoli). Tu rijeka tvori veliku deltu (440 km²), koja je danas nacionalni park.

U sjevernom planinskom dijelu rijeke izgrađene su dvije hidroelektrane, sa 3 velike brane i akomulaciona jezera; Tisavros, Platanovrisi i Temenos, koje proizvode ukupno 665 GWh električne struje.

Bibliografija

[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]