Prijeđi na sadržaj

Die unendliche Geschichte (film)

Izvor: Wikipedija
Die unendliche Geschichte
Poster filma
RežijaWolfgang Petersen
ProducentBernd Eichinger
Dieter Geissler
ScenarioWolfgang Petersen
Herman Weigel
PredložakRoman
Michael Ende
Die unendliche Geschichte
UlogeNoah Hathaway
Barret Oliver
Tami Stronach
Moses Gunn
Thomas Hill
MuzikaKlaus Doldinger
FotografijaJost Vacano
MontažaJane Seitz
DistribucijaNeue Constantin Film (Zapadna Njemačka)
Warner Bros. (SAD)
Datum(i) premijere
6. 4. 1984 (1984-04-06)
Trajanje107 min.
Zemlja Zapadna Njemačka
Jezikengleski
Budžet25.000.000$
Die unendliche Geschichte na Internet Movie Database

Nedovršena priča (njemački Die unendliche Geschichte) zapadnonjemački je film fantastike iz 1984. koji je režirao Wolfgang Petersen. Adaptacija je prve polovice istoimenog romana Michaela Endea. Glavne uloge tumače Noah Hathaway, Barret Oliver, Tami Stronach, Moses Gunn i Alan Oppenheimer kao glas Falkora i Gmorka. Sa proračunom od 25 milijuna $ Nedovršena priča bila je najskuplji njemački film do tada[1] i najskuplji film snimljen izvan SAD-a ili SSSR-a. U njemačkim kinima bio je vrlo popularan: tamo ga je vidjelo 4,8 milijuna gledatelja[2] a u američkim kinima zaradio je 20,16 milijuna $, što ga je činilo 54. najkomercijalnijim filmom u američkim kinima te godine.[3]

Iako je film dobio razmjerno povoljne recenzije kritičara, autor romana Ende je prosvjedovao jer je priča u filma toliko odstupila od priče njegovog romana da je zahtijevao da se produkcija ili zaustavi ili njegovo ime izbriše iz uvodne špice filma. Kada se nijedno od ovoga nije dogodilo, Ende je tužio producente, ali izgubio spor.[1] Radnja obuhvaća samo prvu polovicu romana, te stoga ne prenosi poruku na kraju. Po filmu su snimljena dva nastavka - Nedovršena priča II: Novo poglavlje i Nedovršena priča III: Bijeg iz Fantazije[4] - te istoimena animirana serija.

Radnja

[uredi | uredi kod]

Dječak Bastian Balthazar Bux je stalno žrtva maltretiranja troje grubijana u školi. Jednog dana, dok je bježao od njih, sakrije se u jedan antikvarijat, gdje upozna starog knjižničara, gospodina Koreandera, koji ga upozori na tajanstvenu knjigu u svojem dućanu. Bastian ne može odoljeti porivu da pronađe i posudi knjigu neobičnog naslova Nedovršena priča. Počne ju čitati na tavanu škole. Radnja knjige odvija se u bajkovitoj zemlji Fantaziji koju polako ali sigurno uništava nepoznata sila znana kao "Ništavilo". Mladi ratnik Atreyu želi spasiti Fantaziju i život mlade carice. Atreyu dobiva medaljon AURYN koji ga štiti i vodi u toj nakani.

Na bijelom konju Artaxu, Atreyu krene u močvaru pronaći mitsko biće zvano Morla. Pri tome mu konj pogiba u močvari. Tada se pojavi Morla, divovska kornjača. Bastian vrisne, a kada nastavi čitati, iznenadi se da su Morla i Atreyu čuli njegov vrisak. Morla usmjeri Atreya prema Južnom proročištu. Na putovanju, Atreyu sretne bijelog, krznenog zmaja Falkora koji mu postane prijatelj, te stigne do proročišta koje ga dovodi do zrcala koje otkriva dječaka koji čita knjigu na tavanu te odgovara Bastianovom opisu. Prestrašen, Bastian baci knjigu. Ipak, s oprezom nastavlja čitati. Proročište otkriva da se "Ništavilo" jedino može zaustaviti tako da se nađe ljudsko dijete koje će carici dati novo ime. Atreyu upozna Gmorka, koji objasni da Fantazija predstavlja ljudske nade i snove, a "Ništavilo" ljudsku apatiju, bezvoljnost i zaborav snova iz djetinjstva. "Ništavilo" toliko konzumira Fantaziju da jedino ostaje maleni otok usred crne praznine. Carica javno zamoli Bastiana da joj da novo ime prije nego bude prekasno. Bastian se trgne i izjavi ime: "Dijete mjeseca". Bastian se tada nađe zajedno sa caricom koja mu pokaže zrno pijeska, jedini preostali dio Fantazije, ali navodi da ju Bastianova mašta može ponovno obnoviti. Bastian zaželi obnavljanje Fantazije te se nađe na letećem zmaju gdje spazi Atreya sa svojim konjem. Fantazija je obnovljena a Bastian na zmaju prestraši troje grubijana na ulici.

