Prijeđi na sadržaj

Dženaza-namaz

Izvor: Wikipedija

Dio serije članaka o Namazu

Dnevni namazi
Dnevni farz namazi
Sabah-namaz
Podne-namaz
Ikindija-namaz
Akšam-namaz
Jacija-namaz
Dnevni sunnet namazi
Sabahski sunnet
Podnevski sunnet
Ikindijski sunnet
Akšamski sunnet
Jacijski sunnet
Ostali dnevni namazi
Vitr-namaz
Povremeni namazi
Džuma-namaz
Dženaza-namaz
Bajram-namaz
Teravih-namaz
Tehijjetul-mesdžid
Istihara-namaz
Hadže-namaz
Duha-namaz
Salatul-lejl

Dženaza je islamski vjerski obred u kojem se vrši sahrana jedne osobe. Sastoji se od takozvanog "dženaza-namaza" (zajedničke molitve) i samog ukopa. Dženaza-namaz se klanja samo stojeći (za razliku od ostalih molitvi). Predvodi je imam koji stoji ispred džemata okrenut prema umrloj osobi, dok je umrla osoba okrenuta desnom stranom prema kibli, a lijevom prema prisutnim.

Počinje se takozvanim "početnim tekbirom" (Riječi "Bog je najveći) , poslije čega se uči Subhaneke (transkr.:"Subhanekellahumme ve bi hamdike ve tebarekesmuke ve teala džeduke ve la ilahe gajruke". prijevod: "Slava Tebi Gospodaru i zahvala. Blagoslovljeno je ime Tvoje i uzvišen si. Nema boga osim Tebe"). Zatim tekbir poslije kojeg se uči salavat (Blagosiljanje Muhameda s.a.v.s.) , ponovo "tekbir" i poslije njega dženazetska dova. Završava se tekbirom i predavanjem selama na desnu, a zatim na lijevu stranu (način na koji muslimani završavaju molitvu). Ova četiri tekbira imam izgovara naglas, a ostale džematlije u sebi (u nekim pravnim školama Islama i naglas).

Umrlo osobu od gasulhane (prostorije za opremanje umrle osobe) do mjesta klanjanja dženaze i do mjesta ukopa nose prisutni pri čemu učestvuju svi. U slučaju da je mjesto klanjanja dženaze i ukopa udaljenije mejt se prevozi vozilom, a slijede ih pješice prisutni.

Fotografija sa zajedničke Dženaze ekshumiranim, ubijenim Srebreničanima, 2007.god.

I u samom ukopu učestvuju svi prisutni. Na dženazi prisustvuju samo muškarci. Ono što je kod kršćana kovčeg, to je kod muslimana "Tabut", sa pet strana daska, odozgo platno.

Poslije ukopa imam ili više njih uči "ašere" (Kur'an; dva posljednja ajeta sure El-Bekara), suru Ihlas tri puta, suru Felek, suru Nas, Fatihu i "Elif-lam-mim" (Početak sure El-Bekara) i završava dovom čime je dženaza završena.