Prijeđi na sadržaj

1301.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1301)

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1270-e | 1280-e | 1290-e | 1300-e | 1310-e | 1320-e | 1330-e | >
<< | < | 1297. | 1298. | 1299. | 1300. | 1301.. | 1302. | 1303. | 1304. | 1305. | > | >>

1301.. po kalendarima
Gregorijanski 1301.. (MCCCI)
Ab urbe condita 2054.
Islamski 700–701.
Iranski 679–680.
Hebrejski 5061–5062.
Bizantski 6809–6810.
Koptski 1017–1018.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1356–1357.
• Shaka Samvat 1223–1224.
• Kali Yuga 4402–4403.
Kineski
• Kontinualno 3937–3938.
• 60 godina Yin Metal Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11301.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1301 (MCCCI) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru (1. jan/sij.).

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 10. 4. - Rainier I. od Monaka bježi, pošto su Đenovljani zauzeli grad - Monako je pod njihovom vlašću do 1331.
  • proljeće - Karlo Robert, praunuk Stjepana V., krunisan je za ugarskog kralja, i to u Ostrogonu, privremenom krunom, umjesto u Stolnom Biogradu. Podržava ga papa i hrvatsko plemstvo, ne i ugarsko.
  • proleće - Edward I od Engleske je proglasio svog istoimenog sina za princa od Walesa, što je početak ove titule. Uz nju je vezana i titula earla od Chestera.
  • prva polovina godine - Dubrovčani su sa mletačkim brodovima i ratnicima iz Zadra i Hrvatske (moguće ljudi bana Pavla[5]) napali Kotor. Grad se odbranio od opsade a Milutin je napao Dubrovnik i opseo ga s kopna. Dubrovčani zauzimaju Mljet, a Milutin zatvara njihove trgovce.[2]
    • Mletačko-đenovski rat: Milutin je zatvorio dubrovačke trgovce u Srbiji, Dubrovčani su zauzeli Mljet i blokirali ušće Bojane.[6] Milutin je u savezu sa Vizantijom i posredno Đenovom, dok je Venecija vrhovni gospodar Dubrovnika.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 5. 7. - Edward I je pokrenuo šesti pohod u Škotsku, nije ostvario veliki napredak, ali Robert Bruce je u ovo vreme pristupio engleskom kralju.
  • avgust - Dubrovnik se zalaže za mir sa Milutinom, pregovori na jesen, ugovor zaključen dogodine[2]
  • 27. 8. - Vaclav III od Češke (11), zaručen kćerkom Andrije III., okrunjen je za ugarsko-hrvatskog kralja u Stonom Beogradu, ali od strane kaločkog nadbiskupa. U Budimu potvrđuje Matiju Čaka za palatina, nagrađuje i Gisingovce, mlađeg Henrika imenuje za bana Slavonije.[3]
  • 3. 9. - Umro je gospodar Verone Alberto I della Scala, nasleđuje ga sin Bartolomeo I (do 1304).

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 22 - 31. 10. - Vidljiva je Halleyjeva kometa, moguće da je inspirirala zvijezdu u Giottovom "Poklonstvu mudraca" 1304-05.
  • 1. 11. - Karlo Valois dolazi kao papin vikar u Firencu - Crni Gvelfi dolaze 8. 11., ruše i ubijaju u gradu. Dante Alighieri, pristalica Belih Gvelfa, zatekao se u Rimu kao član delegacije, naredne godine je osuđen na progonstvo.
  • 5. 12. - Papina bula Ausculta Fili ("Slušaj sine") upućena francuskom kralju Philippeu IV, koji ističe kraljevska prava na račun papinog autoriteta.
  • 6. 12. - Fernando IV od Kastilje je proglašen punoletnim; uz to papa Bonifacije VIII. je prošlog mjeseca legitimizirao brak njegovih roditelja, odobrio je i brak sa Konstancom od Portugala.

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Prvi put se spominje Pavao II. Šubić Bribirski, knez je Tropolja zajedno s braćom Mladenom II., Jurjem II., Grgurom V. i Markom III.. Ban Pavao I je ustupio svoj dio Bosne mlađem bratu Mladenu I.[6]
  • "Srpska vlast nad Dračom trajala je najverovatnije od 1296. do 1301".[7]
  • Sukob između Milutina i Dragutina izbija najkasnije ove godine - Dragutinov grad Rudnik je u novembru pod Milutinovom vlašću.[2]
  • U toku: Rat Sicilijanske večernje.
  • Alanske izbeglice stižu sa stepe u Trakuju - dobijaju azil, od njih je osnovana vojna jedinica.
  • 1301 ili '02 - Turkomani su upadali u Trapezuntsko carstvo, poraženi su kod Kerasunta/Giresuna.
  • Manchester je dobio gradsku povelju.
  • c. Umro je Lev Danilovič, kralj Rusi, veliki knez Kijeva; nasleđuje ga sin Jurij I (do 1308).

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1301.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Klaić, 9
  2. 1 2 3 4 Istorija s. n. I, 451
  3. 1 2 3 Klaić, 8
  4. ↑ Klaić, 4
  5. ↑ Istorija s. n. I, 454
  6. 1 2 Srbija kao glavna balkanska država. rastko.rs
  7. ↑ Istorija s. n. I, 445 (fusnota 34)
Literatura