Decemviri
Za rumunjske atentatore, vidite članak Eskadroni smrti Željezne garde.| Drevni Rim | |||
 Članak je dio serije: | |||
|
| |||
| Periodi | |||
|---|---|---|---|
| Rimsko Kraljevstvo 753. pne. – 510. pne. Rimska Republika | |||
| Redovni magistrati | |||
|
| |||
| Izvanredni magistrati | |||
|
| |||
| Titule | |||
Imperator
| |||
| Institucije i pravo | |||
| |||
|
Druge države |
Decemviri (jednina decemvir) je latinski izraz koji znači "deset ljudi" i označava desetočlanu komisiju Rimske Republike (isto kao što Triumviri označavaju tročlanu komisiju). Postojale su različite vrste decemvirata - za donošenje zakona s konzularnim imperiumom (legibus scribundis consulari imperio), presuđivanje u sporovima (stlitibus iudicandis), prinošenje žrtava (sacris faciundis) i raspodjelu javne zemlje (agris dandis adsignandis).
Decemviri Legibus Scribundis Consulari Imperio[uredi | uredi kod]
Godine 452. pne. rimski plebejci i patriciji su se, suočeni sa stalnim međusobnim borbama, dogovorili da izaberu komisiju deset ljudi kojima će biti povjereno pisanje rimskog zakonika koji je trebao regulirati sva važna pitanja u Republici te tako spriječiti sve sporove. Kako bi imali potpunu slobodu djelovanja, svi drugi javni funkcionari su suspendirani, a na odluke decemvira nije bilo prava žalb. Prva desetorica decemvira - od kojih su svi bili patriciji - je na dužnost stupila godine 451. pne., a vodili su ih Apije Klaudije Kras i Tit Genucije Augurin, izabrani za konzule te godine. Svaki decemvir je državom upravljao jedan dan, te imao pravo na liktore koji su ispred njega nosili fasces. Prva decemvirska komisija je doživjela veliki uspjeh - donijeli su zakonik od deset dijelova koji su predloženi Comitiai Centuriati i usvojeni.
Uspjeh Decemvirata je doveo do toga da se sljedeće, godine 450. pne. imenuje novi decemvirat, na čije čelo je, kao jedini član iz prethodnog sastava, ponovno stao Apije Klaudije. Ovaj decemvirat je donio još dvije zbirke zakona, dovršivši tako Zakon Dvanaest tablica (Lex Duodecim Tabularum), osnovu budućegh rimskog ustava. Međutim, ovaj decemvirat se sve više ponašao tiranski; svaki decemvir je umjesto jednog u pratnji imao dvanaest liktora - što su u uobičajenim okolnostima mogli koristiti jedino konzuli - te fasces nosili unutar zidiona Rima (pomerium), što je bila ovlast rezevirana jedino za diktatore.
Kada je mandat Decemvirata istekao, decemviri su se jednostavno odbili povući s položaja, odnosno dozvoliti da se održe redovni izbori za redovne organe vlasti. Tiranska vlast decemvira je ogorčila Rimljane, a pogotovo odluka Apija Klaudija prema kojoj je mlada plebejka po imenu Verginija morala postati robinjom i prostitutkom, a što je njenog oca natjeralo da je ubije. Skandal je izazvao oružani ustanak protiv Decemvirata; decemviri su godine 449. pne. bili prisiljeni podnijeti ostavke a njihova mjesta preuzeti redovni magistrati (magistratus ordinarii).
Decemviri Legibus Scribundis Consulari Imperio (451. pne.):
- Appius Claudius Crassus, konzul;
- Titus Genucius Augurinus, konzul;
- Titus Veturius Crassus Cicurinus;
- Gaius Iulius Iullus;
- Aulus Manlius Vulso;
- Servius Sulpicius Camerinus Cornutus;
- Publius Sestius Capito Vaticanus;
- Publius Curiatius Fistus Trigeminus;
- Titus Romilius Rocus Vaticanus; i
- Spurius Postumius Albus Regillensis
Decemviri Legibus Scribundis Consulari Imperio (450 – 449. pne.):
- Appius Claudius Decemvir;
- Marcus Cornelius Maluginensis;
- Marcus Sergius Esquilinus;
- Lucius Minucius Esquilinus Augurinus;
- Quintus Fabius Vibulanus;
- Quintus Poetelius Libo Visolus;
- Titus Antonius Merenda;
- Caeso Duillius Longus;
- Spurius Oppius Cornicen; i
- Manius Rabuleius