Edhem Čamdžić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Edhem ef. Čamdžić
RođenjeZavidovići, 1947.
NacionalnostBošnjak
Titulamuftija banjalučki
PrethodnikIbrahim ef. Halilović
NasljednikOsman ef. Kozlić
VjeroispovijestIslam

Edhem ef. Čamdžić (Zavidovići, 1947.), muftija je banjalučki.

Životopis[uredi | uredi kod]

Edhem Čamdžić rođen je 1947. g. u Krčevinima pokraj Zavidovića. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka – odsjek Usulid­din u Libiji 1975. godine.

Nedugo zatim, počinje raditi u Atik-džamiji u Bijeljini. Iz tog grada, a po preporuci Huseina ef. Đoze, prelazi u Doboj gdje obavlja dužnost imama u Trnjak džamiji. Godine 1978, po preporuci tadašnjeg predsjednika Starješinstva Islamske zajednice u BiH Ahmeda ef. Smajlovića, postavljen je za vjersko­prosvjetnog referenta. U Doboju je ostao do početka rata u Bosni i Hercegovini.

U dijelu slobodnog Doboja (danas Doboj Jug) ostao je sa bošnjačkim narodom tokom cijelog rata, obavljajući dužnost imama, glavnog imama i učitelja u osnovnoj školi, kao i druge poslove vezane za obranu Bošnjaka. Godine 1993. Edhem ef. Čamdžić bio je u logoru u Busovači.

Na prijedlog reis-ul-uleme Mustafe ef. Cerića, Edhem-ef. Čamdžić imenovan je 1999. godine za muftiju banjalučkog gdje ostaje do 2014. godine. Bio je muftija u vrijeme kada u Banjoj Luci nije bilo nijedne džamije, a u cijelom muftijstvu bilo je manje od 2.000 Bošnjaka . No, svakodnevno je radio na obnovi Ferhadije u Banja Luci i na pripremama za izgradnju Islamskog centra, medrese, obdaništa i staračkog doma u Banjoj Luci. Stalno je vodio brigu o Bošnjacima povratnicima sa kojima je imao svakodnevne susrete u kojima ih je bodrio na povratak, na ostanak na svojim ognjištima, na obnovu porušenih domova i imanja, što je dalo rezultate u mnogim džematima, selima i gradovima Banjalučkog muftiluka.

Ostao je upamćen i po tome što je odbio da primi Orden časti sa zlatnim zrakama od predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika. U svom dopisu Uredu Predsjednika Republike Srpske naglasio je da "ne može primiti nikakav orden od predsjednika Republike Srpske dok njegove džematlije, muslimani Bošnjaci, u ovom entitetu nemaju ona prava koja zaslužuju po svim zakonima i propisima, Božjim i ljudskim, a to su jednakopravnost u raspodjeli radnih mjesta u državnim institucijama, slobodu od straha u kući i džamiji te potrebne uvjete za povratak i ostanak u svojim domovima, na svojim imanjima i svojim školama".[1]

Djela[uredi | uredi kod]

  • S Ferhadijom povratak, sigurnost i opstanak (Fojnica, 2018)
  • Bosanska sehara dersova (Tešanj, 2021)
  • Naš Doboj (Tešanj, 2021)
  • Historija Zavidovića (Tešanj, 2021)

Reference[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

Prethodi:
Ibrahim ef. Halilović
muftija banjalučki
1999.2014.
Slijedi:
Osman ef. Kozlić