Kvadriga

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kvadriga
Quadriga
Zeusova kvadriga
Zeusova kvadriga

Kvadriga (latinski: Quadriga) prevedeno - četveropreg bio je najčešći tip zaprege za konjičke utrke u Antici[1], Grci su taj tip zaprege zvali tetripon.

Taj tip zaprege koju je vuklo četiri konja, smatrao se carskim, dostojnim bogova i heroja, pa su ga Rimljani naročito cijenili i koristili prilikom trijumfalnih dočeka vojske.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grci su za taj tip zaprege znali vrlo rano tako se spominje u priči o Hipolitu, Tezejevom sinu koji je poginuo vozeći tetripon.

Rimljani su još za Drugog punskog rata kovali Quadrigate od srebra, na kojoj su pored reljefa Jupitera bio i četveropreg.[2]

U vrijeme Rimskog Carstva kvadrige su bile najpopularanija zaprege na konjičkim utrkama voženim po stadionima.[1]

Konji sa venecijanske Bazilike sv. Marka, jedini preživjeli primjer antičke kvadrige

Mladi vozači početnici, najčešće su se počeli natjecati sa dvokolicama (biga), a puno rjeđe na onima koja su vukla tri konja (triga), one su se koristile samo na utrkama sa religijskim konotacijama.[1] Što je bilo više konja upregnuto, to je bilo teže upravljati, pa su se kola sa šest (seiugae), osam (oktokugae) ili čak deset (decemiugae) konja, vrlo rijetko koristila na utrkama. Slavni i neobično bogat rimski sportaš Diokles hvalio se da je pobijedio sa zapregom od šest i čak sedam konja, što prije njega nitko nije pokušao.[1]

Rimljani su kola za utrke zvali - Currus circensis (kola za kružne utrke u cirkusu), iz te sintagme izvedena je riječ kurikulum.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]