Ovo je članak o bolesti koju izaziva SARS-CoV-2. Za virus, vidite SARS-CoV-2.
Moguće je da ovaj članak ili neki njegov dio sadrži zastarjele podatke Molimo vas da pomognete Wikipediji u ažuriranju članka, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte stranicu za razgovor.
Bolest se prvi put pojavila u gradu Wuhan, glavnom gradu provincije Hubei u Kini, među pacijentima koji su razvili upalu pluća bez jasnog uzroka.[3] Povodom brzog širenja bolesti, Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila epidemiju.[4] Zabilježene su zaraze širom zapadnog svijeta i Azijsko-pacifičkog okeana, uglavnom putnika koji su porijeklom iz kontinentalne Kine, a lokalni prenos je zabilježen i u Evropi.
Vrijeme inkubacije do pojavljivanja prvih simptoma bolesti je obično između 2 do 14 dana.[5][6] Preporučuje se redovno pranje ruku i udaljavanje od ljudi koji kašlju.[7]
Kao i kod drugih respiratornih bolesti, infekcija virusom SARS-CoV-2 može izazvati blage simptome, uključujući curenje iz nosa, grlobolju, kašalj i povišenu temperaturu. Kod nekih osoba može izazvati teži oblik bolesti, poput upale pluća ili otežanog disanja. Rijeđe, bolest može biti fatalna. Povišeni rizik postoji kod starijih osoba i ljudi s postojećim hroničnim oboljenjima (poput dijabetesa i srčanih bolesti).[8]
Na uzorku 55.924 laboratorijski potvrđenih slučajeva u Kini tipični simptomi su bili: groznica (87,9% slučajeva), suhi kašalj (67,7%), umor (38,1%), stvaranje ispljuvaka (33,4%), kratkoća daha (18,6%), grlobolja (13,9%), glavobolja (13,6%), bolovi u mišićima ili bolovi u zglobovima (14,8%), drhtavica (11,4%), mučnina ili povraćanje (5,0%), začepljenost nosa (4,8%), i proljev (3,7%).[9]
Glavni način infekcije kod ljudi jeste prenošenje sa čovjeka na čovjeka, koje se obično događa putem respiratornih kapljica zaraženih osoba koje kišu, kašlju ili izdahnu.[10] Razdoblje inkubacije je uglavnom između 2 i 14 dana,[11] s prosjekom od 3 dana iako su zabilježeni slučajevi sa čak 24 dana inkubacije.[12]
Dalji razvoj može dovesti do teške upale pluća, sindroma akutnog respiratornog distresa, sepse, septičkog šoka i smrti. Neke zaražene osobe mogu imati infekciju bez pokazivanja kliničkih simptoma, pa se savjetuje da osobe u bliskom kontaktu sa potvrđenim zaraženim pacijentima budu pregledane i nadgledane kako bi se isključila mogućnost infekcije.[13][14][15]
Svjetska zdravstvena organizacija za SARS-CoV-2 i sprječavanje njegovog širenja preporučuje korištenje dezinfekcionih sredstava koji imaju barem 60% baznog udjela alkohola u svom sastavu.
Trenutno ne postoji odobren lijek ili vakcina za tretman bolesti. Prevencija je slična kao i kod ostalih tipova gripe gdje potrebno imati adekvatnu higijenu ruku, sigurnu prehranu i izbjegavati bliski kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju redovno pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi posebno nakon odlaska u toalet, prije jela, i nakon istresanja nosa, kašljanja ili kihanja. Ako sapun nije dostupan, onda se preporučuje bilo koje sredstvo za pranje ruku s najmanje 60% alkohola.
Zdravstvena tijela preporučuju pojedincima da pokrivaju usta i nos maramicom tokom kašljanja ili kihanja (koju bi trebalo odmah odložiti), ili rukavom ako maramica nije dostupna.[16][17][18]
Pojedincima koji mogu biti zaraženi savjetuje se nošenje hirurške maske.[19][20][21] Maske za lice mogu ograničiti jačinu i put putovanja kapi koje se raspršuju tokom razgovora, kihanja i kašljanja. Svjetska zdravstvena organizacija je izdala najbolje prakse za upotrebu maski:[22]
Pažljivo stavite masku da prekrije usta i nos i vodite računa da ne postoje praznine između vašeg lica i maske.
