Spišské Podhradie
Spišské Podhradie
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 48°59′N 20°45′E / 48.983°N 20.750°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Prešovski
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Mgr. Jozef Bača | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 24,94 km²[1] | ||
| Visina | 153 m | ||
| Stanovništvo (2023) | |||
| - Grad | 3754[2] | ||
| - Gustoća | 151,12 stan./km²[3] | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 053 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)53 | ||
| Registarska oznaka | LE | ||
| Službene stranice www.spisskepodhradie.sk | |||
| Karta | |||
 Položaj Spišské Podhradie na karti Slovačke | |||
Spišské Podhradie (mađarski: Szepesváralja, njemački: Kirchdorf) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj koji upravno pripada okrugu Levoča.
Spišské Podhradie se nalazi u podnožju Spiškog dvorca koji se spominje još 1174. godine kao naselje Zipser Nijemaca s vlastitom crkvom i svećenikom. Svećenićko naselje Spišská Kapitula (njemački: Kirchdorf = crkveni grad) se nalazi na brdu s druge strane grada, a s drge strane dvorca Spišské Podhradie je spojeno sa starim selom Žehra. Pored ovih spomenika koji su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, Spišské Podhradie ima nekoliko renesansnih trgovačkih kuća i jedinu preživjelu sinagogu u regiji.
Povijest[uredi | uredi kod]
Naselje se prvi puta spominje 1249. godine u povelji Bele IV., a 1412. godine Žigmund Luksemburški mu daje gradska prava, te pravo tržnice 1456. godine. U gradu je 1245. izgrađena katedrala sv. Martina, da bi od 1662.-65. dobila i biskupski dvor i zidine, a 1776. postala je biskupijom Spiš (mađarski: Szepes, njemački: Zips, poljski: Spisz, latinski: Scepusium). Grad je bio izarito poznat po svojim cehovskim udruženjima obrtnika koji su podizali znamenite cehovske zgrade.
U 19. stoljeću stanovnici su većinim Nijemci i Židovi, a grad počiva na proizvodnji opeke, kamenolomu vapnenca travertina i pilanama, te je od 1894. povezan željeznicom.
Njenu crkvenu četvrt, Spišská Kapitula, posjetio je papa Ivan Pavao II. 1995. godine.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
| Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Slovačka | |
| Registriran: | 1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009. |
| Vrsta: | Prirodno dobro |
| Mjerilo: | iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Spiški dvorac zajedno sa Crkvom Svetog Duha u Žehri i crkvenim središtem Spišská Kapitula, uvršten je na UNESCO-vu listu svjetsku kulturne baštine 1993. godine. God. 2009. ovim spomenicima priključen je i slavni oltar Majstora Paula od Levoča i povijesno središte Levoča s mnogim romaničkim građevinama.
Spiški dvorac (Spišský Hrad)[uredi | uredi kod]
Izgrađen u 12. stoljeću, jedan od najvećih dvoraca u srednjoj Europi, bio je političko, upravno, ekonomsko i kulturno središte pokrajine Szepes. Sve do 1464. pripadao je mađarskim kraljevima, a do 1528. pripada obitelji Zapolja, te od 1531. do 1635. mađarskoj plemićkoj obitelji Thurzo, te od 1638.-1945. godine obitelji Csáky koji su ga morali predati Čehoslovačkoj.
Izvorno je bio romanički dvorac na dva kata okružen masivnim zidinama koji je u drugoj polovici 13. stoljeća dobio romaničko-gotičku baziliku. Tijekom 14. stoljeća naselje izvan zidina je uklopljeno u dvorac čime mu je udvostručena veličina, a potpuno je obnovljen u 15. stoljeću. Zidine dvorca su povišene a uz vanjske zidine je niknulo i novo naselje. Kasnogotička kapela je dodana oko 1470. godine, a za vrijeme vladavine Zapolja gornji dvor je pretvoren u udobnu obiteljsku rezidenciju u duhu renesanse 16. stoljeća.
God. 1780. dvorac je zapaljen i od tada je ruina, a u drugoj polovici 20. stoljeća je dijelom obnovljen i otvoren za javnost, a dijelom se obavljaju arheološka iskapanja.
Dvorac je samo 2006. godine privukao više od 170.000 posjetitelja[4].
Spišská Kapitula[uredi | uredi kod]
Staro srednjovjekovno crkveno središte u blizini dvorca, između kojih je grad Spišské Podhradie, je divno očuvan primjer crkvene arhitekture. Sastoji se od Crkve sv. Martina, bivšeg samostana, sjemeništa i samo jedne ulice s oko 30-tak kuća, sve zatvoreno zidinama od 1662.-65. godine s Gornjim i Donjim gradskim vratima.
Katedrala je izgrađena od 1245. do 1273. u romaničkom stilu s gotičkim odlikama. Ona je jedna od najvećih i najzanimljivijih srednjovjekovnih građevina u Slovačkoj. Posjeduje više kamenih oltara i mauzolej je mnogih gospodara Dvorca Spiš. Njene slike iz 1317. godine prikazuju krunidbu hrvatsko-ugarskog kralja Karla Anžuvinca.
-
Spiški dvorac iz zraka -
Spišská Kapitula -
Katedrala sv. Martina -
Ulica s pogledom na dvorac -
Glavni trg
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po popisu stanovništva iz 2006. godine grad je imao 3.826 stanovnika.[5]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 89,23 % , ateista 4,66 %, grkokatolika 2,75 %, i luterena 0,87 % .[5]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Spiški grad otbvara svoja vrata (sk)
- ↑ 5,0 5,1 „Municipal Statistics”. Statistički zavod Slovačke. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-16. Pristupljeno 05. 01. 2008.
- Horváth, Tibor, Szlovákia, 1999., Budapest: Cartographia. ISBN 963-353-180-2
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
Ostali projekti[uredi | uredi kod]
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Spišské Podhradie |
| Rudarski grad Banská Štiavnica • Historijski centar Bardejova • Karpatske i njemačke prašume bukve1) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) • Slovačke drvene crkve na Karpatima • Selo Vlkolínec |  | |
|
1) Zajednička svjetska baština Slovačke i Ukrajine 2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke | |||