Maglić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pogled na Maglić

Maglić je dinarska planina na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore oko 20 km jugozapadno od Foče. Maglić je planina sa najvišim vrhom u BiH. Najviši vrh planine je Veliki Vitao (2396 m) u Crnoj Gori, dok je na bosanskoj strani planine najviši vrh Maglić na 2386 m nadmorske visine.[1] Po drugim izvorima, najviši vrh planine je Maglić sa 2386 m.[2]

Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku.

Maglić je izgrađen od permskih stijena, mezozojskih krečnjaka, dijabaza i malafira, a vidljivi su i lednički tragovi. Obrastao je bukovom i crnogoričnom šumom. Gornja šumska granica je na oko 1600 m, a iznad te visine je plato sa pašnjacima i brojnim grebenima i visovima. Najpoznatije visoravni su Vučevo (sa vrhom Crni Vrh), Rujevac, Snježnica, Prijevor i Mratinjska Gora. Na Magliću se nalazi i Perućica, najveća prašuma u Evropi, te veliki cirk Urdeni dolovi sa Trnovačkim jezerom na 1517 m. Podnožje planine i sve padine su bogate vodom, sa brojnim izvorima od kojih je najizdašniji Carev Do koji nikad ne presušuje.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Jovan Đ. Marković: Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
  2. Mala enciklopedija Prosveta, I-III, Prosveta, Beograd, 1986.