Hiderles
|
Proslava buđenja proljeća | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Sjeverna Makedonija,  Turska
| |
| Regija: | Evropa i Azija |
| Godina upisa: | 2017. |
| ID: | 01284 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
Hiderles je tradicionalni praznik posvećen danu proljeća, odnosno buđenju prirode. Proslave se održavaju svake godine 6. maja, u prirodi, na mjestima okruženim zelenilom, cvijećem ma drveću i livadama.[1]
Etimologija[uredi | uredi kod]
Rituali povezani sa poštovanjem paganskog božanstva, čija je obilježja u hrišćanstvu bio Sveti Đorđe, a u islamu prorok al-Kadir (arap. ٱلْخَضِر, tur. Hızır), bili su veoma rašireni među mnogim narodima u Osmanskom Carstvu.
Ime praznika Hiderle nastalo je od imena religijskih likova Hizir i Ilias (prorok Ilija). Ovaj muslimanski naziv praznika Hederlez znači „dan proroka Ilije - dan Hizir Iliasa“. Mitološki lik Hizir povezan je sa izvorima vode i djeluje kao svetac zaštitnik radnika, davalac obilja i sreće.
Smatra se da je Hizir mitska ličnost o kojoj se ponavljaju narativi u različitim mitologijama i kulturama. Turski teolog Mahmut Erol Kilič zastupa ideju da su Idris, Ilias i Hizir različita imena za jednu istu ličnost, preuzeta u različitim vremenima i iz različitih kultura i da je ovaj lik identičan liku boga Teuta u starom Egiptu, Enoha kod Jevreja ili Hermesa kod Starih Grka.[2]
Nematerijalna svjetska baština[uredi | uredi kod]
Tokom proslave ovog praznika izvode se razne ceremonije i rituali povezani sa prirodom, radi prosperiteta porodice i zajednice i zaštite stoke i usjeva. Praznik pripada svim učesnicima: porodicama, djeci, omladini, odraslima, plesačima i pjevačima. Rituali imaju duboko ukorijenjena kulturna značenja i pružaju učesnicima osjećaj pripadnosti i kulturnog identiteta i priliku za jačanje odnosa. Praznik se prenosi unutar porodice i između članova šire zajednice kroz usmenu komunikaciju, posmatranje i učešće u proslavi.
Hiderles se nalazi na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa. Odluku je donio Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na zasjedanju koje je održano od 24. do 28. novembra 2017. god. u Parizu .[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Sjevernoj Makedoniji - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.12.2023
- ↑ The vanished kurban: Modern dimensions of the celebration of Kakava, Hıdırellez among the Gypsies in Eastern Thrace (Turkey) Bilijana Sikimić i Petko Hristov: Institut Balkanskih studija, Beograd, str. 33.–50. Pristupljeno 17.12.2022(en)
- ↑ UNESCO Proslava buđenja proljeća - ich.unesco.org, Pristupljeno, 17.12.2023
