Divlja guska

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Divlja guska
Greylag Goose - St James's Park, London - Nov 2006.jpg
Status zaštite
Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Anseriformes
Porodica: Anatidae
Rod: Anser
Vrsta: A. anser
Dvojni naziv
Anser anser
Linné, 1758.

Divlja guska (lat. Anser anser) je ptica, koja je rasprostranjena na Starom kontinentu. To je tipična vrsta porodice Anser. Ova vrsta je predak pripitomljene domaće guske u Europi i Sjevernoj Americi.

Divlja guska je jedna od vrsta na koje se odnosi Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA).

U znanosti, divlja guska je najbolje poznata kao ptica, koju je etolog Konrad Lorenz izvorno proučavao prilikom izučavanja pojma impregnacije (specifična veza koja nastaje između ženke i njenog mladunca tijekom prvih nekoliko sati (a možda i minuta) nakon porođaja. Tako ženka može razlikovati svoje mladunče među većim brojem drugih).

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Divlja guska s mladuncima

Divlja guska je najveća i najglomazna siva guska porodice Anser. Ima okruglo, pozamašno tijelo, debeli, dugi vrat i veliku glavu i kljun. Noge i stopala su ružičasta, a kljun je narančast.[1] Dugačka je od 74-91 cm, duljina krila je 41-48 cm. Rep je dugačak 6,2 do 6,9 cm, a kljun 6,4 do 6,9 cm. Teži 2,16 do 4,56 kg, s prosječnom težinom od oko 3,3 kg. Širina krila je 147-180 cm.[2] Mužjaci su obično veći od ženki, a spolni dimorfizam je izraženiji kod istočne podvrste rubirostris, koja je u prosjeku veća od svih ostalih podvrsta.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Madge, Steve; Burn, Hilary (1988). Waterfowl: an Identification Guide to the Ducks, Geese, and Swans of the World. Boston: Houghton Mifflin. ISBN 0-395-46727-6.
  2. Dunning, John B., Jr., ed. (1992). CRC Handbook of Avian Body Masses. CRC Press. ISBN 978-0-8493-4258-5.