Kosidba na Kupresu
Kosidba na Kupresu | |
---|---|
Nematerijalna svjetska baština | |
Bosna i Hercegovina | |
Regija: | Evropa |
Godina upisa: | 2020. |
ID: | 01512 |
Ugroženost: | |
Poveznica: | UNESCO |
Kosidba na Kupresu ili Štrljanica (što je lokalni naziv za običaj) je godišnje natjecanje u kosidbi koje se održava u julu na specifičnoj livadi Štrljanica, najnižem dijelu Kupreškog polja, Kupres, Bosna i Hercegovina. Predpostavlja se da se održava još od 1687. godine.[1]. Slobodno sudjeluju sve etničke i vjerske skupine i pojedinci na Kupresu, s tim da se običaj smatra temeljom kulturnog identiteta kraja, bez obzira na porijeklo ljudi. Za čuvanje tradicije najzaslužniji su sami učesnici i Udruženje kosača Kupres.
Dani Kosidbe na Kupresu su tradicionalna kupreška manifestacija u prvoj sedmici jula mjeseca. Osim u košnji, održava se takmičenje i u bacanju kamena s ramena, utrkama konja, skoku u dalj, povlačenju konopa i ostalim tradicionalnim sportovima. U sklopu Dana kosidbe održava se i Međunarodni festival folklora koji redovno posjećuju folklorne grupe iz cijele regije.[2]
Košenje trave na toj visini zahtijeva snagu i posebnu tehniku. Natjecanje uključuje ručno košenje trave kosom, a ocjenjuje se prema vremenu, trudu i količini pokošene trave. Priznata su tri najbolja kosca, a glavni kosac (kosbaša, kolibaša) tretira se kao voditelj koji osigurava uspješnu košnju svih polja za prikupljanje sijena za stoku. Na Kupresu je biti kosbaša bila najveća čast i ugled, sve do polovine 20. stoljeća, pa i još neko vrijeme. Sijeno je bilo neophodno za prehranu stoke u dugim i surovim kupreškim zimama, pa je koševina i spremanje sijena bila najznačajnija i za opstanak presudna aktivnost.
Muškarci, počevši od osamnaeste godine, tradicionalno su natjecatelji, a tradicija se unutar porodice prenosi s oca na sina. Žene grabljaju travu i pripremaju hranu za goste. Ostali elementi povezani s natjecanjem su narodne nošnje, kovanje kosa i priprema stoke za natjecanje.
Na 15. zasjedanju Međuvladine komisije za očuvanje nematerijalne baštine 2020. godine (15.COM), zahvaljujući svojim karakteristikama i specifičnostima, Kosidba na Kupresu je upisana na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne svjetske baštine kao četvrta na toj listi.[3]