Cuna

Žena iz plemena Cuna

Žen a iz plemena kuna prodaje domaći mola-tekstil

Kanu San Blas Kuna

Cuna (Kuna), indijanski narod iz Paname i Kolumbije koji ponajviše živi duž karipske obale i Arhipelagu San Blas.

Jezik

Jezično Cune čine posebnu skupinu ili porodicu cunan unutar velike porodice chibchan a govore najmanje dva jezika kolumbijski kuna ili caiman nuevo i san blas kuna.

Plemena

Cuna Indijanci sastojali su se u prošlisti od više plemenskih skupina, među kojima Swanton nabraja sljedeće: Bayano, Caimanes, Chucunaque, Coiba, Cueva, Cuna ili Kuna, Mandinga, San Blas i Tule.

Život i običaji

U prošlosti, u 16. stoljeću, su kune živjeli u federativnim selima, ratujući i međusobno i protiv susjednih plemena. U kontaktu sa Europljanima njihiva politička struktura je uništena. U suvremeno doba žive po malenim selima, baveći se lovom, ribolovom i agrikulturom. Bračno stanište je matrilokalno, a zet živi pod autoritetom ženinog oca. Per Høst u svojoj putopisnoj knjizi 'Hva verden viste meg, fra Ishavet til jungelen' (Od ledene sante do indijanske kolibe) pažnju posvećuje plemenu San Blasa, u kojem kaže kako jedna obitelj može da se sastoji i od pedeset članova, jer u njoj žive svi članovi iz nekoliko generacija. Poglavica vršo i ulogu suca, a plemensko vijeće obično se sastaje uvečer na kraći sastanak. Na taj položaj bira ga većina, a nasljedna čast poglavice ne postoji.

Odjeća se kod Kuna pojavila vjerojatno pojavom bijelog čovjeka. Žene plemena Kuna poznate su po svojoj tradicionalnoj odjeći mola uz koju se nose zlatne (ili brončane) olasu-alkice obješene na nosu. Ove alkice nose se još od djetinjstva, a veče su što je žena na višem položaju, tako da kod starijih žena vršak nosa može biti spušten sve do usta (Høst). Prema nekima (Georgia Corin) dizajni na molama mora da svoje porijeklo imaju u običaju tetoviranja tijela, što su ovi Indijanci prakticirali još u 16. u 17 stoljeću .

Albinizam

Albinizam kod Kuna opće je poznat među pripadnicima plemena San Blas, koje u 42 naselja živi rasštrkano po arhipelagu od 365 malenih otoka .

Cuna danas

Današnji Kuna Indijanci žive na tri rezervata ili autonomne teritorije (comarca), to su Guna Yala (nekadašnji San Blas) sa administrativnim centrom Gaigirgordub a prostire se na (2,393 km²); Kuna de Wargandí, osnovan 2000. od dijela provincije Provincije Darién (775 km²), administrativni centar Nurra; Kuna de Madugandi (osnovan 1996) u distriktu Chepo, čiji je centar Akua Yala.

Religija

Religija Kuna fokusitrana je oko šamanizma.

Literatura

• Alí, Maurizio. 2010: “En estado de sitio: los kuna en Urabá. Vida cotidiana de una comunidad indígena en una zona de conflicto Arhivirano 2011-07-07 na Wayback Machine-u”. Universidad de Los Andes, Facultad de Ciencias Sociales, Departamento de Antropología. Bogotá: Uniandes. ISBN 978-958-695-531-7.
• Per Høst, Hva verden viste meg, fra Ishavet til jungelen, Oslo, Aschehoug, 1951.

Od ledene sante do indijanske kolibe, Zasgreb, 1960 (214 strana)

Galerija

<gallery> Datoteka:Panama - Wargandi.svg|Kuna de Wargandí Datoteka:Panama - Madugandi.svg|Kuna de Madugandi Datoteka:Panama - Guna Yala.svg|Kuna Yala </gallery>