Komplikacija (medicina)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Komplikacija u medicini je nepovoljan razvoj ili posljedica bolesti, zdravstvenog stanja ili terapije . Bolest se može pogoršati u smislu težine ili se može manifestovati povećani broj znakova, simptoma ili novih patoloških promjena. Može se proširiti na cijelo tijelo ili utjecati na druge organske sisteme. Nova bolest može se javiti i kao komplikacija već postojeće bolesti. Medicinski tretmani, poput lijekova ili operacija, mogu proizvesti neželjene efekte ili stvoriti nove zdravstvene probleme. Prema tome, komplikacija može biti jatrogena (tj. bukvalno uzrokovano djelovanjem ljekara ).[1]

Medicinsko znanje o bolesti, postupku ili liječenju obično sadrži listu najčešćih komplikacija kako bi ih se moglo predvidjeti, spriječiti ili lakše i brže identificirati.

Ovisno o stepenu ranjivosti, osjetljivosti, starosti, zdravstvenom stanju, stanju imunološkog sistema itd., do komplikacija može doći lakše ili teže. Komplikacije negativno utječu na prognozu bolesti. Non - invazivne i minimalno invazivnih medicinskih postupaka obično imaju manje komplikacija u odnosu na invazivne procedure.

Poremećaji koji su istovremeni, no ne i međusobno uzrokovani, nazivaju se komorbiditetima . Ova konceptualna linija razdvajanja ponekad je nejasna zbog složenosti uzročnosti ili nedostatka konačnih informacija o tome. Pojmovi nastavak i komplikacija bolesti često su sinonimi, iako je komplikacija prvenstveno konotacija na rezultatno stanja koje komplikuje kontrolu nad uzročnim okolnostima (čini ih složenijim i izazovnijim).[2] Nastavak bolesti u užem smislu je rezidualni efekat akutne faze bolesti ili ozljede. Dalji pormećaji se mogu pojaviti nakon nekoliko sedmica ili mjeseci uzročne ozljede ili bolesti. Na primjer, ožiljak nakon opekotine ili disfagija zaostala nakon moždanog udara mogu se smatrati nastavkom bolesti.

Komplikacija je takođe neželjen rezultat liječenja ili hirurškog postupka. Primjeri komplikacija su krvarenje nakon operacije, glavobolja nakon lumbalne punkcije ili neželjene reakcije na lijek.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Coventry, Brendon J (2014). Surgery: Complications, Risks and Consequences. Book series, seven volumes.. Springer. 
  • Mulholland, Michael W.; Doherty, Gerard M. (2006). Complications in Surgery.. Lippincott Williams and Wilkins. ISBN 978-0-7817-5316-6. 
  • Gawande, Atul (2002). Complications: A Surgeon's Notes on an Imperfect Science.. Macmillan.