Biblioteka Laurenziana

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pogled iz zraka. Laurentinska biblioteka se može identificirati po dugom niu prozora iznad samostana, na lijevom dijelu slike. Viša građevina s dva reda prozora nadesno je vestibul.

Laurentijska biblioteka (Biblioteca Medicea Laurenziana) u Firenca je poznata po tome što je u njoj uskladišteno preko 11.000 drevnih rukopisa i 4.500 ranih štampanih knjiga.[1] Sagrađena u okviru samostana u medicejskoj bazilici sv. Lovre pod pokroviteljskvom Klementa VII, pape iz porodice Medici, Biblioteka je svima trebala pokazati kako porodica Medici više nisu bili samo trgovci, nego i pripadnici tadašnje inteligencije. Sadrži rukopise i knjige iz privatne zbirke Medicijevih. Biblioteka je poznata po svom arhitektonskom stilu, a sagradio ju je Michelangelo Buonarroti. Smatra se jednim od primjera manirizma.[1][2][3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Medicean-Laurentian Library. Encyclopædia Britannica. 2007. 
  2. Fazio, Michael; Moffett, Marian; Wodehouse, Lawrence, Buildings across Time (London: Lawrence King Publishing Ltd, 2009), pp 308-310
  3. Lotz, Wolfgang; Howard, Deborah, Architecture in Italy, 1500-1600 (New Haven: Yale University Press, 1995), pp 91-94

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Koordinate: 43°46′28″N 11°15′12″E / 43.774521°N 11.253374°E / 43.774521; 11.253374