Razgovor:Srpskohrvatski jezik/01

NERAZUMEM HRVATSKI JEZIK

Danas veoma mnogo ljudi u Srbiji nemože da razume potpuno hrvatski jezik, ja lično još mogu da prevaziđem hrvatsku latinicu ali neshvatam hrvatski jezik u dobroj meri. Sem na nivou rečnika opšte su mi nejasna slova koja mi uopšte ne leže u mnogim rečima (Tko) Ko,....suvo (suho), pa i jekavica mi ne odgovara lepo. Prosto nemogu da svatim ko je lep srpski narodni jezik poredio sa hrvatskom vešački urađenom jezičkom normom. Idite bre begajte i manite se čorava posla.

KARTA SRPSKO-HRVATSKOG DIJASISTEMA

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f3/Serbo_croatian_languages2006.png

A može i ovde, ubrzani kurs SH-dijasistema:

[1]

A ako ne razumeš hrvatski ni bosanski, evo ti na engleskom: [2]

A niti ja baš najbolje ne kužim srpski

A niti ja baš najbolje ne kužim srpski pa sam ipak živahan!

Mali primjer djelomičnog rječnika među jezicima S-H dijasistema

Evo djelić rječnika da se možete razumjeti

• ENGLESKI-HRVATSKI-BOSANSKI-SRPSKI
• 1 Abroad-Inozemstvo-Inozemstvo/inostranstvo-Inostranstvo
• 2 Again-Ponovno-Ponovo-Ponovo
• 3 Also-Također-Također-Takođe
• 4 Ambassador-Veleposlanik-Ambasador-Ambasador
• 5 Approval-Suglasnost-Suglasnost/saglasnost-Saglasnost
• 6 Attend-Nazočiti-Prisustvovati-Prisustvovati
• 7 Attention-Pozornost-Pažnja-Pažnja
• 8 Chairman-Predsjedatelj/Predsjedavajući-Predsjedavajući-Predsedavajući
• 9 Christ-Krist-Krist/Hrist-Hrist/Hristos
• 10 Colleague-Kolegica-Kolegica-Koleginica
• 11 Comma-Zarez-Zarez-Zapeta
• 12 Consortium-Kolegij-Kolegij-Kolegijum
• 13 Consumer basket-Potrošačka košarica-Potrošačka korpa-Potrošačka korpa
• 14 Cooperation-Suradnja-Saradnja/suradnja-Saradnja
• 15 Council of Ministers-Vijeće ministara-Vijeće ministara-Savjet ministara
• 16 Criterion-Kriterij-Kriterij-Kriterijum
• 17 Defense-Obrana-Odbrana-Odbrana
• 18 Degree-Stupanj-Stepen-Stepen
• 19 Dry-Suh-Suh-Suv
• 20 Euro-Euro-Euro-Evro
• 21 Europe-Europa-Evropa-Evropa
• 22 Family-Obitelj-Porodica-Porodica
• 23 Fatherland-Domovina-Domovina-Otadžbina
• 24 Foreground-Prvostupanjski-Prvostepeni-Prvostepeni
• 25 Guarantee-Jamstvo-Garancija-Garancija
• 26 Happy-Sretan-Sretan-Srećan
• 27 High Judicial and Prosecutorial Council-Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće-Visoko sudsko i tužilačko vijeće-Visoki sudski i tužilački savjet
• 28 History-Povijest-Historija-Istorija
• 29 Hour-Sat-Sat-Čas
• 30 Imprison-Uhititi-Uhapsiti-Uhapsiti
• 31 Influence-Utjecaj-Utjecaj/uticaj-Uticaj
• 32 Insist-Inzistirati-Insistirati/inzistirati-Insistirati
• 33 Keep silent-Šutjeti-Šutjeti-Ćutati
• 34 Kosovo-Kosovo-Kosov-Kosmet
• 35 Longer-Dulje-Dulje/Duže-Duže
• 36 Million-Milijun-Milion-Milion
• 37 Ministry of Interior Affairs-Ministarstvo unutarnjih poslova-...unutarnjih/unutrašnjih poslova -..unutrašnjih poslova
• 38 Misuse-Zlouporaba-Zloupotreba-Zloupotreba
• 39 Municipality-Općina-Općina-Opština
• 40 Murder-Ubojstvo-Ubistvo-Ubistvo
• 41 Music-Glazba-Muzika-Muzika
• 42 Names of months: January, Febrary,..- Siječan, Veljača..- Januar, Februar-Januar, Februar
• 43 Overall-Uopće-Uopće-Uopšte
• 44 Period-Točka-Tačka-Tačka
• 45 Personally-Osobno-Osobno/lično-Lično
• 46 Political party-Politička stranka-Politička stranka-Politička partija
• 47 Project-Projekt-Projekt-Projekat
• 48 Promotion-Promoviranje-Promoviranje/promovisanje-Promovisanje
• 49 Report Izvješće-Izvještaj-Izvještaj
• 50 Safety-Sigurnost-Sigurnost-Bezbjednost
• 51 Salary-Plaća-Plaća-Plata
• 52 Scientific-Znanstveni-Naučni-Naučni
• 53 Special session-Izvanredna sjednica-Vanredna sjednica-Vanredna sednica
• 54 Statement-Priopćenje/Saopćenje-Saopćenje-Saopštenje
• 55 Switzerland-Švicarska-Švicarska-Švajcarska
• 56 Table-Stol-Sto-Sto
• 57 Thousand-Tisuća-Hiljada-Hiljada
• 58 Under way-U tijeku-U toku-U toku
• 59 United Nations-Ujedinjeni narodi-Ujedinjeni narodi-Ujedinjene nacije
• 60 Urgent steps-Žurne mjere-Hitne mjere-Hitne mere
• 61 Use-Uporabiti-Upotrijebiti-Upotrijebiti
• 62 Viewers-Gledatelj-Gledatelj/Gledalac-Gledalac
• 63 Vote-Glasovati-Glasati-Glasati
• 64 Who, what, someone, no one-Tko, što, netko, nitko-Ko, što, neko, niko-Ko, što, neko, niko
• 65 Worker-Djelatnik-Djelatnik/radnik-Radnik
• 66 Yesterday-Jučer-Jučer-Juče

