Manastir Svetog Jovana Krstitelja u Jašunji

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Manastir Svetog Jovana Krstitelja
Osnovni podaci
Mesto: Jašunja, Leskovac
 SRB
Vrsta spomenika: Spomenik kulture
Vreme nastanka: 1517.
Tip spomenika:
Stepen zaštite:
Vlasnik:
Nadležna ustanova za zaštitu: Zavod za zaštitu spomenika kulture
Nadležna institucija
Sedište: Niš
Adresa: Dobrička 2.
18000 Niš
Internet strana: www.ni.rs

Manastir Svetog Jovana Krstitelja se nalazi kod mesta Jašunja, grad Leskovac. Sagrađen je 1517. godine i ima status spomenika kulture.[1]

Na obroncima Babičke gore, trinaest kilometara severoistočno od Leskovca, od sela Babičko, Golema Njiva do Jašunje nalaze se tri stara manastira, Babičko, Vavedenja Presvete Bogorodice i Svetog Jovana Krstitelja.[2]

Istorija i arhitektura[uredi | uredi kod]

Crkvu posvećenu Svetom Jovanu Krstirelju muškog manastira je podigao sa braćom Andronik Kantakuzen, na mestu starijeg manastira. Podignuta kao jednobrodna, poluobličasto zasvedena bogomolja sastoji se od trema, priprate kao posebne prostorne jedinice, naosa koji je parovima pilastera organizovan u traveje i oltarskog prostora završenog spolja polukružnom apsidom. Fasade su ozidane kombinacijom lomljenog kamena i opeke po uzoru na srednjovekovna dekorativna iskustva. Značajnija obnova izvedena je 1693. godine nadziđivanjem i promenom krovne konstrukcije.

U poslednjoj obnovi, držeći se starog programskog rasporeda, zograf Jakov iz Velesa sa sinom Đorđem ponovo je živopisao crkvu 1902. godine.

Arheološki, arhitektonski i slikarski konzervatorski radovi izvedeni su 19861987. godine.

Živopis[uredi | uredi kod]

Sačuvani živopis potiče iz različitih perioda. Najstariji sloj, u naosu, nastao je 1524. godine zaslugom nekoga Petra iz Sofije. U srednjim zonama zidova priprate vide se ostaci živopisa za koji se pretpostavlja da je oslikan posle fresaka naosa a pre fasadnih slika iz 1583. godine. Bogat tematski repertoar obuhvata cikluse Velikih praznika, Hristovih stradanja, Bogorodičinog akatista i opširan žitijni ciklus patrona.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „Eparhija niška/Manastir Jašunja-Golema njiva”. Arhivirano iz originala na datum 2016-08-13. Pristupljeno 2017-06-16. 
  2. Jašunjski manastiri na Babičkoj gori srbijuvolimo.rs

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]