Edikt iz Fontainebleaua

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Edikt iz Fontainebleaua proglasio je 22. listopada 1685. godine Louis XIV od Francuske, a u historiografiji je još znan i kao Opoziv Edikta iz Nantesa. Edikt iz Nantesa iz 1589. dao je hugenotima slobodu vjeroispovijesti bez straha od državnog progona. Iako su protestanti izgubili svoju nezavisnost u skrovištima za vrijeme Richelieua, još su uvijek uživali koliku-toliku sigurnost. Vjerska tolerancija u Francuskoj je od samih početaka bilo pitanje dvorske, a ne narodne politike. S obzirom na apsolutističku dvorsku politiku Louisa XIV, nedostatak univerzalnog prihvaćanja njegove vjere za njega je bio ozbiljan problem kojega je trebalo riješiti. Posljedica toga bio je Edikt iz Fontainebleaua, koji je doveo do novih progona hugenota, ali i njigovog egzodusa iz Francuske u okolne zemlje, gdje su također bili suočeni s valovima nasilja.