Marija Josipa Austrijska

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Marija Josipa Austrijska
Kraljica Poljske; izbornica Saksonije
Queen Maria Josepha, Wife of King Augustus III of Poland.jpg
Krunidba 17. januar 1734.
Supružnik August III. od Poljske
Djeca Fridrik Kristijan, izbornik Saksonije
Marija Amalija, kraljica Španije
Marija Ana, izbornica Bavarske
Franjo Ksaverije
Marija Josipa, dofena Francuske
Karlo, vojvoda Kurlandije
Marija Kristina, Marija Elizabeta
Albert, vojvoda Tešina
Klement Vjenceslav
Marija Kunigunda
Dinastija Habsburg
Otac Josip I, car Svetog Rimskog Carstva
Majka Vilma Amalija od Braunschweig-Calenberga
Rođenje 8. decembar 1699.
Beč
Smrt 17. novembar 1757.
Dresden

Marija Josipa Austrijska (puno ime: Marija Josipa Benedikta Antonija Terezija Ksaverija Filipa; 8. decembar 1699 - 17. novembar 1757) bila je posljednja poljska kraljica.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođena je u Beču kao kćerka Josipa I, cara Svetog Rimskog Carstva, i Vilme Amalije od Braunschweig-Calenberga. Njeno obrazovanje je nadgledala njena baka, carica-majka Eleonora Magdalena Nojburška, strastvena rimokatolkinja, pa se obrazovanje Marije Josipe svodilo uglavnom na religiju.

Austrijsko naslijeđe[uredi - уреди | uredi izvor]

Marija Josipa bila je najstarija u posljednjoj generaciji Habsburgovaca, te je trebalo da naslijedi Austriju i ostale habsburške zemlje prema primogenituri i dogovoru svoga djeda, cara Leopolda I, i dvojice posljednjih muških Habsburgovaca, njenog oca Josipa i strica Karla.

Godine 1719. udala se za Fridrika Augusta, sina poljskog kralja Augusta II koji je želio ojačati svoju dinastijom vjenčanjem s austrijskom nadvojvotkinjom, a nadao se i da će u slučaju izumiranja dinastije Habsburg dinastija Wettin dobiti pravo na austrijsko prijestolje. Car Karlo VI, stric Marije Josipe, godine 1713. pogazio je obećanje dato svom ocu i bratu izdavši Pragmatičku sankciju iz 1713. godine. Pragamtičkom sankcijom je svojoj vlastitoj kćerki (Mariji Tereziji, tada još nerođenoj) dao jača nasljedna prava od prava Marije Josipe i njene mlađe sestre Marije Amalije. Marija Josipa je na dan svog vjenčanja bila prisiljena potpisati 59 stranica dug dokument kojim se odrekla austrijskog prijestolja.[1] Rodila je 14 djece.

Godine 1734. njen muž je izabran za poljskog kralja, te je ona tako postala poljska kraljica. U Ratu za austrijsko naslijeđe dinastiji Wettin je obećano da će kraljica Marija Josipa (odnosno njeni potomci, ako ona ne bude živa) naslijediti austrijsko prijestolje u slučaju da Marija Terezija ostane bez potomaka.[2] Marija Josipa je umrla šest godina prije svoga muža, 1757. godine, u Dresdenu, gdje je i sahranjena.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Ingrao, 143.
  2. Browning, 159.

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Browning, Reed: The War of the Austrian Succession St Martin's Press 1993 ISBN 0-312-09483-3
  • Ingrao, Charles W: The Habsburg monarchy, 1618-1815 Cambridge University Press 2000 0521785057