Špricer
Špricer
Spritzer | |
|---|---|
 | |
Špricer (od austrijske varijante njemačkog: Spritzer koja je nastala od glagola spritzen=prskati [1]) je alkoholno piće koje se dobija mješanjem vina (najčešće bijelog) i soda vode.
Porijeklo i varijacije[uredi | uredi kod]
Konzumacija špricera raširala se kao moda po Austrougarskoj tako da je i danas taj način konzumacije vina popularan u krajevima koji su nekad bili sastavni dijelovi te monarhije; Austriji, Mađarskoj, Sjevernoj Italiji (Veneto i Trst), Rumunjskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Vojvodini, Češkoj, Slovačkoj i dijelovima Ukrajine i Poljske (Galicija).
Zlobnici kažu da se ta moda raširila zbog loših (vrlo kiselih) - vina koje su se točila po tadašnjim gostionama, jer su se mogla popiti samo tako razblažena.
U Austriji domovini špricera koristi se i izraz gespritzter koji se koristi više po njemačkim krajevima. Ali po Njemačkoj se on odnosi na drugu vrst pića, kao na primjer u Hessenu za piće mješano od jabukovače i gazirane vode, i za sva pića koja se razblažuju gaziranom vodom (najčešće su to bezalkoholna pića, mješavina sokova i vode) tamo se za tu vrst pića ipak najviše koristi izraz schorle. [2]
U Mađarskoj se špriceri zovu fröccs, ali oni imaju i druga imena za to piće koje zavisi od načina kako se pravi. Na primer špricer zvani hosszúlépés (dugi korak) ima jednu trećine vina, pa se ironično tako i zove, jer ima više vode nego vina. [3]U Rumunjskoj se to piće zove şpriţ de vară (ljetni špricer) jer se pije ljeti jako razblažen, od 1 / 3 bijelog vina sa 2 / 3 gazirane vode.
Špriceri su popularno piće i po Sjevernoj Italiji naročito u Veneciji i okolici pod imenom Spritz, oni mješaju bijelo vino (Pinot Grigio ili Prosecco) sa malo likera (Aperol, Campari) i gaziranu vodu.
Moda ispijanja špricera raširila se do jugozapadne Francuske, tamo su se od 2005. počela proizvoditi pića Rose Pression i Blanc Pression [4]koje su mješavina vina i gazirane vode, tako da imaju mali procent alkohola koji varira između 5% - 6%.
Ta vrsta pića se u Hrvatskoj i Sloveniji zove gemišt, koji se danas mješa isključivo od gaziranih mineralnih voda, termin špricer koristio se isključivo za pića mješana sa soda vodom. Gemišti su osobito popularni u gornjoj Hrvatskoj (Zagrebu i okolica) a uobičajeni normativ za njih je omjer 2 / 3 vina, u posljednje vrijeme postaju popularni - škropeci koji su razblaženija varijanta istog pića - samo u omjeru 1 / 1.
Špriceri su još uvijek jako popularno piće po Vojvodini i sjevernoj Srbiji (Beograd i okolica), moda ispijanja špricera proširila se nakon drugog svjetskog rata na jug sve do Makedonije i Crne Gore.
Bezalkoholni špriceri[uredi | uredi kod]
U Sjedinjenim Američkim Državama se i neki bezalkoholni gazirani sokovi prodaju pod imenom špricer. To je nastalo na osnovu dosta raširene mode po Njemačkoj da se mješaju sokovi i gazirana mineralna voda, takva pića zovu se saftschorle ili fruchtschorle (a vrlo rijetko i fruchtsaftschorle).
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „What is a Spritzer?” (engleski). Wisegeek. Pristupljeno 29. 06. 2012.
- ↑ „English-German translation for: Schorle” (engleski). English-German online dictionary. Pristupljeno 29. 06. 2012.
- ↑ „The Soda Water Bottle: Let's Fröccs it Up!” (engleski). Treehugger blog. Pristupljeno 29. 06. 2012.
- ↑ „An Original and Unique Wine Based Cocktail” (engleski). Rose pression. Arhivirano iz originala na datum 2010-03-08. Pristupljeno 29. 06. 2012.