Tigmotropizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vitice loze (Brunnichia ovata) namotavaju se na dodir.

Tigmotropizam (grč. θιγμός - tigmos = dodir) je sposobnost usmjeravanja zakrivljenog rasta koji se javlja kao odgovor na stimulans kontakta (dodira). Ilustrativan primjer je kod povijajućih biljkaka i vitica. Nakon prvog kontakta sa fizičkom podrškom zbog nutacija, u vitica ili puzavica pokazuje slabiji rast u regiji kontakta a snažniji na suprotnoj strani. Kao rezultat toga, savijaju se oko podrške. Kasnije, savijanje ili motanje može se javiti i u netaknutim dijelovima vitice.[1] [2]

Tigmotropizmi obično nastaju kada biljke rastu oko površine, kao što su zidovi, kolci ili rešetke prečki od različitog materijala. Dotičuća ćelije proizvodi auksin i predaje ga u netaknutoj ćeliji. Neke netaknute ćelije će se onda brže izduživati tako da rastuća ćelija stvara zakrivljenost oko čvršćeg objekta.

Korijen se oslanja na dodir za navigaciju rasta kroz tlo. Generalno, korijeni imaju negativan odgovor na dodir, što znači da kada se osećaju objekat, oni, po mogućnost, rastu dalje od objekta. Ovo omogućava da korijeni prolaze kroz tlo s minimalnim otporom. Zbog ovakvog ponašanja, za korijen se kaže da jenegativno tigmotropan. Tigmotropizam je u stanju da nadjača jake gravitropne odgovore čak i primarnog korijena. Charles Darwin je izvodio eksperimente gdje je utvrdio da u vertikalnom korijenu graha, kontaktni stimulans, može odvratiti korijen od vertikalnog rasta.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  2. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]