Izbegavajte dodirivanje maske dok je koristite; ako to radite, očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.
Zamijenite masku novom ako je vlažna i ne koristite maske za jednokratnu upotrebu.
Skinite masku sa stražnje strane (ne dodirujte prednju stranu maske); odbacite odmah u zatvoreni kantu; očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.
SARS-CoV-2 (sredina, žuto), kako ga vidi elektronski mikroskop.Bolest je uzrokuje virus SARS-CoV-2 za koji se smatra da je životinjskog porijekla.[23] Epidemiološka studija prvih 72.314 slučajeva je ustanovila mogućnost "kontinuiranog zajedničkog izvora" izbijanja epidemije u decembru 2019. koji se najčešće veže za veliku pijacu u Huananu gdje se prodaju razne vrste životinja. Prvo prenošenje s čovjeka na čovjeka je zabilježeno u januaru 2020.[24] Pijaca koja se nalazila u neposrednoj blizini apartmanskih naselja, bila je jedna od najvećih u centralnoj Kini, a njen čitav zapadni dio je uglavnom služio za prodaju divljih životinja.[25]
Higijena i uvjeti pod kojim je pijaca radila su bili nezadovoljavajući, gdje su mrtve i žive životinje držane u neposrednoj blizini.[26]New York Times je u svom izvještaju napisao: "sanitacija je bila jadna, sa slabom ventilacijom i smećem koje se skupljalo na mokrim podovima"[27] Još uvijek nije utvrđeno da je izbijanje epidemije novog koronavirusa započelo na pijaci u Wuhanu.[28]
Do 23. februara 2020. potvrđeno je 2.468 smrtnih slučajeva. Većina pacijenata, njih oko 80% bili su stariji od 60 godina, a 75% je imalo već postojeće zdravstvene poteškoće uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes.[29] Postotak smrtnosti je između 1–3%.[30]
Muškarci su imali stopu smrtnosti od 2,8%, a žene 1,7%.[31] Kod pacijenata mlađih od 50 godina stopa smrtnosti nije veća od 0,5% dok je kod onih iznad 70 godina stopa iznosila preko 8%.[31]
Izbijanje epidemije novog koronavirusa desilo se početkom decembra 2019. u glavnom gradu pokrajine Hubei u Wuhanu (Kina).[32]Svjetska zdravstvena organizacija dala je novom virusu privremeni naziv 2019-nCoV[33] i proglasila je vanrednu situaciju na globalnom nivou u vezi sa širenjem novog koronavirusa. Novi virus kasnije je dobio svoje službeno ime SARS-CoV-2.[34] Nakon toga, započela je epidemija koja je zahvatila i druge dijelove Kine, a identificiraju se i slučajevi izvan Kine, u nekoliko zemalja Azije, ali i u Australiji, Evropi i Sjevernoj Americi. Prvi slučajevi u Evropi potvrđeni su u Francuskoj 24. januara 2020.[35]
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 11. marta 2020. pandemiju bolesti COVID-19 uzrokovanu novim koronavirusom SARS-CoV-2.
COVID-19 je službeni naziv za koronavirusnu bolest koju izaziva virusSARS-CoV-2 (CO znači "corona", VI "virus", a D stoji za riječ "disease", što na engleskom jeziku znači bolest).[36]
↑„Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2) and coronavirus disease-2019 (COVID-19): The epidemic and the challenges”. International Journal of Antimicrobial Agents: 105924. februar 2020. DOI:10.1016/j.ijantimicag.2020.105924. PMID32081636.
↑„Q & A on novel coronavirus” (en). European Centre for Disease Prevention and Control. Arhivirano iz originala na datum 5. 2. 2020. Pristupljeno 11. 2. 2020.
↑Jeannette Guarner, MD, Three Emerging Coronaviruses in Two Decades: The Story of SARS, MERS, and Now COVID-19, American Journal of Clinical Pathology, DOI:10.1093/ajcp/aqaa029
Ovo je članak o bolesti koju izaziva SARS-CoV-2. Za virus, vidite SARS-CoV-2. 
.jpg)
