Evropska akademija nauka i umjetnosti
Evropska akademija nauka i umetnosti lat. (Academia Scientiarum et Artium Europaea) je međunarodna akademska organizacija, u koju je uključeno oko 1,500[1] vrhunskih znanstvenika i umetnika koji se bave pitanjima s kojima se suočava suvremena Europa i svijet putem različitih publikacija i kolokvija. Među njenim članovima nalazi se i 29 Nobelovaca. Bez usmjerenja na financijsku dobit, ova akademija je osnovana sredstvima Europske Unije, Austrija, sredstvima javnih agencija i privatnim sponzorstvom, pritom ostajući ideološki i politički nezavisna.[traži se izvor]
Povest[uredi - уреди | uredi izvor]
Akademija je zasnovana u Salzburgu, Austrija, 1990. godine, inicijativom kirurga kardiologa Felixa Ungera iz Salzburga, bečkog nadbiskupa Franza Königa te politologa i filozofa Nikolausa Lobkowicza.[2][3][4]
Razvoj Alma Mater Europaea[uredi - уреди | uredi izvor]
Već početkom 2000. godine, akademija razvija sveučilišni projekt nazvan Alma Mater Europaea, skoji se često imenuje i Europsko sveučilište za vodstvo (European University for Leadership).[5][6][7]
U 2013. godini, Alma Mater Europaea će započeti u Salzburgu. Rektor sveučilišta je nemački politolog prof. dr. Werner Weidenfeld a prorektor je slovenski pravnik i diplomat prof. dr. Ludvik Toplak. Od 2011. godine, Alma Mater Europae u Sloveniji deluje kao visokoškolska ustanova pod nazivom Alma Mater Europaea - Evropski center Maribor (srp. Alma Mater Europaea - Evropski centar Maribor) . U 2012. godini je već oko 800 studenata upisanih na različitim preddiplomskim, magistarskim i doktorskim programima. Tekom jula 2011. godine, Alma Mater Europaea je, kao sastavnica Europske akademije nauke i umetnosti (European Academy of Arts and Sciences) sponzorirala Letnu školu u St. Galleanu, u Švicarskoj.[8] U godini 2012-2013 oko 800 studenata studira u campusu Maribor. U početku 2013. godine univerzitet Alma Mater Europaea otvorio je kampus u Salzburgu. U jeseni 2013 oćekuje se da će oko 1000 studenata studirati u Austriji, Sloveniji i drugim državama.
Deklaracija o klimatskim promjenama[uredi - уреди | uredi izvor]
U ožujku 2007. godine, Europska Akademija znanosti i umjetnosti je izdala deklaraciju u kojoj se očituje navodom da je, “Po svemu sudeći najvjerojatnije ljudska aktivnost snosi odgovornost za klimatske promjene uključujući povišenu koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi. Dokumentirane dugoročne klimatske promjene uključuju promjene u Artičkim temperaturama i ledu, ekstremnim vremenskim promjenama u obliku suša, jakih oborina, u slanosti oceana, toplinskim udarima i povečanom intenzitetu tropskih ciklona. Takav razvoj može imati dramatične posljedice na budućnost čovječanstva,[9] te se s toga pozdravlja inicijativa organizacija Live Earth i Save Our Selves, koje putem osvješćavanja i iniciraju mobiliziranost čovječanstva u svrhu poduzimanja akcija po tom pitanju.
Ustroj i članovi[uredi - уреди | uredi izvor]
Članovi su nominirani i izabrani od strane Senata Akademije, primjerice zbog zasluga na području znanstvenih istraživanja i drugih postignuća. Članstvo je priznanje i nagrada za znanstveni rad. Akademiju čine više od 1500 članova koji su organizirani u sedam znanstvenih disciplina:[10]
- I. Humanistika
- II. Medicina
- III. Umetnost
- IV. Prirodne znanosti
- V. Društvene nauke, Pravo i Ekonomija
- VI. Tehničke nauke i Nauke o okolišu
- VII. Svetske religije
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ as of 2012
- ↑ Felix Unger → president and founding member
- ↑ Franz Cardinal König about the academy → history → founding member
- ↑ Nikolaus Lobkowicz → honorary president and founding member
- ↑ Alma Mater Europaea der Europäischen Akademie der Wissenschaften und Künste
- ↑ EuroAcad → Organisation → Institutes → Alma Mater Europaea
- ↑ EuroAcad → Search → Alma+Mater
- ↑ Summer School Human Change Processes, St. Gallen, Switzerland
- ↑ European Academy of Sciences and Arts Let's Be Honest
- ↑ http://www.euro-acad.eu → Organisation → Presidency/Senate/Deans
