Venera Miloska

Izvor: Wikipedia
Miloska Venera
Miloska Venera, pogled s leđa.
Crtež Miloske Venere koji prikazuje izgubljeni dio postolja sa natpisom.

Miloska Venera (Afrodita s Melosa, grčki: Αφροδίτη της Μήλου, Aphroditē tēs Mēlou) je jedno od najpoznatijih umjetničkih djela. Izrađena je negdje u periodu između 130. i 100. godine pne. Smatra se da predstavlja grčku boginju ljubavi i ljepote Afroditu (Venera, prema rimskoj mitologiji). Ova skulptura je isklesana iz mramora, u veličini nešto većoj od prirodne; visoka je 203 cm. Ruke i originalno postolje su izgubljeni. Prema natpisu na postolju (postolje je bilo "privremeno" pronađeno a zatim ponovo izgubljeno ali postoje skice i prijepisi natpisa, v. sliku dolje desno) Milosku Veneru je izradio Aleksandros iz Antiohije. Prvobitno se djelo pripisivalo Praksitelu.

Ime je dobila prema ostrvu Milos, u arhipelagu Kikladi, Egejsko more, Grčka, gdje je 1820. godine pronašao mještanin Yorgos Kentrotas. Prema rekonstrukciji, Miloska Venera je u lijevoj ruci držala jabuku (milos na grčkom jeziku znači jabuka).

Miloska Venera je je skulptura nastala u staroj Grčkoj, u doba helenizma. Ovaj period kulture i umjetnosti je trajao od IV stoljeća pne. do kraja I stoljeća pne. Kiparstvo u helenizmu se odlikuje slobodnijim i naturalističkim pristupom izradi skulptura. Najznačajnije skulpture iz navedenog perioda, uz Milosku Veneru, su: Nika sa Samotrake, Laokoon i njegovi sinovi, Pergamski oltar i dr.

Miloska Venera izložena je u Muzeju Louvre u Parizu.

Izvori i vanjski linkovi[uredi - уреди]