Glavne uloge

[uredi | uredi kod]

Odjek

[uredi | uredi kod]

Film je koštao 25 milijuna $, što ga je tada činilo najskupljim filmom snimljenim izvan SAD-a ili SSSR-a.[1] U Njemačkoj je bio veliki hit te ga je vidjelo 4,8 milijuna gledatelja u kinima. I naslovna pjesma, Neverending Story koju izvodi Limahl, bila je vrlo popularna diljem Europe.[5][6]

Ipak, autor knjige Michael Ende bio je među najvećim kritičarima filma. Tražio je da mu se ime ukloni iz uvodne i odjavne špice filma jer je smatrao da filmaši "nisu uopće razumjeli njegovu knjigu, nego su samo htjeli zaraditi novac". Ende je dobio 50.000 $ za filmska prava Nedovršene priče te je surađivao u produkciji i na scenariju jer je "vjerovao autorima". Ipak, bio je razočaran gotovim filmom i izmjenama u odnosu na original:

Bio sam prestravljen. Promijenili su cijeli smisao priče. Fantastica se ponovno obnovi i pojavi bez ikakve kreativne snage od Bastiana. Za mene, to je bila suština knjige.[1]

Recenzije

[uredi | uredi kod]

Roger Ebert je napisao pozitivnu recenziju filma i dao mu tri od četiri zvijezdice:

"Ideja o priči unutar priče je jedna od zgodnih dosjetki u Nedovršenoj priči. Druga je ideja da vjera djeteta može promijeniti smjer sudbine. Vjerojatno ne od kada su djeca u publici zamoljena da spase Zvončicu u Petru Panu nije bilo priče koja se tako jasno oslonila na voljnost djece da vjeruju. Ima puno toga u što moramo vjerovati u Nedovršenoj priči, i to je velika snaga ovog filma. Sadrži neke od inventivnijih specijalnih efekata u vremenima kada su se bitke u svemiru pretvorile u rutinu. Pogledajte, primjerice, film The Last Starfighter, gdje su specijalni efekti kompetentni, ali nikada originalni -- svi vizualni koncepti su preuzeti od Ratova zvijezda -- i onda pogledajte ovaj film, gdje je stvoren jedan potpuno nov svijet...Film poručuje djeci da se priča ne događa tek tako, nego da je pričanje priče nedovršeni čin mašte."[7]

Ralph Novak je također napisao pozitivnu recenziju:

"Filmu treba dosta vremena dok se pokrene i povremeno spadne u tamne trenutke nametljive filozofije, ali ovo je ipak šarmantan, zabavan i bezazlen film za djecu...Ima puno nježnih lekcija o vrijednosti nade, hrabrosti i ljubavi te solidnu količinu dobre stare, čiste pustolovne fantastike."[8]

Ian Nathan je za časopis Empire pak filmu dao samo dvije od pet zvijezdica:

"Wolfgang Peterson, inače žestok redatelj, nije na domaćem terenu ovdje, te dopušta labavu priču sa puno snovitih slika, iako je potrebno uvjerenje da ovakve stvari funkcioniraju. Usprkos dobroj scenografiji, film je besciljan i šepav u usporedbi sa recimo Labirintom, koji slijedi sličnu temu...Ovo je bilo slatko i šarmantno u svoje vrijeme, ali danas mu manjka ili komedije ili sofisticiranosti filmova fantastike za djecu na koju smo se već navikli."[9]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „An Irate Michael Ende Blasts the 'Disgusting' Film Made from His Best-Seller, The Neverending Story”. people.com. 27. augusta 1984. 
  2. „Die 10 erfolgreichsten deutschen Filmreihen im Kino”. zehn.de. Arhivirano iz originala na datum 2011-12-27. Pristupljeno 2014-02-04. 
  3. „The Neverending Story”. Box Office Mojo. 
  4. Variety staff (1984-01-01). „The Neverending Story Review”. Variety. Pristupljeno 2008-07-13. 
  5. Silvia Pingitore. „Why The Neverending Story will never end: interview with Limahl”. 
  6. „The Neverending Story”. Limahl.com. Arhivirano iz originala na datum 2014-12-27. Pristupljeno 2014-02-08. 
  7. Roger Ebert (1.1. 1984). „The Neverending Story (1984)”. rogerebert.com. 
  8. Ralph Novak (13.8. 1984). „Picks and Pans Review: The Neverending Story”. People Magazine. 
  9. Ian Nathan. „The NeverEnding Story”. Empire. 

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]