Prijeđi na sadržaj

Guna Yala

Izvor: Wikipedija
Guna Yala
Naselje na otoku Porvenir
Naselje na otoku Porvenir
Naselje na otoku Porvenir
Koordinate: 9°17′N 78°20′W / 9.283°N 78.333°W / 9.283; -78.333
Država  Panama
Vlast
 - gradonačelnik Alexis Alvarado
Površina
 - Ukupna 2,358 km²[1]
Stanovništvo (2020.)
 - Grad 47,341[1]
 - Gustoća 20.07 stan / km²[1]
Vremenska zona UTC+5 (UTC+2)
Karta
Pozicija Guna Yale u Panami
Pozicija Guna Yale u Panami

Pozicija Guna Yale u Panami

Guna Yala (do 1998. San Blas, a do 2010. Kuna Yala) je comarca (kotar) domorodačkih indijanaca Cuna na sjeveroistoku Paname u kom živi 47,341 stanovnika[1]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

To je uski prostor zemlje na Panamskoj prevlaci duž Karipskog mora do kolumbijske granice površine 2,358 km².[1] Kotaru pripada i najveći dio Arhipelaga San Blas od 365 otočića i hridi[2], na jednom od njih nalazi se i administrativni centar je Gaigirgordub (Porvenir).

Historija

[uredi | uredi kod]

Prije otprilike 500 godina pleme Cuna živjelo je u Regiji Darian, močvarnom kraju na granici Paname i Kolumbije. Što zbog boleština, što zbog pritiska drugih plemena koje su potiskivali Španjolski konkvistadori Cune su se preselile na sjeverozapad u Panamu.[3]

Prvi Španjolci doplovilii su do tog kraja početkom 16. vijeka, ali ih nije previše interesirao.

Novi guverner španjolske kolonije Castilla del Oro Pedro Dávila, naredio je da se napusti stara kolonija Santa María Antigua na zapadnoj obali Zaljeva Urabá i podigne novi grad Tako je nastala Acla - 1515., koja se nalazila negdje na sredini današnje Guna Yale. Njegovi razlozi su vjerojatno ležali u tom što je njegov rival (dojučerašnji guverner) Núñez de Balboa imao puno pristalica u Santa Maríji.[4]

Acla je napuštena negdje oko 1532. - 35., od nje nije ostalo ništa osim epizode da je u tom gradu u januaru 1519. odrubljena Balboina glava.[5]

Krajem 17. vijeka Škoti su pokušali osnovati koloniju, ali je gotovo svih 2,500 kolonista pomrlo od bolesti i gladi.[6]

Čak ni u periodu 1650 .-1750 kada su Španjolci već kolonizirali mnoge susjedne krajeve, taj ih nije zanimao, pa je ostao carstvo Cuna i gusara koji su tu znali skrivati.[3]

Cune su svoja prva stalna naselja počeli graditi tek početkom 19. vijeka na otocima arhipelaga.[3]

U vrijeme Velike Kolumbije čiji je satavni dio bila i Panama, - Cune su priznati kao vlasnici zemlje na kojoj su živjeli. Kad se Panama odcjepila 1903., to im je pravo oduzeto, a policija ih je počela terorizirati.[6] To je potrajalo do 1925. kad su Cune na svom festivalu prvo napili a zatim izmasakrirali policajce. Kad su im oni to pokušali uzvratiti umješalo se nekoliko brodova Američke ratne mornarice, koji su sprečili odmazdu.[2]

Uz američku pomoć Cune su dobili svoju autonomnu Comarcu Guna Yalu, u kojoj samo oni mogu imati zemlju.[6]

Cune se danas u svojim malim naseljima bave ribolovom i održivim turizmom.[6]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Guna Yala: Indigenous Territory in Panama (engleski). City population. Pristupljeno 16. 01. 2023. 
  2. 2,0 2,1 The fascinating history of… Panama’s Guna Yala (španjolski). Cox&Kings. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-19. Pristupljeno 16.1.2023. 
  3. 3,0 3,1 3,2 History of San Blas (engleski). San Blas Islands. Pristupljeno 16.1.2023. 
  4. Calles y casas de Santa María de la Antigua del Darién (španjolski). Instituto Colombiano de Antropología e Historia. Pristupljeno 16.1.2023. 
  5. Vasco Núñez de Balboa (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 16.1.2023. 
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 The Guna Yala: An Overview (engleski). Her Odyssey. Pristupljeno 16.1.2023. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]