Kontroverze oko vakcinacije

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Cijepljenje

Kontroverze oko vakcinacije odnosi se na teoriju zavjere prema kojoj je cijepljenje ili vakcinacija navodno povezana sa raznim zdravstvenim problemima ili nuspojavama, kao što su pojave autizma,[1] raka[2] ili čak oslabljenog imuniteta. Protivnici vakcinacije su sumnjali u učinkovitost, sigurnost i neophodnost preporučenih vakcinacija, zbog tvrdnja da je pad bolesti i epidemija navodno povezano sa uvođenjem poboljšanje higijene širokom upotrebom sapuna i drugih sredstava, ili da se koristi prevelika količina cijepiva za djecu do dvije godine starosti koja je navodno štetna.[1] Neki se protive i zbog religijskih razloga.[3]

Znanstvenici odbacuju takve teorije i ukazuju da su cijepiva uvelike pomogla u iskorjenjivanju raznih bolesti 20. vijeka, poput ospica,[4] zaušnjaka, hripavca ili difterije. Također ukazuju da su protivnici vakcinacije ili nedovoljno upućeni ili obrazovani da bi razumjeli sistem tog procesa. Velike kontroverze izazavalo je istraživanje britanskog doktora Andrewa Wakefielda koji je 1998. tvrdio da postoji veza između cijepljenja i pojave autizma. Međutim, istraživanje Britanskog medicinskog žurnala došlo je do zaključka da je Wakefield svjesno krivo interpretirao ili izmijenio medicinsku historiju svih 12 pacijenata čiji su slučajevi tvorili temelj njegovog istraživanja. Zbog toga mu je oduzeta medicinska dozvola, no šteta je već bila napravljena pošto su vijesti o tom neispravnom istraživanju dovele do masovnog bojkota cijepljenja neko vrijeme: tako je 2004. samo 80% djece cijepljeno u Britaniji.[5] Jedna znanstvena studija je tako uzela puno veći uzorak, od 440.655 danske djece koja su cijepljena tzv. MMR vakcinom (morbili, zaušnjaci i rubeola). Od tog broja, 316 (0,07%) je imalo autistički poremećaj a 422 (0,1%) druge poremećaje. Prema tom uzorku, rezultat je da je relativni rizik za pojavu autizma u cijepljene djece 0,92 a drugih poremećaja 0,83. Nije bilo veze između starosti i vremena vakcinacije ili razvoja autističnog poremećaja, čime se daje snažan dokaz da nema uzročne veze između MMR vakcinacija i pojave autizma.[6]

Druga istraživanja su potvrdila te rezultate: prema jednom, bio je ravnomjeran rast slučajeva autizma po godini rođenja bez iznenadnog "skoka" ili promjene u trendu nakon uvođenja MMR vakcinacije a isto tako nije bilo nikakve razlike u broju dijagnoza u djeci cijepljenom prije ili nakon 18 mjeseci starosti i one koja nisu nikada cijepljena.[7]

Između 1955. i 1961. odigrao se skandal pošto su rane vakcine poliovirusom bile slučajno zagađene SV40 virusom, zbog čega su se pojavile optužbe da je ta vakcina uzrokovala rak. Međutim, na temelju broja slučajeva raka od 1943. do 1997. u Danskoj, otkriveno je da su djeca u spornom razdoblju od 1955. do 1961. imala čak manje slučajeva raka nego što je to običan prosjek.[8] Nikakve veće nuspojave nisu uvtrđene niti prilikom cijepljenja američkih djevojčica protiv HPV-a u razdoblju od 2006. do 2013.[9] a postoje naznake da je cijepljenje protiv hepatitisa B sigurno i tijekom trudnoće.[10]

Jedna od potvrđenih studija u kojima vakcinacija nije imala učinka bila je vakcinacija protiv gripe provedena kod osoba starijih od 65 godina, a koja nije dovela do nikakvih uočljivih zdravstvenih dobrobiti od 1980.[11]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Znanstveni / naučni radovi i žurnali
  • Engles, E.A.; Katki, H.A.; Nielsen, N.M.; Winther, J.F. (2003). "Cancer incidence in Denmark following exposure to poliovirus vaccine contaminated with simian virus 40". J Natl Cancer Institute. PMID 12671021. 
  • Kimman, T.G.; Boot, H. (2006). "The polio eradication effort has been a great success--let's finish it and replace it with something even better". Lancet Infect Dis. PMID 17008176. 
  • Levy, M.; Koren, G. (1991). "Hepatitis B vaccine in pregnancy: maternal and fetal safety". American Journal of Perinatology. PMID 1827584. 
  • Madsen, Kreesten Meldgaard; Hviid, Anders; Vestergaard, Morgens; Schendel, Diana (2002). "A Population-Based Study of Measles, Mumps, and Rubella Vaccination and Autism". The New England Journal of Medicine. DOI:10.1056/NEJMoa021134. 
  • Morbility and mortality weekly report (2013). "Human papillomavirus vaccination coverage among adolescent girls, 2007-2012, and postlicensure vaccine safety monitoring, 2006-2013 - United States". PMID 23884346. 
  • Simonsen, Lone; Taylor, Robert; Viboud, Cecile; Miller, Mark A. (2007). "Mortality benefits of influenza vaccination in elderly people: an ongoing controversy". The Lancet. DOI:10.1016/S1473-3099(07)70236-0. 
  • Taylor, Brent; Miller, Elizabeth; Farrington, Paddy; Petropoulos, Maria-Christina (1999). "Autism and measles, mumps, and rubella vaccine: no epidemiological evidence for a causal association". The Lancet. DOI:10.1016/S0140-6736(99)01239-8. 
Vijesti

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]