Hidrotropizam
Hidrotropizam (grč. hydro = voda + tropis = usmjerenje, pravac) namjerna orijentacija organizma, koja uključuje okretanje ili vijugavog kao pozitivnog ili negativnog odgovora na stimulans, kao odgovor rasta biljke u pravcu gradijenta koncentracije tečne vode i/ili vodene pare. Čest primjer je raste biljnog korijena u vlažnom vazduhu i njegovo savijanje prema višoj razini relativne vlažnosti.[1]
Ova pojava je biološki značajna jer pomaže da se poveća efikasnost biljke u pripadajućem ekosistemu.[2][3]
Proces hidrotropizma pokreće korijenova kapa očitavanjem vode i slanje signala na korijensku zonu izduživanja. Teško ga je promatrati kod podzemnih korijenova, budući da nisu lako vidljivi, a korijensi gravitropizam obično je utjecajniji od njegovog hidrotropizma. Voda lako kreće iz sadržajua u tlu, koje stalno mijenja količinu vode, tako da gradijent vlažnosti tla nije stabilan. Zato je proučavanje hidrotropizma pretežno obavljano u laboratorijama za korijenje koje je raslo u vlažnom zraku, prije nego li u zemljištu. Njegova ekološkog značenja u korijenu tla dosta su nejasna jer je tako malo hidrotropnih istraživanja bavilo korjenovima raslim u tlu. Novija identifikacija mutiranim biljka može pomoći da se objasne njegova uloga u prirodi.[4]Hidrotropizam može imati značaj za biljke koje se uzgajaju u prostoru gdje se može dopustiti korijenu da se orijentira u mikrogravitacijskom okruženju.[5]
Mehanizam[uredi | uredi kod]
Ovaj proce u rastu korijena biljaka koordinira klasa biljnih hormona zvanih auksini. Auksini imaju ključnu ulogu u savijanju korijena prema vodi jer izazivaju pojavu da jedne strana korijena raste brže od drugih, što izaziva savijanje korijena.
Moguće zablude[uredi | uredi kod]
- To što je bolji rast korijena u vlažnim nego u suhim zonama tla obično nije rezultat hidrotropizma.[6] Hidrotropizam podrazumijeva da se korijen savija iz sušnije ka vlažnijoj zoni tla. Korjenima je potrebna voda pa rastu tako da njihovi ogranci i žilice mnogo više i češće rasti u vlažnijim od onih u suhljim tlima.
- Korjenovi ne mogu osjetiti vodu unutra netaknute cijevi putem hidrotropizma pa ni razbiti cijev da dobiju vodu.
- Korijenje putem hidrotropizma ne može osjetiti vodu na udaljenosti od nekoliko metara i rasti prema njoj. U najboljim slučajevima, hidrotropizam vjerojatno djeluje preko udaljenosti od nekoliko milimetara.
Povezano[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ condensed definitions, Webster's New Collegiate Dictionary
- ↑ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
- ↑ Eapen D, Barroso ML, Campos ME, etal (February 2003). „A no hydrotropic response root mutant that responds positively to gravitropism in Arabidopsis”. Plant Physiol. 131 (2): 536–546. DOI:10.1104/pp.011841. PMC 166830. PMID 12586878.
- ↑ Takahashi H, Brown CS, Dreschel TW, Scott TK (May 1992). „Hydrotropism in pea roots in a porous-tube water delivery system”. HortScience 27 (5): 430–432. PMID 11537612.
- ↑ Hershey DR (1992). „Is hydrotropism all wet?”. Science Activities 29 (2): 20–24.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Eapen D, Barroso ML, Ponce G, Campos ME, Cassab GI (January 2005). „Hydrotropism: root growth responses to water”. Trends Plant Sci. 10 (1): 44–50. DOI:10.1016/j.tplants.2004.11.004. PMID 15642523.
