Prijeđi na sadržaj

Apijan

Izvor: Wikipedija
Za ostala značenja, vidi Apijan (razvrstavanje).

Apijan iz Aleksandrije (grčki jezik: Αππιανός, latinski jezik: Appianus Alexandrinus, oko 95 – 165. godine), je bio historičar antičkog Rima grčkog porijekla. Živio je i djelovao u vrijeme vladavina rimskih imperatora Trajana, Hadrijana i Antoninusa Piusa.

Život

[uredi | uredi kod]

Apijan je rođen oko 95. godine u Aleksandriji. Sam navodi da je nakon obavljanja najviših dužnosti u rimskoj procinciji Egipat, oko 120. godine otišao u Rim gdje je obavljao advokatsku praksu i to u predmetima pred rimskim imperatorima. Oko 147. godine postavljen je za prokuratora, najvjerovatnije u Egiptu, prema preporuci njegovog prijatelja Markusa Kornelijusa Fronta (Marcus Cornelius Fronto). Mjesto prokuratora bilo je rezervisano za pripadnike viteške klase (equites).

Djelo

[uredi | uredi kod]

Svoje djelo "Historija Rima" (grčki Ῥωμαϊκά), napisao je na grčkom jeziku i to tzv. aleksandrijskom dijalektu (još i helenistički - Κοινὴ Ἑλληνική). Historija Rima sastoji se od 24 knjige napisane do 165. godine. Apijanova historija više je zbirka monografija nego hronološki slijed događaja. U svom radu je Apijan predstavio nekoliko ličnosti i zemalja pokrivajući razdoblje od najranijih vremena do rimskih osvajanja. Djelo mu je polovično sačuvano kroz vijekove; neke knjige su sačuvane u potpunosti, od nekih postoje bizantinski prijepisi a od ostalih su preživjeli fragmenti.

Apijanov književni stil nije atraktivan ali je sadržaj njegovog djela veoma vrijedan, naoročito oni dijelovi koji se odnose na period rimskih građanskih ratova. Građanski ratovi, u pet knjiga, pokrivaju period kraja Rimske Republike.

U Historiji Rima Apijan rijetko navodi svoje izvore ali očito se nije oslanjao samo na jedan. Može se prepoznati da je npr. koristio govor Marka Antonija nakon Cezarove smrti i da je kritikovao nepotpunost Avgustovih Komentara o ilirskim ratovima. U značajnoj mjeri poslužio se i radovima historičara iz vremena prije njegovog kao što su Polibije, Dionizije iz Halikarnasa, Livije, i drugi.

Apijanovi opisi Ilira i odnosa Rima sa njihovim susjedima na drugoj strani Jadranskog mora važan su izbor podataka o historiji zapadnog Balkana.

Izvori i vanjski linkovi

[uredi | uredi kod]