Bačka oblast

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bačka oblast

(nedostaje slika zastave) (nedostaje slika grba)
Zastava Grb

Bačka oblast
Geografija
Kontinent Evropa
Zemlja Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Prestonica Novi Sad
Društvo
Zvanični jezici srpsko-hrvatsko-slovenački
Valuta Jugoslovenski dinar
Vladavina
Osnivanje 1922.
Prestanak 1929.
Status Bivša oblast
Događaji
Prethodnici i naslednici
Prethodile su: Nasledile su:
Banat, Bačka i Baranja (Kraljevina SHS) Dunavska banovina (Kraljevina Jugoslavija)
Bačko-baranjska županija (Kraljevina SHS) -
Portal:Istorija
Mapa Bačke oblasti

Bačka oblast je bila administrativna jedinica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Postojala je od 1922. do 1929. godine. Administrativni centar oblasti je bio Novi Sad.

Istorija[uredi | uredi kod]

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je osnovana 1918, i prvobitno je bila podeljena na pokrajine, koje su se delile na okruge i županije. Godine 1922, umesto dotadašnjih, započeto je formiranje novih administrativnih jedinica i zemlja je podeljena na 33 oblasti. Pre 1922, teritorija Bačke oblasti je bila deo Bačko-baranjske županije u okviru pokrajine Banat, Bačka i Baranja. Godine 1929, 33 oblasti su zamenjene sa 9 banovina, a područje Bačke oblasti je uključeno u sastav Dunavske banovine.

Geografija[uredi | uredi kod]

Bačku oblast činili su zapadni deo Bačke i Baranja. Ova oblast se graničila sa Beogradskom oblašću na istoku, Sremskom oblašću na jugu, Osiječkom oblašću na zapadu i sa državom Mađarskom na severozapadu.

Demografija[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, prostor ove oblasti bio je naseljen jezički heterogenim stanovništvom: govornici srpskohrvatskog bili su dominantni u gradovima Novi Sad, Sombor i Subotica, govornici nemačkog bili su dominantni u srezovima Apatin, Darda, Kula, Odžaci, Sombor i Stara Palanka, govornici mađarskog bili su dominantni u srezovima Topola i Batina, dok su govornici slovačkog bili dominantni u srezu Novi Sad.

Administrativna podela[uredi | uredi kod]

Oblast su činili sledeći srezovi:

Pored ovih srezova, nekoliko gradova u oblasti je imalo poseban status:

Veći gradovi[uredi | uredi kod]

Veći gradovi u sastavu oblasti bili su:

Svi ovi gradovi se danas nalaze u sastavu Srbije.

Veliki župani[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Istorijski atlas, Geokarta, Beograd, 1999.
  • Istorijski atlas, Intersistem kartografija, Beograd, 2010.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]