Prijeđi na sadržaj

Gernzijski dijalekt

Izvor: Wikipedija
Gernzijski
Guernésiais
Države Guernsey
Broj govornika1.327 (2%) tečno
Jezična porodicaIndo-evropski
Jezični kodovi
ISO 639-1
ISO 639-2roa
ISO 639-3

Gernzijski, gernzijski francuski ili gernzijski normanski francuski, lokalno poznat i kao Guernésiais i Dgèrnésiais, je dijalekt normanskog jezika koji se govori na Guernsey. Na samom otoku se za njega koristi i izraz "patois". Kao jedan od Oïl jezika svoje korijene ima u latinskom, ali su na njega snažno uticali i nordijski i engleski

Govornici gernzijskog se razumiju (iako s poteškoćama) s govornicima Jèrriaisa na otoku Jersey i govornicima normanskog u Normandiji. Gernzijski je najsličniji normanskom dijalektu La Haguea na francuskom poluotoku Cotentin (Cotentinais).

Gernzijski je bio pod manjim uticajem francuskog nego Jèrriais, odnosno pod većim uticajem engleskog. Odatle su uvezene riječi za moderne stvari kao "le bike" (bicikl) i "le gas-cooker" (plinski štednjak).

Postoji bogata tradicija poezioje na gernzijskom. Gernzijske pjesme su bile inspirirane morem, bogatim govornim figurama, tradicionalnim foklorom i prirodnim ljepotama otoka. Najveći pjesnik na otoku je bio Georges Métivier (1790-1881), suvremenik Victora Hugoa, koji je potakao lokalne pjesnike da štampaju i objave svoju poeziju. Métivier je spajao lokalne toponime, imena ptica i životinja, tradicionalne izreke i usmenom predajom očuvanu srednjovjekovnu poeziju kako bi stvorio Rimes Guernesiaises (1831). Denys Corbet (1826-1910) se, pak, smatrao "posljednjim pjesnikom" gernzijskog francuskog.

Najnoviji rječnik pod nazivom "Dictiounnaire Angllais-Guernesiais" (English-Guernsey Dictionary, Englesko-gernzijski rječnik) je izdan od strane La Société Guernesiaise u aprilu 1967. (promijenjeno izdanje 1982), a tvorac mu je Marie De Garis (1910-) koji je godine 1999. dobio orden MBE za svoje djelo.

Napomene

[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]