Hidrotropizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Korijeni ukrasne biljke koje ispoljavaju hidrotropizam

Hidrotropizam (grč. hydro = voda + tropis = usmjerenje, pravac) namjerna orijentacija organizma, koja uključuje okretanje ili vijugavog kao pozitivnog ili negativnog odgovora na stimulans, kao odgovor rasta biljke u pravcu gradijenta koncentracije tečne vode i/ili vodene pare. Čest primjer je raste biljnog korijena u vlažnom vazduhu i njegovo savijanje prema višoj razini relativne vlažnosti.[1]

Ova pojava je biološki značajna jer pomaže da se poveća efikasnost biljke u pripadajućem ekosistemu.[2][3]

Proces hidrotropizma pokreće korijenova kapa očitavanjem vode i slanje signala na korijensku zonu izduživanja. Teško ga je promatrati kod podzemnih korijenova, budući da nisu lako vidljivi, a korijensi gravitropizam obično je utjecajniji od njegovog hidrotropizma. Voda lako kreće iz sadržajua u tlu, koje stalno mijenja količinu vode, tako da gradijent vlažnosti tla nije stabilan. Zato je proučavanje hidrotropizma pretežno obavljano u laboratorijama za korijenje koje je raslo u vlažnom zraku, prije nego li u zemljištu. Njegova ekološkog značenja u korijenu tla dosta su nejasna jer je tako malo hidrotropnih istraživanja bavilo korjenovima raslim u tlu. Novija identifikacija mutiranim biljka može pomoći da se objasne njegova uloga u prirodi.[4]Hidrotropizam može imati značaj za biljke koje se uzgajaju u prostoru gdje se može dopustiti korijenu da se orijentira u mikrogravitacijskom okruženju.[5]

Mehanizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Ovaj proce u rastu korijena biljaka koordinira klasa biljnih hormona zvanih auksini. Auksini imaju ključnu ulogu u savijanju korijena prema vodi jer izazivaju pojavu da jedne strana korijena raste brže od drugih, što izaziva savijanje korijena.

Moguće zablude[uredi - уреди | uredi izvor]

  • To što je bolji rast korijena u vlažnim nego u suhim zonama tla obično nije rezultat hidrotropizma.[6] Hidrotropizam podrazumijeva da se korijen savija iz sušnije ka vlažnijoj zoni tla. Korjenima je potrebna voda pa rastu tako da njihovi ogranci i žilice mnogo više i češće rasti u vlažnijim od onih u suhljim tlima.
  • Korjenovi ne mogu osjetiti vodu unutra netaknute cijevi putem hidrotropizma pa ni razbiti cijev da dobiju vodu.
  • Korijenje putem hidrotropizma ne može osjetiti vodu na udaljenosti od nekoliko metara i rasti prema njoj. U najboljim slučajevima, hidrotropizam vjerojatno djeluje preko udaljenosti od nekoliko milimetara.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. condensed definitions, Webster's New Collegiate Dictionary
  2. Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  3. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  4. Eapen D, Barroso ML, Campos ME, etal (February 2003). "A no hydrotropic response root mutant that responds positively to gravitropism in Arabidopsis". Plant Physiol. 131 (2): 536–546. PMC 166830. PMID 12586878. doi:10.1104/pp.011841. 
  5. Takahashi H, Brown CS, Dreschel TW, Scott TK (May 1992). "Hydrotropism in pea roots in a porous-tube water delivery system". HortScience 27 (5): 430–432. PMID 11537612. 
  6. Hershey DR (1992). "Is hydrotropism all wet?". Science Activities 29 (2): 20–24. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]