Abraham Maslow

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Abraham Maslov
Rođenje 1. april 1908.
Bruklin, Njujork, SAD Sjedinjene Američke Države
Smrt 8. jun 1970.
Kalifornija, SAD Sjedinjene Američke Države

Abraham Maslov, odnosno Ejbraham Harold Maslou (engl. Abraham Harold Maslow; IPA: /ˈmæzləʊ/ [1], Bruklin, Njujork, 1. april 1908Kalifornija, 8. jun 1970) je bio istaknuti američki psiholog i mislilac, glavni zastupnik humanističke psihologije koji u teoriji menadžmenta zagovara radikalno novi stil upravljanja ljudima sa ciljem da se u celini obezbede uslovi za razvoj svakog pojedinca, ustanove i društva u celini.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođen je 1908. u Bruklinu, (Njujork), kao najstariji sin jevrejskih iseljenika iz Rusije, jedan od sedmoro dece. Po očevoj želji upisao je prava, ali je ubrzo opsednut bihejviorizmom prešao na studije psihologije. Doktorirao je 1934. Po izbijanju II svetskog rata raste njegovo interesovanje za socijalnu psihologiju, psihologiju motivacije i psihologiju ličnosti. Tokom pedesetih postaje najpoznatiji zagovornik humanističke psihologije. Na čelu američkog udruženja psihologa je bio do 1968. Umro je od srčanog udara 1970. u 62. godini. Njegovi neobjavljeni tekstovi kao i njegove dnevničke beleške Psihologija u menadžmentu izazvale su ogroman publicitet dvadeset godina nakon njegove smrti. Njegove knjige su prevođene na svim važnim svetskim jezicima.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Berger, Kathleen Stassen (1983). The Developing Person through the Life Span. 
  • Goble, F. (1970). The Third Force: The Psychology of Abraham Maslow. Richmond, CA: Maurice Bassett Publishing. 
  • Goud, N, N. (2008). "Abraham maslow: A personal statement. Journal of Humanistic Psychology, 48(4), 448-451". Journal of Humanistic Psychology 48 (4): 448. doi:10.1177/0022167808320535. 
  • Hoffman, Edward (1988). The Right to be Human: A Biography of Abraham Maslow. New York: St. Martin's Press. 
  • Hoffman, E. (1999), Abraham Maslow: A Brief Reminiscence. In: Journal of Humanistic Psychology Fall 2008 vol. 48 no. 4 443-444, New York: McGraw-Hill 
  • Rennie, David (2008). "Two Thoughts on Abraham Maslow. Journal of Humanistic Psychology, 48(4), 445-448". Journal of Humanistic Psychology 48 (4): 445. doi:10.1177/0022167808320537. 
  • Sommers, Christina Hoff; Satel, Sally (2006). One Nation Under Therapy: How the Helping Culture is Eroding Self-reliance. McMillian. ISBN 0-312-30444-7. 
  • Cooke B, Mills A and Kelley E in Group and Organization Management, (2005) Vol.Situating Maslow in Cold War America, 30, No. 2, 129-152
  • DeCarvalho, Roy Jose (1991) The Founders of Humanistic Psychology. Praeger Publishers
  • Grogan, Jessica (2012) Encountering America: Humanistic Psychology, Sixties Culture, and the Shaping of the Modern Self. Harper Perennial
  • Hoffman, Edward (1999) The Right to Be Human. McGraw-Hill ISBN 0-07-134267-2
  • Wahba, M.A. & Bridwell, L. G. (1976). Maslow Reconsidered: A Review of Research on the Need Hierarchy Theory. Organizational Behavior and Human Performance 15, 212-240
  • Wilson, Colin (1972) New Pathways in Psychology: Maslow and the post-Freudian revolution. London: Victor Gollancz (ISBN 0-575-01355-9)
  • Frank Goble: The Third Force. The Psychology of Abraham Maslow. Viking Adult, 1970, ISBN 0-670-70065-7.
  • Die Dritte Kraft. A. H. Maslows Beitrag zu einer Psychologie seelischer Gesundheit. Walter, Olten 1979, ISBN 3-530-26740-6.
  • Harald Hochgräfe: Das Erziehungskonzept in der humanistischen Psychologie A. H. Maslows. Centaurus, Pfaffenweiler 1988, ISBN 3-89085-216-5 (=Reihe Psychologie, Band 16).
  • Susan Kreuter-Szabo: Der Selbstbegriff in der humanistischen Psychologie von A. Maslow u. C. Rogers. Land, Frankfurt am Main / Bern / New York / Paris 1988, ISBN 3-8204-1173-9 (= Europäische Hochschulschriften: Reihe 6, Psychologie, Band 235, zugleich Dissertation an der Universität Zürich 1987).
  • Colin Wilson: New Pathways in Psychology. Maslow and the Post-Freudian Revolution. Gollancz, 1972, ISBN 0-575-01355-9.

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]