Prijeđi na sadržaj

Majdan (Gornji Milanovac)

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Majdan (razvrstavanje).
Majdan
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Moravički
Opština Gornji Milanovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 513
Geografija
Koordinate 44°06′N 20°30′E / 44.1°N 20.5°E / 44.1; 20.5
Nadmorska visina 501 m
Majdan na karti Srbije
Majdan
Majdan
Majdan na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 32313
Pozivni broj 032
Registarska oznaka GM


Koordinate: 44° 06′ 00" SGŠ, 20° 30′ 00" IGD
Majdan je naselje u Srbiji u opštini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 513 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 597 stanovnika).

Opšti podaci

[uredi | uredi kod]

Selo se prostire sa obe strane magistralnog puta M-21 (Ibarska magistrala). Na severu zahvata obronke Rudnika. U selu radi četvorogodišnja osnovna škola. Selo ima i pravoslavnu crkvu posvećenu Svetoj Trojici, koja je sagrađena 1891. od kamena nadgrobnih spomenika, na mestu gde je do tada bila drvena crkva.[1]

Seoske litije su na prve Trojice.[1]

U ataru Majdana se na magistrali često događaju saobraćajne nesreće sa fatalnim ishodom, najverovatnije zbog činjenice da je put sa blagim krivinama, ali nepregledan, što zna da zavara vozače.[2][3][4]

U selu postoji fudbalski klub FK Majdan, koji igra u opštinskoj ligi.[5]

Historija

[uredi | uredi kod]

Majdan je naselje koje potiče najkasnije iz turskog doba (prema imenu),[6] ali je moguće da se na ovom mestu, koje je vrlo pogodno za život i blisko današnjem Rudniku, i ranije nalazilo još i veće naselje, odnosno da je Majdan zapravo mesto gde se nalazio srednjevekovni Rudnik.[7] Majdan je sve do 1815. bio deo Rudnika[1], a o njegovoj istoriji svedoče i brojni pronalasci starog novca i nakita[1].

Opšte je predanje da je u zaseoku Krasojevići živeo Pavle Orlović, srednjovekovni velmoža i junak.[1] Do skora (pisano 1955) je postojala kula koja je smatrana njegovom, a danas od nje postoje samo temelji. Stariji ljudi su pamtili da je imala dva sprata.[1]

Priča se da je u Majdanu bila varoš Srebrenica iz koje je u Kosovski boj pošlo 200 sabalja.[1] To je vrlo moguće, s obzirom da u neposrednoj blizini sela izvire istoimena reka, ali je takođe moguće i to da se pod pojmom „Majdana“ (tj. Rudnika) u srednjem veku podrazumevala i veća oblast, koja je dopirala sve do Ljubičevca na istoku, u kome se nalaze ostaci srednjevekovnog grada Rudničke Srebrnice. Postoji i tvrdnja da je ovih 200 ratnika krenulo upravo pod komandom Pavla Orlovića.[8]

Po predanju je u Majdanu sahranjen despot Đurađ Branković, zajedno sa svojom ženom, Prokletom Jerinom, a bili su sahranjeni na mestu Jelen-kamen (ili Jelin-kamen), pored Rudničke reke.[1] Ovo mesto do danas nije pronađeno, a prema opisima položaja Jelen-kamena, to mesto se sada nalazi ispod brane flotacionog jezera koje se nalazi u sastavu rudnika olova i cinka.

U Majdanu je zarobljen jedan od prvih nemačkih tenkova koje su ustanici zarobili u 2. svetskom ratu.[9]

Arheološka nalazišta

[uredi | uredi kod]

S obzirom na svoju burnu i bogatu istoriju, Majdan obiluje ostacima iz davnih vremena. Pored pomenute kule Orlovića Pavla, u Majdanu postoje i ostaci nekoliko crkvica, starih grobalja (narod ih zove grčka i madžarska groblja), kao i utvrđenja.[8] Najbolje je očuvano utvrđenje na Gradini, za koje se ne zna tačna namena i period u kome je korišćeno, ali se pretpostavlja da je bilo aktivno najkasnije u doba srpske despotovine.[8]

U selu postoje ostaci (samo temelji) nekoliko srednjovekovnih crkava. Sredinom 20. veka su u Majdanu pronađena dva prstena, jedan sa grbom Brankovića, a drugi sa grbom Nikole Kosijera.[10] U dolini Jazinskog potoka, ispod utvrđenja na Gradini, nalaze se ostaci nekoliko crkava.[8]

U zaseoku Krasojevci, južno ispod Cvijićevog vrha, nalazili su se temelji crkvice koji su nedavno uništeni zbog gradnje seoskog puta.[8]

Slike

[uredi | uredi kod]

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Majdan živi 436 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,1 godina (43,9 kod muškaraca i 46,2 kod žena). U naselju ima 167 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,07.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1083 [11]
1953. 1118
1961. 1123
1971. 886
1981. 784
1991. 597 595
2002. 516 513
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
505 98.44%
Crnogorci
  
2 0.38%
nepoznato
  
3 0.58%


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Milenko S. Filipović: Naselja i poreklo stanovništva Takovskog sreza, SANU, Grafika TM, Gornji Milanovac, reprint 1997.
  2. Znakovi smrti na Ibarskoj
  3. „Povređen Velja Ilić”. Arhivirano iz originala na datum 2014-12-08. Pristupljeno 2014-08-24. 
  4. Vladimir Cvijan doživeo udes kod Majdana
  5. FK Majdan rezultati
  6. „Majdanski portal”. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-01. Pristupljeno 2014-08-24. 
  7. „ISTORIJSKI ČASOPIS, knj. LVIII (2009) str. 43-62; Vladeta PETROVIĆ, Dejan BULIĆ: Istorijski institut, Beograd, PROBLEM UBIKACIJE SREDNjOVEKOVNOG RUDNIKA. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-27. Pristupljeno 2014-08-24. 
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 Aleksandar Damjanović, Upoznaj Rudnik i Takovski kraj, ISBN 86-84093-06-2
  9. „„Neaktivni“ Dražini četnici”. Arhivirano iz originala na datum 2014-12-08. Pristupljeno 2014-08-24. 
  10. Despotovo zlato
  11. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  12. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]