Nacionalni park Lovćen
Nacionalni park Lovćen | |
---|---|
IUCN kategorija II (nacionalni park) | |
![]() | |
Lokacija | ![]() |
Najbliži grad | Cetinje |
Koordinate | 42°24′0″N 18°49′36″E / 42.40000°N 18.82667°E |
Površina | 62,2 km² (24 mi² ) |
Osnivanje | 1952. |
Vlasnik | Crna Gora |
Koordinate: 42° 24′ 02" SG Š, 18° 49′ 33" IGD
Nacionalni park Lovćen se nalazi u jugoistočnom delu Evrope, u Crnoj Gori. Nacionalni park obuhvata centralni i najviši deo lovćenskog masiva, površine 6.220 hektara. Proglašen je Nacionalnim parkom 1952. godine.
Smešten u jugozapadnom delu Crne Gore, uzdiže se sa ivica jadranskog basena, zatvarajući tako duge i vijugave bokeljske zalive, čineći zaleđe drevnom pomorskom gradu Kotoru.[1]
Na relativno uzanom prostoru sreću se brojni i raznovrsni oblici reljefa, naglašeni u središnjem delu planine, gde se Lovćen najviše izdigao Štirovnikom i Jezerskim vrhom. Padine planine su kamenite, sa brojnim škrapama, jamama i dubokim vrtačama, dajući krajolicima specifičan izgled.
Nalazeći se na granici dve sasvim različite prirodne celine, mora i kontinenta, Lovćen trpi uticaje oba klimatska tipa. Specifičan spoj životnih uslova uslovio je razvoj raznovrsnih bioloških sistema.
Na području ovog nacionalnog parka značajnu vrednost čini kulturno-istorijsko nasleđe. Svojevrstan arhitektonski relikt, vredan pažnje, predstavljaju čuvene lovćenske serpentine. Stari put od Kotora vijuga uz Lovćen do Njeguša, živopisnog planinskog sela, u kojem se nalaze rodne kuće Petra II Petrovića Njegoša, znamenitog crnogorskog vladike i pesnika iz XIX veka i poslednjeg vladara Crne Gore, kralja Nikole I Petrovića.
Lovćenski kraj obiluje brojnim elementima narodnog graditeljstva. Autentične su stare kuće i seoska guvna, kao i kolibe u katunima - letnjim stočarskim naseobinama. Sa vidikovca, u neposrednoj blizini, pruža se nezaboravan pogled na Bokokotorski zaliv i Katunsku nahiju koju je čuveni Bernard Šo, kada je ugledao, nazvao Kameno more.
Kontroverze oko Mauzoleja[uredi | uredi kod]
Najmonumentalniji spomenik nacionalnog parka Lovćen je Njegošev mauzolej, podignut na Jezerskom vrhu, mestu koje je ovaj istaknuti pesnik i mislilac još za života izabrao za večni počinak.
Njegoš je još za života sagradio na Jezerskom vrhu kapelicu u kojoj je docnije i sahranjen. Po austrijskoj okupaciji Crne Gore u vreme Prvog svetskog rata, ova je crkva srušena (i Njegoševo telo preneto u Cetinjski Manastir) da bi ponovo bila obnovljena u vreme Kralja Aleksandra, dvadesetih godina prošlog veka. 1970. godine tadašnja komunistička vlast u Crnoj Gori je počela pripreme za njeno rušenje i izgradnju mauzoleja koji je u stilu Bečke secesije zamislio vajar Ivan Meštrović. Meštrović, mada svetski poznat, nikada nije bio na Lovćenu.
Jugoslovenska javnost se uzbunila i masovno protestovala protiv kršenja Njegoševe poslednje volje i rušenja skromne zadužbine u korist monumentalne građevine kakvu Njegoš nikada ne bi želeo.
Njeguši, Njegoševo rodno mjesto
Pogled sa Lovćena na Bokokotorski zaliv
Reference[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Nacionalni park Lovćen vebsajt Arhivirano 2009-09-19 na Wayback Machine-u na srpskom
Nacionalni parkovi Crne Gore | ![]() | |
---|---|---|
Biogradska gora | Durmitor | Lovćen | Skadarsko jezero | Prokletije |