Hispidski zec
Hispidski zec | |
---|---|
Ilustracija iz 1845. godine | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Ugroženi (IUCN 3.1) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Lagomorpha |
Porodica: | Leporidae |
Rod: | Caprolagus Blyth, 1845. |
Vrsta: | C. hispidus |
Dvojni naziv | |
Caprolagus hispidus (Pearson), 1839. | |
Rasprostranjenost hispidskog zeca |
Hispidski zec ili čekinjasti kunić ili asamski kunić (lat. Caprolagus hispidus) je vrsta zeca iz južne Azije. Nastanjuje savanska područja s travama visine do 3 metra duž južnih podnožja Himalaja. Neprijatelji hispidskih zečeva su tibetanske isice, planinske lasice i sove
Ime vrste potiče od latinske reči hispidus, koja označava čekinjasto, čvrsto, kosmato, dlakavo.[1]
Danas hispidski zec živi na području od oko 500 km2, koje se proteže na procijenjenom teritoriju od 5.000 do 20.000 km2. Populacije doživljavaju znatno opadanje zbog razvoja poljoprivrede, kontrole poplava i općenito ljudskog napretka.
Hispidski zec ima hrapavo i čekinjasto krzno. Krzno je tamnosmeđe zbog mješavine bijele i crne dlake; smeđe na prsima i bjelkasto na trbuhu. Rep je smeđe boje i dug je oko 3 centimetra. Prosječna tjelesna masa mužjaka je 2.248 grama, a kod ženki iznosi 2.518 grama. Ženka u visokoj skotnosti je teška oko 3.210 grama.[3]
Najaktivniji je za vrijeme sumraka i zore. Vrlo se malo zna o njegovu reproduktivnom ponašanju, ali sezona parenja vjerojatno traje od siječnja do ožujka. Također, pretpostavlja se da je broj okoćenih mladunaca 1-5, te da mužjak ne vodi nikakvu skrb o potomcima. Ishrana hispidskog zeca većinom se sastoji od trava i korijenja.
- ↑ "Hispidus" latin-dictionary.net
- ↑ Blyth, E (1845). „Description of Caprolagus, a new genus of leporine Mammalia.”. Journal of Asiatic Society of Bengal 14: 247–249.
- ↑ Bell, D. J., Oliver, W. L. R., Ghose, R. K. (1990) Chapter 9: The Hispid Hare Caprolagus hispidus. In: Chapman, J. A., Flux, J. E. C. (eds.) Rabbits, hares and pikas: status survey and conservation action plan. International Union for Conservation of Nature and Natural Resources, Gland. Pages 128–137.