Manduševac
45°48′46″N 15°58′40″E / 45.8128611489335°N 15.9779123961926°E
Manduševac je poznata fontana na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Ima veliko povijesno značenje, te je prema legendi Zagreb po njemu dobio ime. Manduševac je heraldičkim simbolima prikazan kao izvor na grbu Zagrebačke županije.
Povijest[uredi | uredi kod]
Izvor vode Manduševac postoji od davnine na prostoru bivšeg sajmišta Harmice ispod zidina starog Zagreba (koji se sastojao od dva grada-današnjeg Kaptola i Griča). Stoljećima je služio Zagrepčanima kao izvor vode. Postoji legenda prema kojoj je na tom zdencu lijepa djevojka Manda srela viteza koji ju je zamolio vode. Rekao joj je "Mando, dušo, zagrabi vode". Prema toj izreci su i Zagreb i Manduševac dobili ime (Manduševac od "Mando, dušo", a Zagreb od "zagrabi").
Godine 1898. Trg bana Jelačića rekonstruiran je i popločan, te je pritom Manduševac zatrpan. S vremenom se zaboravilo na njegov položaj. Zbog toga je nastalo veliko iznenađenje kad je prilikom rekonstrukcije tadašnjeg Trga Republike (današnjeg Trga bana Jelačića) 1986. Manduševac ponovo pronađen. Manduševac nije bio u prvotnom planu uređenja trga, ali je na molbu javnosti nakon otkrića Manduševca plan promijenjen i od 1986. Manduševac ponovo postoji.
Predanje[uredi | uredi kod]
Hrvatski povjesničar Krčelić [1] je zabilježio zanimljiv događaj iz života blaženog Augustina Kažotića.
1312. godine, u doba gradnje katedrale, bila je velika suša. Tada je po zagovoru blaženoga Augustina Kažotića – tadašnjeg zagrebačkog biskupa – provreo izvor vode, današnji Manduševac. Kasnije je bio Kažotić biskup u Luceri, gdje se nalaze i njegove relikvije. Dio njegovih relikvija čuva se u zagrebačkoj katedrali.[2]
- ↑ Krčelić, Baltazar Adam, Hrvatski biografski leksikon, hbl.lzmk.hr, pristupljeno 17. prosinca 2015
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-03. Pristupljeno 2020-12-13.