Karaška županija
| Karaška županija Comitatus Krasoviensis | |||||||
| |||||||
| Geografija | |||||||
| Kontinent | Evropa | ||||||
| Regija | Srednja Evropa | ||||||
| Zemlja | Kraljevina Ugarska | ||||||
| Društvo | |||||||
| Zvanični jezici | latinski | ||||||
| Vladavina | |||||||
| Titula vladara | Župan | ||||||
| Osnivanje | 11. vek / 18. vek | ||||||
| Prestanak | 16. vek / 19. vek | ||||||
| Status | Bivša županija | ||||||
| Događaji | |||||||
| Prethodnici i naslednici | |||||||
| Prethodile su: | Nasledile su: | ||||||
| Portal:Istorija | |||||||
Karaška županija (latinski: Comitatus Krasoviensis) je bila županija, odnosno upravna jedinica srednjovekovne Kraljevine Ugarske (11-16. vek) i Habzburške Ugarske (18-19. vek). U srednjem veku je obuhvatala južne delove današnjeg Banata. U 16. veku, ovo područje ulazi u okvir vazalne osmanske Kneževine Transilvanije, koja tu prvo uspostavlja Lugoški i karansebeški banat, a potom Severinsku županiju. U 17. veku, ovaj prostor dolazi pod direktnu osmansku vlast i postaje deo Temišvarskog pašaluka. Uspostavom habzburške uprave u 18. veku, ovde se formira Tamiški Banat, a nakon ukidanja ove teritorije, obnavlja se Karaška županija, ali sa drugačijim granicama u odnosu na srednjovekovnu županiju. Umesto samo južnih delova Banata, obnovljena županija je obuhvatala deo južnih i deo severoistočnih krajeva ove regije. U 19. veku, Karaška županija je spojena sa razvojačenim delovima Banatske vojne granice u novu Karaško-severinsku županiju.