Prijeđi na sadržaj

Netbook

Izvor: Wikipedija

Netbook je kategorija malenih i jeftinih laptopa koja nastaje 2007. godine izdavanjem Asus Eee PCa.

Istorija

[uredi | uredi kod]

Istorija netbookova počinje 1996. godine kada Oracle stvara Network Computer. Po tadašnjim planovima ovaj kompjuter je morao biti bez diskova tako da bi se sve potrebno za njegov rad (operativni sistem) nalazilo na internetu. Bez obzira na tada ostvaren publicitet s ovim projektom ta ideja jeftinog Network Computera se ubrzo pokazala kao potpuni promašaj, a sam Oracle će od nje odustati tek 2000. godine.

Novi pokušaj stvaranja jeftinog kompjutera potom dolazi od One Laptop per Child (OLPC) organizacije čiji cilj je bio stvoriti laptop koji će koštati 100 $ i koji bi se potom prodavao siromašnim državama u edukacijske svrhe. Prototip ovog projekta prvi put se pokazao medijima 2005. godine, a na idejnoj osnovi njega Asus će dvije godine kasnije početi s prodajom prvog netbooka.

Asus Eee PC

[uredi | uredi kod]

Uočivši u OLPC projektu slobodnu tržišnu nišu Asus 2007 godine predstavlja svoj Asus Eee PC netbook koji je bio zamišljen za prodaju na području država u razvoju. Prvobitna ideja da će se ovaj netbook prodavati za 199 $ je na kraju bila odbačena tako da se cijena povećala na 399 $. Za tu cijenu kupac je dobivao posebnu verziju Linuxa, hard disk od 4 GB i ekran od 17 cm. Na iznenađenje samog Asus Eee PC je postao hit ne u nerazvijenim državama nego prije svega u Europi tako da je u zadnjem kvartalu 2007. godine prodao 300.000 primjeraka što je uočeno od ostatka kompjuterske industrije koji počinje "kopirati" Asusov proizvod čime je stvorena nova kategorija laptopa.

Sadašnjost

[uredi | uredi kod]

Uspjeh Asus je rezultirao da gotovo svi proizvođači laptopa koji "drže do sebe" počinju proizvoditi svoje verzije netbookova tako da su stvorene serije: Acer Aspire, Dell Inspiron Mini, Everex CloudBook, HP Mini, MSI Wind,.....

Početna ograničenja po pitanju netbookova koji su bila stvorena dogovorom Microsofta i njihovih proizvođača o korištenju Windows XP operativnog sistema (o količini RAMa, procesoru, veličini ekrana) su bila postepeno ukinuta, ali se ovaj i Windows 7 operativni sistem i dalje ugrađuju na netbookove po cijenama između 15 $ i 35 $ kako bi se zaustavio ulazak Linuxa u ovu tržišnu nišu.

Procesori

[uredi | uredi kod]

U netbook kompjuterima se upotrebljavaju sljedeći ultraštedljivi procesori:

Proizvođač Ime GHz L2 cache u kilobajtima potrošnja energije izvor Rezultat
na testiranju
godina izlaska cijena
Intel Atom N230 1.6 512 4 [1] 310 2008 29 $
Intel Atom N450 1.66 512 5.5 [2] 320 2009 63 $
VIA Technologies VIA Nano L2200 1.60 1024 17 [3] Arhivirano 2008-05-30 na Wayback Machine-u 370 2008
AMD Athlon Neo MV-40 1.6 512 15 [4] 391 2009
Intel Pentium SU2700 1.3 2048 10 [5] 449 2009
Intel Celeron 743 1.3 1024 10 [6] 480 2009 107 $
Intel Celeron SU2300 (2 jezgre) 1.2 1024 10 [7] 914 2009 134 $
Intel Pentium SU4100 (2 jezgre) 1.3 2048 10 [8] 990 2009 289 $

Popularnost

[uredi | uredi kod]

U prvoj godini proizvodnje (2007) biti će prodano oko 400.000 netbokova [1]. Sljedeću godinu taj broj će porasti na 11 miliona od čega će njih 70 % biti prodano u Europi [2] što je na kraju dovelo do pada prodaje laptopa [3]. Do daljnjeg porast prodaje broja netbookova je došlo 2009 godine kada ih je prodano 103 posto više nego prethodne godine, dok je zbog niskih cijena prihod proizvođača porastao samo 72 posto [4]. Procjene po pitanju budućnost notebooka su različite i kreću se od onih koji najavljuju njihovu propast od 2012/13 godine zbog pada cijene laptopa [5] i onih koji predviđaju daljnje potiskivanje laptopa to jest budući uspjeh netbooka [6]

Otpor

[uredi | uredi kod]

Među proizvođačima softwera, procesora i na kraju laptopa uspjeh netbookova je ubrzo dočekan s ogorčenjem. Osnova tog ogorčenja je nizak korporacijski profit koji se na njima ostvaruje. Microsoft u strahu da će Linux osvojiti ovu tržišnu nišu nema izbora nego prihvatiti da se njegov operativni sistem prodaje po "malenoj" cijeni između 15 i 35 % dolara dok istovremeno u svojim financijskim izvještajima navodi pad profita jer sve više kupaca kupuje netbookove.[7]

S druge strane Intel kao de facto monopolistički proizvođač procesora je ovom problemu doskočio drastičnim dizanjem cijene procesora tako da je najjeftiniji jednojezgreni Atom (Atom 230) prodavan 2008. po 29 $, a 2010 se najjeftinije jednojezgreni Atom (Atom 410) prodaje po 43 % što je povećanje od gotovo 50 %, a identična je situacija za dvojezgrene Atom procesore.

Konačni rezultat tog ranije navedenog povećanja cijena zajedno s pojavom pametnih telefona dovela je do opadanja broj prodanih netbookova tako da je u američkom božićnom razdoblju 2010 godine prodano 38 % manje netbookova nego godine dana ranije. Bez obzira na taj pad netbookovima se predviđa postojanje u daljnjoj budućnosti pošto se očekuje da će ih u 2011. godine biti prodano 32.9 miliona primjeraka to jest samo 7 % manje nego godinu dana ranije.[8]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Slike netbookova

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Analysis: Did Intel underestimate netbook success?”. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-13. Pristupljeno 2010-08-01. 
  2. 70% of Netbook sales are in Europe
  3. Ian Lamont (04. 10. 2008.). „"Netbooks" Move Up In Notebook Rankings”. Slashdot. Pristupljeno 23. 10. 2008. 
  4. „2009 sales of Netbooks rise, but notebooks fall”. Arhivirano iz originala na datum 2010-01-06. Pristupljeno 2010-08-01. 
  5. „2009 sales of Netbooks rise, but notebooks fall”. Arhivirano iz originala na datum 2010-01-06. Pristupljeno 2010-08-01. 
  6. „35 Million Netbook Shipments Expected in 2009: An Era Begins”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-07. Pristupljeno 2010-08-01. 
  7. Microsoft Reports Second-Quarter Results
  8. Poslovni dnevnik:New York Times dodatak str.7 od 28.2.2011