Atički brojevi
| Brojevni sistemi po kulturama | |
|---|---|
| Hindu-Arapski brojevi | |
| Zapadnoarapski Indijska familija Kmerski |
Istočnoarapski Brami Tajski |
| Istočnoazijski brojevi | |
| Kineski Sučou |
Računski štapići Mongolski |
| Alfabetski brojevi | |
| Abžadski Jermenski Ćirilični Ge'ez |
Hebrejski Grčki (Jonski) Āryabhaṭa |
| Ostali sistemi | |
| Atički Vavilonski Egipatski Inuitski |
Etrurski Majanski Rimski Polje urni |
| Spisak tema o brojevnim sistemima | |
| Pozicioni sistemi po bazama | |
| Dekadni (10) | |
| 2, 4, 8, 16, 32, 64 | |
| 1, 3, 6, 9, 12, 20, 24, 30, 36, 60, još… | |
Atički brojevi su korišćeni u staroj Grčkoj, moguće od 7. veka pne. Poznati su i kao Herodijanovi brojevi, jer su prvi put opisani u rukopisu Elija Herodijana iz 2. veka naše ere. Takođe su poznati i kao akrofoni brojevi, jer simboli brojeva potiču od prvih slova odgovarajućih grčkih reči za "jedan", "pet", "deset", "sto", "hiljada/tisuća" i "deset hiljada/deset tisuća".
Akrofoni sistem je od 4. v. pne. zamenjen novim alfabetskim sistemom (v. grčki brojevi, poznati i kao jonski).
| Vr(ij)ednost | Simbol | Grčka r(ij)eč |
|---|---|---|
| 1 | Ι | ἴος (ios) |
| 5 | 𐅃 | πέντε (pente) |
| 10 | Δ | δέκα (deka) |
| 100 | Η | hεκατόν (hekaton) |
| 1000 | Χ | χίλιοι (khilioi) |
| 10000 | Μ | μύριοι (myrioi) |
Pretpostavlja se da "I" korišćeno za 1 potiče od oblika ἴος, što je arhaična varijanta od εἵς[1].
Za 100 se koristi "H", što svedoči o starosti ovog sistema brojeva, jer je H (grčko slovo eta) u starom atičkom alfabetu predstavljalo glas /h/ (kao kasnije u latinici). U kasnijem, "klasičnom" grčkom, kada je u većem delu Grčke prihvaćen jonski alfabet, slovo Eta je predstavljalo dugo "e", a tvrđa aspiracija više nije označavana[2][3]. Tek od kada je Aristofan Bizantski uveo razne oznake akcenta tokom helenističkog perioda, spiritus asper je počeo predstavljati /h/. Tako je reč za stotinu prvobitno bila pisana HEKATON, u poređenju sa današnjim ἑκατόν.
Za razliku od poznatijih (modernih) rimskih brojeva, atički sistem je imao samo aditivne forme, što znači da se 4 pisalo kao ΙΙΙΙ, a ne Ι𐅃.
Brojevi 50, 500 i 5000 su bili kompoziti slova pi ( П , često u starom obliku, sa kraćom desnom nogom) i male verzije odgovarajućeg stepena broja 10. Npr. 𐅇 je pet puta po deset hiljada.
| Ι | 𐅃 | Δ | 𐅄 | Η | 𐅅 | Χ | 𐅆 | Μ |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 | 5 | 10 | 5 × 10 |
100 | 5 × 100 |
1000 | 5 × 1000 |
10000 |
| 50 | 500 | 1000 × 5 |
1000 × 10 | |||||
| I | V | X | L | C | D | M | V | X |
- Primer: 1982 = Χ𐅅ΗΗΗΗ . 𐅄ΔΔΔΙΙ = MCM . LXXXII.
(na engleskom:)
- ↑ G. Autenrieth, A Homeric Dictionary'.
- ↑ See A.G. Woodhead "The Study of Greek Inscriptions, Second Edition" p.18: Cambridge University Press. ISBN 0-521-23188-X Uneseni ISBN nije važeći..
- ↑ See Herbert Weir Smyth "Greek Grammar, Revised Edition" p.10 (§14): Harvard University Press. ISBN 0-674-36250-0.
(na engleskom:)