Mazanderani

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mazanderanac Reza-šah

Mazanderani (Mazanderanci, Mazandarani, Tabri), iranski narod naseljen uz južnu obalu Kaspijskog jezera na sjeveru Irana u provinciji Mazandaran. Populacija Mazanderana iznosi preko 3 milijuna [1], a mnogi od njih žive u gradovima Ramsar, Tonekabon, Čalus, Novšaher, Nur, Mahmudabad, Amol, Babolsar, Babol, Kaemšaher, Džujbar, Savadkuh, Sari, Neka i Behšaher[2]. Tek manji dio ih je ostao živjeti nomadskim načinom života svojih predaka krečući se sa stokom u potrazi za pašnjacima. Mazanderanskom ekonomijom dominira agrikultura i ribarstvo. Kao sjedilački narod, ruralni Mazanderani (54.1%) bave se uzgojem raznih bliljnih kultura riža, pšenica, ječam, čaj, voće i pamuk. Uzgajaju i goveda a poznati su po uzgoju rasnih arapskih konja [3] [4]. Uz obalu Kaspijskog jezera razvijen je ribolov i proizvodnja kavijara [5] koji je na glasu u cijelom svijetu. Poznati su i u proirvodnji ćilima (žene). Vjera je većinom šijitska.

Jezik[uredi - уреди | uredi izvor]

Mazanderani govore mazanderanskim jezikom [mzn], indoeuropskim predstavnikom kaspijske podskupine sjeverozapadnih zapadnoiranskih jezika

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]