Intel Atom
Intel Atom je ime Intelove serije energetski štedljivih procesora koja je kompaktibilna s Intelovim i AMDovim x64 i x86-64 procesorima koji se nalaze u 99 % kućnih računala. Intel Atom se koristi prije svega u netbook i laptop kompjuterima.
Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]
Djelomični uspjesi VIAe ultraštedljivih procesora C3 i C7 koji se proizvode od 2001. godine stvaraju tržišnu nišu koja obezbjeđuje daljnje postojanje ove računalne korporacije, ali i privlaći pozornost većih kompanija. Gotovo četri godine kasnije medijima je predstavljen OLPC projekt (One Laptop per Child) cilj kojega je bio proizvesti jeftini, energetski štedljivi laptop koji bi se koristio u zemljama u razvoju.
Kako OLPC projekt Intel nije bio uključen, a izgubio je 2003. godine pravnu bitku protiv VIAe korporacije kojom je pokušao sprečiti daljnju proizvodnju svih vrsta x86 procesora koji su ubrzo počeli donositi velike poslove (i profit) [1] Intel pokreće svoj projekt ultraštedljivih procesora koji će biti prikazani medijima pod imenom Intel Atom prvi put 2008. godine.
Serije[uredi - уреди | uredi izvor]
Tijekom aprila/travnja 2008. godine počinje s proizvodnjom i prodajom svojih prvih jednojezgrenih Atom procesora serijskog imena Z, dok će tijekom ljeta 2008. godine početi proizvoditi jednojezgrene procesore Atom 2X0 i dvojezgrene Atom 3X0. Ti procesore će se prodavati zajedno s zastarjelim Intelovim chipsetom i945 tamo ugrađenom grafičkom karticom iz 2005, tako da će nova računalna platforma imati veoma ograničene mogućnosti.
Izlazak Nvidia chipseta Ion u 2009. godini koji će imati 10 puta bržu grafiku od chipseta i945 rezultira odlukom Intela o ukidanju prvih serija Atom procesora i izbacivanju nove serije imena Atom N4xx ili Z5xx za jednojezgrene i Atom N5xx za nove dvojezgrene procesore. Osnovna razlika između nove i stare generacije procesora je pomicanje grafičke kartice unutar samog procesora i na taj način onemogućavanje daljnjeg korištenja Nvidia chipseta Ion što dovodi do tužbe zbog iskorištavanja monopolističke pozicije koja će biti rješena porazom Intela i sporazumom od 4.8. 2010. [2] koja će biti ignorirana od svetski medija.
Popis procesora[uredi - уреди | uredi izvor]
Ovo je popis Intel Atom procesora koji su se nalazili u proizvodnji između 2008. i 2010. godine:
- Atom 230 na 1600 MHZ iz 2008. godine s potrošnjom od 4 W. Prodajna cijena je 29 $
- Atom 270 na 1600 MHZ iz 2008. godine s potrošnjom od 2.5 W. Prodajna cijena je 44 $
- Atom 280 na 1667 MHZ iz 2008. godine s potrošnjom od 2.5 W.
- Atom 330 na 1600 MHZ s dvije jezgre iz 2008. godine. Potrošnja mu je bila 8 W, a prodajna cijena 43 $
Ovo je popis Intel Atom procesora čija proizvodnja počinje krajem 2009. ili 2010. godine:
- Atom 450 na 1667 MHz s kraja 2009. godine s potrošnjom od 5.5 W. Prodajna cijena su 63 $
- Atom 455 na 1667 MHz iz 2010. godine s potrošnjom od 6.5 W. Prodajna cijena je 75 $
- Atom 470 na 1883 MHz iz 2010. godine s potrošnjom od 6.5 W. Prodajna cijena je 75 $
- Atom 475 na 1883 MHz iz 2010. godine s potrošnjom od 6.5 W. Prodajna cijena je 75 $
- Atom 510 na 1667 MHZ s dvije jezgre od decembra 2009. godine s potrošnjom od 13 W. Prodajna cijena su 63 $
- Atom 525 na 1833 MHZ s dvije jezgre od 2010. godine s potrošnjom od 13 W. Prodajna cijena su 63 $
Osnovna razlika između serija 2x0/3x0 i 4x0/5x0 je da druga ima u sebi ugrađenu Direct X9 grafičku karticu Intel GMA 3150 koja je pored ostalog sporija 5 puta od Direct X10 Nvidia Ion grafičke kartice.
Brzina[uredi - уреди | uredi izvor]
Zadnji natjecatelj koji dolazi na tržište ultraštedljivih procesora je AMD s svojim Neo procesorom. Veliki broj testiranja je potvrdio jednojezgreni Intel Atom kao najsporiji procesor na ovom tržištu. Od njega su se kao brži dokazali VIA Nano i AMD Neo [3]. Utješnu pobjedu Intel Atom ipak ostvaruje kada se njegovu dvojezgrenu verziju usporedi s Via Nano koji ima samo jednu jezgru [4].
Bez obzira na svoju brzinu i stalne poraste cene u klasi ultraštedljivih procesora Intel Atom drži najveći dio tržišta
