Hubbleov svemirski teleskop

Hubbleov svemirski teleskop viđen s odlazećeg svemirskog šatla Atlantis, na letu servisne misije 4 (STS-125), petog i posljednjeg čovjekova svemirskog leta do njega

Hubbleov svemirski teleskop (HST, engl. Hubble Space Telescope), svemirski teleskop lansiran u nisku Zemljinu orbitu 1990., koji je i dalje operativan. Projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije. Teleskop se nalazi u orbiti oko Zemlje i snima 5 puta kvalitetnije slike svemirskih tijela i pojava, kao i mnoštvo znanstvenih informacija. Promatranja se mogu izvoditi u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Hubble je na mnoge načine izmjenio našu predodžbu o svemiru – donio je revoluciju u modernu astronomiju i to ne samo kao vrlo dobar instrument, već i kao stalan poticaj novim istraživanjima. Teleskop je imenovan po astronomu Edwinu Hubbleu.

Položaj

Smješten je na 600 km visine uz pomoć space shuttlea. Zemlju obilazi pod nagibom od 28,5 stupnjeva a obiđe ju za prosječno 96 minuta.

Povijest

Ideja o slanju teleskopa u orbitu je bila zamišljena mnogo prije lansiranja Hubbleovog teleskopa u svemir. Pa ipak znanost i tehnologija su napredovali toliko da su ljudi mogli poslati teleskop u orbitu. Gradnja je započeta 1977. godine a odlučeno je da se teleskop nazove po Edwinu Hubbleu. Telekop je završen 1985., a nakon odgode zbog katastrofe Challengera 1986., teleskop je lansiran 1990. godine.

Uskoro, nakon prvih snimaka, bilo je jasno da sa Hubbleom nije nešto u redu. Slike su bile mutne i nisu se mogle fokusirati. Sa slijedećim letom shutllea greška je popravljena - zrcalo je zamjenjeno novim. Zatim slike koje su uslijedile bile su bolje od ikojih do tada.

Uslijedile su još misije servisiranja SM2 u 1997. godini, SM3 u 1999. godini.

Karakteristike

brušenje Hubbleova primarnog zrcala u Perkin-Elmeru, mart 1979.

Hubbleov svemirski teleskop je postavljen u kružnu orbitu oko Zemlje (za jedan krug treba mu prosječno 96 minuta) na visini od 600 km. Srce teleskopa čini 2,4 metarsko zrcalo. Težak je oko 10 tona a veličine kao manji autobus. Energiju dobiva iz solarnih ploča dimenzija 2.6 x 7.1 metara koje mu daju energiju koja mu je potrebna za rad. Dio energije se sprema u 6 nikal-vodikovih baterija koje mu daju energiju dok je u Zemljinoj sjeni. Ima dvije antene - jednu za primanje naredbi sa Zemlje, a drugu za slanje podataka na Zemlju]].

Hubble, naravno, ima sustav za ispravljanje položaja, te precizne žiroskope koji pomažu u vrlo preciznim mjerenjima.

Hubble može pomoću 4 instrumenta snimati u rasponu od infracrvenog pa sve do ultraljubičastog dijela spektra. Uz jednu kameru ima dva kombinirana uređaja spektrograf kombiniran sa kamerom. Pošto je Hubble smješten u Zemljinoj orbiti, pa ga njena atmosfera ne ometa u radu, može da snimi osjetljivije fotografije većeg kvaliteta nego teleskopi na Zemljinoj površini. Lako se može popraviti u svemiru, bez potrebe vraćanja na Zemlju. Sastoji se od puno odvojenih modula koji se mogu lako zamijeniti i odvojiti.

Budućnost

Teleskop Hubble je u svemiru 15 godina i poslao je oko 750 000 fotografija. Rad teleskopa je predviđen do 2010, iako se ne zna da li će teleskop nastaviti sa radom nakon 2010 ukoliko bude sposoban. Jedan od "naslijednika" ovog teleskopa jeste Svemirski teleskop James Webb (JWST), koji je lansiran u svemir 25. Decembra 2021. Povretak teleskopa Hubble u Zemljinu atmosferu se očekuje između 2028. i 2040.

Vanjske poveznice

• http://hubblesite.org/
• Svemirski teleskop Hubble - CroEOS .net Arhivirano 2006-05-04 na Wayback Machine-u

Hubbleov svemirski teleskop na Wikimedijinoj ostavi