Japodska urna sa tri figure iz Golubića

Fragment kamene japodske urne sa tri figure iz Golubića kod Bihaća, Bosna i Hercegovina, je arheološki nalaz u sekundarnom položaju, u grobu br. 44 nekropole u Dolovima. Pripada vremenu od III-IV stoljeća, kada se i ova teritorija nalazila u sastavu Rimskog carstva.

Pounje je bilo centar izrade monumentalne sepulkralne kamene plastike, od koje su najbrojnije zastupljene japodske urne. Porijeklo i hronologija tih umjetničkih dijela još nisu u potpunosti rasvijetljeni. U periodu od III-I vijeka p.n.e. kod Japoda prevladava incineracija (spaljivanje pokojnika), koje se nastavilo i u I-II vijeku naše ere pod rimskom vlašću. Stoga hronološko određenje pomenutih urni još nije sa sigurnošću riješeno.

Opis

Ploča sa prikazom japodskih konjanika izrađena je od mekanog lokalnog kamena bihacita (lapora, muljike) pogodnog za obradu i otpornog na atmosferilije. Po obliku i položaju crteža, pripadala je desnoj bočnoj strani kamene urne sa sačuvanom izbočinom. Očuvane dimenzije su sljedeće: 0.98x0.42x0.10 m. Nedostaje dio u dužini od 0.32x0.08 m na donjem dijelu od izbočine do sredine stranice urne. Prema crtežima i opštem izgledu fragmenta vidi se da od dužine i visine prvobitne urne nije ništa oduzeto

Figura konjanika na konju u hodu na lijevo jako izduženog tijela, male glave prikazane u profilu i povijenog vrata zauzima centralni položaj. Detalji (oko, uši, gubica, kopita, falus, konjska oprema) su precizno izrađeni. Nema predstave grive. Figura konjanika je nesrazmjerno mala u odnosu na figuru konja.

Druga figura je urezana u lijevom gornjem uglu, ispred glave konja. Prikazano je tijelo ptice u neprirodnom položaju sa ljudskom glavom pokrivenom šljemom. Detalji na licu su isti kao i na licu konjanika, ali je šljem, mada istog tipa, drugačije prikazan. Na tijelu ptice prikazana su oba krila, rep i noga sa četiri kandže. Perje je predstavljeno urezanim crtama.

Treća figura smještena je između nogu konja. Predstavlja fantastično čudovište sa glavom zvijeri razjapljenih čeljusti, kozjim rogom i ribljim tijelom sa po jednom perajom na leđima i trbuhu. Povijeni riblji rep završava sliku.

Moguća objašnjenja

Sva tri lika okrenuta su prema lijevoj strani, što, možda, ukazuje na podzemni svijet, kao što ptica sa ljudskom glavom i fantastična figura predstavljaju pripadnike tog svijeta. Na osnovu nesrazmjere konjanika i konja, ponuđena je interpretacija da ratnik predstavlja pokojnika, a da konj ovdje ima simbolično značenje inkarnacije smrti.

Drugo objašnjenje kaže da konjanik prikazuje lik japodskog božanstva izvora, vode i, vjerovatno, podzemnog svijeta, Binda. Na osnovu brojnih predstava konja i konjskih protoma, ukazano je da je Bind zauzimao veoma istaknuto mjesto u japodskom religijskom sistemu, da je po funkcijama blizak grčkom Posejdonu iz starijih perioda kada je Posejdon smatran za božanstvo podzemlja i slatke vode koje podstiče vegetaciju i stvara izvore. Na osnovu sličnosti funkcija Binda i Posejdona i na osnovu ikonografske sličnosti cjelokupne scene na ovoj bočnoj strani urne sa predstavama Posejdona na nekim korintskim pinaksima, mogla bi se postaviti hipoteza da je u ovoj sceni prikazan japodski Bind sa svojim pratiocima koji, pripadaju japodskim mitološkim vjerovanjima. Između scene na urni i prikaza Posejdona na pinaksima postoje razlike u detaljima, ali japodski majstori-klesari nisu nikada prenosili u potpunosti grčke uzore, već su ih prilagođavali sopstvenim shvatanjima i mogućnostima.

Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. maja 2003. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se ulomak urne proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Fragment japodske kamene urne nalazi se izložen u stalnoj izložbenoj postavci u zgradi regionalnog Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću.