Henri od Lausannea

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Henri od Lausannea (francuski: Henri de Lausanne; također Henri od Clunyja; ? - o. 1148) bio je kršćanski mistik koji je djelovao u današnjoj Francuskoj i Švicarskoj u prvim decenijama 12. vijeka, a koga je Katolička crkva proglasila heretikom. O njegovom životu postoje prilično oskudni podaci koji sugeriraju da je bio benediktinski redovnik prije nego što se odmetnuo iz samostana i počeo propovijedati u Le Mansu gdje je došao u sukob sa Hildebertom. Opisivan je kao popularan i karizmatičan lik, koji je hodao bosonog, spavao na zemlji i uzdržavao se isključivo od darova sljedbenika. Svojim je propovijedima stekao veliki broj sljedbenika, a nauk mu je bio sličan ranijoj petrobrusijanskoj herezi. Odbacivao je krštenje djece, zazivanje svetaca te nalagao učestalu pokoru vjernika. Godine 1134. je uhapšen u Arlesu i doveden na crkveni sabor u Pisi gdje ga je papa Inocent II osudio na tamnicu. Tamo je i umro. Bernard od Clairvauxa je u međuvremenu uložio velike napore da bi preobratio njegove sljedbenike i vratio ih katoličkoj ortodoksiji.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]