Afrički bivol
| Afrički bivol | |
|---|---|
| |
| Afrički bivol u Nacionalnom parku Ngorongoro (Tanzanija) | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Bovidae |
| Potporodica: | Bovinae |
| Rod: | Syncerus Hodgson, 1847. |
| Vrsta: | S. caffer |
| Dvojni naziv | |
| Syncerus caffer (Sparrman, 1779.) | |
| |
| Područje rasprostranjenosti tri glavne vrste afričkih bivola | |
Afrički bivol (lat. Syncerus caffer; afrikaans: wildebeest, tj. „divlja stoka”) je vrsta krupnog goveda iz porodice šupljorožaca (Bovidae) koji obitavaju u afričkim savanama. Afrički bivoli imju visinu do 1,7 m i duljinu do 3,4 metara. Ovi bivoli dosežu težinu i do 900 kilograma, s tim da su mužjaci krupniji od ženki, i spadaju u afričku megafaunu. Nepredvidiva priroda i veličina ovih divova ih svrstava u red najopasnijih afričkih životinja.
.jpg)
Tijelo i građa afričkih bivola je slična domaćem govedu. Oni imaju relativno kratke noge, vrlo snažno i debelo tijelo i rep koji završava kitnjasto. Oba spola imaju velike rogove snažno zakrivljene prema unutra.
Afrički bivol je zamjetan po svojoj veličini od 1,4 m do 1,7 m u visini i čak preko 4 m u duljinu. Uzgojeni bivoli mogu težiti i do 910 kg, a krave su oko pola toga. Dlaka je tamno smeđa do crne. Rogovi mogu biti dulji od 1 m, a savijeni su prema sredini glave tako da s glavom tvore tipičan štit.
Šumski bivoli su znatno manji, visine od 100–130 cm i duljine tijela od oko tri metra, te težine od oko 200 kg. Ženke su opet manje od bikova, a dlaka im je crvenkaste do žućkaste boje u teladi. Rogovi su im kratki i relativno slabi, snažno povijeni unatrag. Građa tijela im je prilagođena životu u gustoj vegetaciji.
Bivoli uvijek žive u krdu, ponekad u velikim krdima od tisuća jedinki, a ponekad u malim obiteljskim skupinama koje se sastoje od 20-30 jedinki. Među kravama postoji hijerarhijska organizacija, ali su na vrhu odrasli mušžjaci. Stari bivoli žive odvojeno.
Pasu noću, a tijekom dana se odmaraju u hladu. Savanski bivoli preferiraju područja gdje imaju pristup vodi i mogu se rashladiti valjanjem u vodi ili blatu.
Površina njihova staništa ovisi o veličini stada; od 60 do 1.000 kvadratnih kilometara.
Oni su jake i brze životinje koje se mogu kretati brzinama do 55 km na sat, a nepopustljivo napadaju grabežljivce. Prirodni neprijatelj odraslih afričkih bivola je samo lav, dok telad mogu postati žrtvom hijena.
Razmnožavanje ovisi o sušnim i kišnim razdobljima. Krava je trudna 340 dana i teli se nakon kišne sezone kada ima obilje hrane. Majčinska veza krave i teleta je dulja od one u drugih goveda, te mlado ostaje uz majku do dvije godine.
Postoji pet podvrsta koje se mogu križati međusobno:
- Savanski bivol (lat. S. caffer caffer) je najveća podvrsta afričkog bivola koja obitava u afričkim savanama i ujedno je najrasprotranjenija. Izrazito su tamne boje i mužjaci teže do 910 kg.
- Šumski bivol (S. caffer nanus) je najmanja šumska podvrsta koja se odlikuje mnogo manjom visinom, do 120 cm i prosječnom težinom od oko 270 kg. Toliko se razlikuje od južnjačkog rođaka da ga neki još uvijek smatraju drugom vrstom.
- Sudanski bivol ili kratkorogi bivol (S. caffer brachyceros) je međuvrsta između savanskog i šumskog bizona, te se odlikuje srednjim veličinama i težinama; do 600 kg. Javlja se u državama: Sudan, Čad i Niger.
- Nilski bivol (S. caffer equinoctialis) je nešto manji i svijetliji od savanskog bivola, a često ga smatraju samo odjelkom sudanskog bivola.
- Planinski afrički bivol (S. caffer mathewsi) nije općepriznat kao zasebna vrsta, a obitava na planinskim područjima Istočne Afrike.
- Mammal Species of the World, A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd edition, 2005. ISBN 0-8018-8221-4
- Video:Battle Kruger (en)
- Slike bivola Arhivirano 2007-09-16 na Wayback Machine-u
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Afrički bivol |
 | Wikivrste imaju podatke o: Syncerus caffer |
