Svahili

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Svahili (razvrstavanje).
Rasprostranjenost Svahili jezika

Svahili ili Kisvahili je jezik iz Bantu grupe koji se govori u istočnoj Africi. Ovo je autohtoni afrički jezik koji ima najveći broj govornika. Kao zvanični jezik je zastupljen u četiri države, dok se njegovi govornici nalaze i u susednim državama i predtavlja lingva franka za ovaj deo Afrike.

Istorija jezika[uredi | uredi kod]

Jezik se pojavio pre oko 800-1000 godina kao trgovački jezik na istočnoafričkoj obali Indijskog okeana, gde su arapski, persijski i indijski trgovci dolazili u kontakt sa lokalnim crnačkim stanovništvom. Glavni jezik međunarodne trgovine bio je arapski. Može se reći da je novi jezik nastao kada su govornici bantu jezika u primorju prihvatili mnoge reči iz arapskog jezika. Osnova gramatike i rečnika svahilija su bantu, a mnoge reči potiču iz arapskog. Procenjuje se da je jedna trećina svahili reči arapskog porekla. Pored arapskog jezika su takođe prisutni uticaji iz farsija, hindija i portugalskog, a tokom dvadesetog veka mnogo reči je prihvaćeno iz engleskog. Vekovima je korišćeno arapsko pismo. Prvi rečnik i gramatiku je 1848. godine sastavio Dr Ludvig Krapf u Mombasi. Od 19. veka, jezik je počeo da se širi iz priobalja u unutrašnjost kontinenta putem trgovine. Na konferenciji održanoj u junu 1928. godine za osnovu Svahilija je uzet dijalekt sa Zanzibara. Svahili je jedini izvorni afrički jezik koji je radni jezik Afričke unije.

Govornici[uredi | uredi kod]

Procene broja govornika svahili jezika variraju. Kao maternji jezik svahili koristi između između 7 i 10 miliona govorinka, a kao drugi jezik oko sedamdeset miliona. Broj govornika raste, jer je jezik rasprostranjen kao jezik sporazumevanja u oblastima gde su kao maternji pristuni manji jezici. Države u kojima su prisutni govornici Svahilija su Tanzanija, Kenija, Uganda, DR Kongo, Ruanda, Burundi, Mozambik, Zambija, Malavi, Somalija i Komorska ostrva.

Zvanični jezik[uredi | uredi kod]

Svahili je zvanični jezik u sledećim državama:

  • Tanzanija: nacionalni jezik, jezik državne uprave i suda, primenjuje se širom zemlje, u crkvama i džamijama, na radiu, televiziji i u štampi.
  • Kenija: iako je svahili službeni jezik, u administraciji se koristi engleski, svahili je prvi jezik komunikacije među ljudima koji se susreću van oblasti gde se govori samo jedan plemenski jezik, ali ne i jezik nastave u školama, jezik koji se koristi od strane policije i vojske, jezik grada, koristi se u crkvama, postoje samo jedne novine na svahiliju, kao i deo televizijskog programa. Jezik se često meša sa engleskim i lokalnim jezicima. Međutim, nakon što je nacrt novog ustava odobren 4. avgusta 2010, svahili i engleski će biti podjednako zastupljeni kao zvanični jezici.
  • Uganda: iako Svahili u Ugandi nije autohtoni jezik on je od 2005. godine ponovo dobio taj status koji je imao do 1995. godine. Prvobitno je Svahili dobio status zvaničnog jezika za vrema vladavine Idi Amina, ali je taj status izgubio radi protivljenja naroda Buganda čiji jezik Luganda ima najveći broj govornika u državi. Jezik Luganda nije postao zvanični jezik radi protivljenja govornika drugih jezika u Ugandi.
  • Demokratska Republika Kongo: svahili je jedan od četiri nacionalna jezika i jezik vojske na istoku zemlje. Preovladava među osobljem u rudnicima Katanga.

Institucije koje promovišu Svahili[uredi | uredi kod]

Razvijanje i jačanje institucija kao što su Svahili Institut za istraživanja na Univerzitetu u Dar es Salamu kao i izučavanja na drugim univerzitetima u Keniji i Ugandi imaju za cilj promociju Svahili jezika. U Tanzaniji postoji Savet za svahili (BAKITA - Baraza la Kiswahili la Taifa) osnovan 1967. godine, u Keniji Nacionalni savet za Svahili u (CHAKITA - Chama cha Kiswahili cha Taifa) osnovan 1998. godine, a sa predstavnicima iz Ugande se priprema osnivanje Saveta za Svahili u istočnoj Africi (BAKAMA - Baraza la Kiswahili la Afrika Mashariki).

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Prema strukturi i rečniku svahili se razlikuje od ostalih bantu jezika, ali deli sa njima više zajedničkog nego sa drugim jezicima iz kojih potiče kao što su arapski, persijski i indijski jezik. Učešće reči arapskog porekla se procenjuje na 30-40%. Ipak, lingvisti se slažu da je uticaj leksike arapskog relativno nov, većina uticaja datira iz i 19. veka. Svahili, kao i druge bantu jezici, koristi klase imenica. Tradicionalno u bantu jezicima postoje 22 klase, dok ih je u svahiliju 16.

klasa semantika prefiks jednina prevod množina prevod
1, 2 ljudi m-/mu-, wa- mtu osoba watu osobe
3, 4 drveće, priroda m-/mu-, mi- mti drvo miti drveće
5, 6 grupe, augmentativi Ø/ji-, ma- jicho oko macho oči
7, 8 predmeti, deminutivi ki-, vi- kisu nož visu noževi
9, 10 životinje, pozajmice, ostalo Ø/n-, Ø/n- ndoto san ndoto snovi
11, 12 rasprostiranje u-, Ø/n- ua ograda, dvorište nyua ograde
14 apstrakcija u- utoto detinjstvo

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Ashton, E. O. 1944. Swahili Grammar (Including Intonation). London: Longmans.
  • Hinnebusch, T. J. 1979. "Swahili". Katika: T. Shopen (mhariri) Languages and Their Status, uk. 209-293. Cambridge, Massachusetts: Winthrop.
  • Hinnebusch, T. J., and S. M. Mirza. 1979. Kiswahili: Msingi wa Kusema, Kusoma na Kuandika. Lanham, MD: University Press of America.
  • Nurse, D. and Hinnebusch, T. J. 1993. Swahili and Sabaki: A Linguistic History. Berkeley and Los Angeles: University of California Press.
  • Ohly, Rajmund, Warsaw: Wydawnictwa Uniwersytetu warszawskiego,
    • Język suahili,
      • Ⅰ. Zarys gramatyki ⅠⅠ. Wybór tekstów, 1969 ;
      • Teksty suahili w piśmie arabskim wraz z ćwiczeniami i wprowadzeniem metodologicznym, 1972,
    • Literatura suahili, 1972.
  • Ohly, R., Kraska-Szlenk, I., and Podobińska, Z., Język suahili, Warsaw: Wydawnictwo Akademickie Dialog, 1998.
  • Wald, B. 1987. "Swahili and the Bantu Languages". Katika: B. Comrie (mhariri) The World's Major Languages, uk. 991-1014. New York: Oxford University Press.
  • Whiteley, W. 1969. Swahili: The Rise of a National Language. London: Methuen.
  • Zawawi, S. 1971. Kiswahili Kwa Kitendo: An Introductory Course. New York: Harper & Row.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]