Kamena ploča sa japodskim konjanicima iz Založja

Kamena ploča sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća, Bosna i Hercegovina, je arheološki nalaz u sekundarnom položaju, iz I-II stoljeća naše ere, kada su se i ovi predjeli nalazili u sastavu Rimskog carstva.

Selo Založje nalazi se 6 km sjeveroistočno od Bihaća. Na lokalitetu Taločke njive, otkrivena je 1954. god srednjovjekovna crkva sa ukopanim grobovima u podu. Jedan od grobova bio je pokriven kamenom pločom od bihacita s urezanim prikazom japodskih konjanika. Mišljenja se svode na pretpostavke o ploči kao dijelu velike urne, sa više sahrana spaljenih pokojnika u zemaljanim posudama, ili o sarkofagu za smještaj tijela pokojnika (obzirom na preostale predstave na uskim bočnim površinama).

Opis

Ploča je od lapora, lokalnog kamena bihacita, dimenzija 1.94x0.74x0.1 m. Prvobitno je bila debela najmanje 0,15 m, što se vidi po gotovo prepolovljenim predstavama na njima. Figuralne urezane predstave nalaze se na dužoj površini, a ostaci predstave na obje uske bočne površine.

Na gornjoj površini ploče prikazano je pet konjanika koji jašu u redu jedan za drugim, okrenuti na desnu stranu. Scena je veoma slična reljefnoj predstavi konjanika u profilu na lijevo na jednoj kamenoj bazi iz Atine. Scena konjanika je uokvirena urezanom crtom. Sa donje strane je ispod okvira uokvireno polje popunjeno neprekidnim ornamentom rombova, koji po strukturi sliči meandru.

Na desnoj bočnoj strani prikazana je uspravljena životinja, koja je slična panteru, (ili lavici). Te se životinje javljaju u položaju sa podignutim prednjim šapama i glavom okrenutom unazad, obično u heraldičkim grupama s nekom predstavom u sredini. Pod orijentalnim utcajima nastale su u Grčkoj i Etruriji, obično u apotropejskom značenju i većinom predstavljaju simbolične čuvare groba. Na lijevoj bočnoj strani su dvije slike. Na donjoj je ihtifalična muška figura vojnika sa istom kapom kakvu imaju i konjanici. U gornjem dijelu, odvojenom linijom, ostao je dio urezanog prikaza stražnjeg dijela neke životinje, vjerovatno pantera. Scene na bočnim stranama su dio glavne scene, povorke koja se kreće s lijeva na desno od posmatrača. Na čelu joj je ihtifaličan ratnik kao vođa, sa istaknutim phalosom, a na začelju panter koji se osvrće unazad.

U prikazima na ploči zapažaju se uticaji grčke arhajske umjetnosti, umjetnosti venetskih situla i latenski uticaji. Arhajski utjecaj očituje se na ornamentiranom nizu rombova i prikazu konjske grive na arhajskim vazama. Predstava ithifaličnog ratnika i pantera na ostacima užih strana ulomka iz Založja dovodi se u vezu sa grčkim božanstvima Dionisom i Priapom u rimsko doba, a figura ratnika potječe iz prahistorijskih kultnih shvatanja Japoda. Isticanje phalosa zastupljeno je među japodskim objektima na nekim terakotama, na bronzanim privjescima, a javlja se i na pojasnoj pločici s realističnom figurom ratnika. Većina tih objekata, vjerovatno, stoji u vezi s kultom plodnosti, dok bi se za figuru na ulomku iz Založja moglo prije razmišljati o prikazu borca ili pobjednika.

Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se kamena ploča proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Sada je u vlasništvu regionalnog Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću.