Borisav Stanković

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Borisav - Bora Stanković

Spomenik Bori Stankoviću u Vranju
Biografske informacije
Rođenje 31. mart 1876. (1876-03-31)
Vranje, Osmansko Carstvo (danas Srbija)
Smrt 22. oktobar 1927. (dob: 51)
Beograd, Kraljevina SHS
Opus
Književni pravac književni realizam
Jezik srpski
Znamenita djela

Borisav - Bora Stanković (Vranje, 22. III. 1876. - Beograd, 22. X. 1927), književnik.

Biografski podaci[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1875. - 31. III. rodio se u Vranju, gdje je završio osnovnu školu i maturu u tamošnjoj gimnaziji. (Datum rođenja naveden u knjizi Borisav Stanković: "Pripovetke", Novi Sad-Beograd, 1970. ne slaže se s datumom iz "Opće enciklopedije"".)
  • 1902. - završava Pravni fakultet u Beogradu i ženi se Angelinom Milutinović iz Beograda.
  • 1903-1904. - provodi godinu dana u Parizu.
  • 1904. - počinje svoje službovanje kao carinik; bio je zatim poreznik, kontrolor državne trošarine u Bajlonijevoj pivari, a pred Prvi svjetski rat postao je činovnik Crkvenog odeljenja Ministarstva prosvete.
  • 1915. - povlači se iz Beograda, oktobra ostavlja porodicu u Kraljevu i odlazi u Niš, zatim u Crnu Goru, gdje je u Podgorici zarobljen; odatle su ga Austrijanci internirali u Derventu, odakle je pušten kući u Beograd.
  • 1920. - činovnik Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete.
  • 1927. - 22. X. umire u Beogradu.

Književno djelo[uredi - уреди | uredi izvor]

Javljajući se u vrijeme kad se mlađa generacija sve intenzivnije orijentira prema zapadnjačkim uzorima, ostaje privržen realističkim tadicijama i djelo mu je prožeto simpatijom za patrijarhalni svijet stare Srbije. Opisujući tragične ličnosti, junake koji propadaju kao "poetične žrtve ljubavi" dao je upečatljivu sliku zavičajnog Vranja, raslojavanje i degeneraciju starih trgovačkih porodica, prodiranje seoskog elementa u grad. Bio je slikar strasnih sukoba i nostalgije za mladošću, proza mu je nadahnuta osjećajem fatalizma i istočnjačke čulnosti. Pored pripovijetki i romana okušao se i kao dramski pisac. Beogradske prilike za I. svjetskog rata opisao je u memoarskom djelu "Pod okupacijom". Ulazi u red značajnih imena srpske proze na početku XX. stoljeća i po Skerlićevim riječima "to je možda najjači talenat koji je ikada bio u srpskoj književnosti".

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Knjige[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Majka na grobu svoga jedinca", prvi objavljeni rad, pjesma. "Golub", 1. XI. 1894.
  • "Iz starog jevanđelja", Beograd, 1899.
  • "Koštana". "Komad iz vranjskog života u četiri čina s pevanjem", Beograd, 1902
  • "Božji ljudi", Novi Sad, 1902.
  • "Stari dani", Beograd, 1902.
  • "Koštana". Dramske priče, Sremski Karlovci, 1905.
  • "Pokojnikova žena", Beograd, 1907.
  • "Nečista krv", Beograd, 1910.
  • "Njegova Belka", Beograd, 1921.
  • "Koštana". "Komad iz vranjskog života s pevanjem", Beograd, 1924.
  • "Drame". (Koštana. - Tašana. - Jovča. - Dramatizacija "Nečiste krvi"), Beograd, 1928.
  • "Gazda Mladen / Pevci", beograd, 1928.
  • "Pod okupacijom", Beograd, 1929.
  • "Sabrana dela", I-II, Beograd, "Prosveta", 1956.

Pripovijetke[uredi - уреди | uredi izvor]

  • * * * (1902)
  • * * * (1902)
  • * * * (1902)
  • "Baba Stana" (1907)
  • "Bekče" (1901)
  • "Biljarica" (1902)
  • "Copa" (1902)
  • "Č'a Mihailo" (1902)
  • "Đurđevdan" (1898)
  • "Jovan" (1902)
  • "Jovča" (1901)
  • "Jovo-to" (1909)
  • "Ludi Stevan" (1902)
  • "Ljuba i Naza" (1902)
  • ''Mace" (1902)
  • "Manasije" (1902)
  • "Marko" (1902)
  • "Menko" (1902)
  • ''Mitka" (1902)
  • "Moj zemljak" (1909)
  • "Naš Božić" (1900)
  • "Nuška" (1899)
  • "Njegova Belka" (1920)
  • "Oni" (1901)
  • "Paraputa" (1902)
  • "Pokojnikova žena" (1902)
  • "Rista krijumčar" (1905)
  • "Stanko 'Čisto brašno'" (1902)
  • "Stanoja" (1898)
  • "Stari dani" (1900)
  • "Stari Vasilije" (1906)
  • "Stevan Čuklja" (1906)
  • "Taja" (1901)
  • "Tetka Zlata" (1909)
  • "U noći" (1899)
  • "Uvela ruža (iz dnevnika)" (1899)
  • "U vinogradima" (1899)
  • "Zadušnica" (1902)

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Opća enciklopedija JLZ", Zagreb, 1977-1988.
  • Borisav Stanković: "Pripovetke", Novi Sad-Beograd, 1970. (izvor za biografske podatke, bibliografiju i popis pripovijedaka).

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]