Rječnik razlika između srpskog jezika i hrvatskog jezika

Rječnik; [[3]]

Tu nije u pitanju jedinstven jezik, S-H je jezični sistem

• Socijološki gledano: različiti standardni jezici;

Ethno-political variants of the Serbo-Croatian language or Serbo-Croatian diasystem (as of 2006)

• Organski gledano: različiti dijalekti;

• Dakle to je dijasistem koji se može objasniti jedino prikazivanjem razlika njegovih standardnih jezika!

SRPSKO HRVATSKI RJECNIK

OSNOVNI SRPSKO HRVATSKI RAZLIKOVNI RJEČNIK

• SRPSKI JEZIK SASTOJI SE OD DVA NAREČJA: Štokavskog (ekavski,ijekavski) i Torlačkog (ekavski). Podloga zvaničnog standarda u SRPSKOM JEZIKU je novoštokavska istočna, zvanični yat je ekavski uz uticaj ostalih dijalekata srpske štokavštine i posebno torlačkog narečja u leksiku i stilu. Zvanično i primarno pismo srpskog jezika je srpska čirilica (Vukovica).
• HRVATSKI JEZIK SASTOJI SE OD TRI NARJEČJA:Čakavskog (ikavski,ekavski,ijekavski), Kajkavskog (ekavski,ijekavsk, ikavskii) i Štokavskog (ikavski,ekavski, ijekavski). Podloga službenog standarda u HRVATSKOM JEZIKU je novoštokavska zapadna, službeni yat je ijekavski uz utjecaj ostalih dijalekata hrvatske štokavice te nadogradnju iz kajkavice i čakavice prvenstveno u rječniku, stilistici i tvorbi. Službeno i jedino pismo hrvatskog jezika je hrvatska latinična abeceda (Gajica).

---

• SRPSKI JEZIK - HRVATSKI JEZIK

A

• adekvatan - prikladan
• advokat, advokatkinja - odvjetnik, odvjetnica
• advokatura - odvjetništvo
• aerodrom, vazdušna luka - zračna luka
• Avganistan - Afganistan
• Avgani – Afgancistanci
• Avram - Abraham
• ajkula - morski pas
• akcenat: jedan dínar, dva dinára, tri dinára…- akcent: jedan dínar, dva dínara, tri dínara…
• àko - neka
• akord - sazvučje
• aktuelan - aktualan
• aktuelnost - aktualnost
• alhemija, alhemičar - alkemija, alkemičar
• alkalija- lužina
• ahordate - akordati
• amajlija - lančić
• Amazonija - Amazona
• ambasador, ambasada - veleposlanik, veleposlanstvo
• analiza - raščlana
• antene (kod insekta) - ticala (kod kukca)
• aplauz,aplaudirati - pljesak; pljeskati
• aplaudiraj - plješći
• apoteka - ljekarna
• apotekar - ljekarnik
• april - travanj
• apsolutno - posvemašno
• arhipelag - otočje
• arhiva - arhiv
• artiljerija - topništvo
• askurđel - predak
• ašov - lopatica
• štijača - štihača
• atelje - atelijer
• Atina - Atena
• auditorijum - sušateljstvo
• Australijanac - Australac
• autoperionica - autopraonica
• autoput - autocesta
• avgust - kolovoz
• avijacija, vazduhoplovstvo - zrakoplovstvo
• avion, vazduhoplov - zrakoplov
• azbuka - abeceda
• azot - dušik

B

• baba (baka od mila) - baka (baba podrugljivo)
• bajat: Lebac se ubajatio… - pljesnjiv: Kruh je spljesnjivio…
• bajbok, bajbokana - pržun, rešt
• bajonet - bajunet
• bakarni - bakreni
• baksuz; kreten - bedak; budala
• balvan, deblo - klada, trupac
• bandera (stub) - električni stup
• banja (Vrnjačka banja) - toplice (Stubičke toplice)
• banjo, lepo - fino, lijepo
• banjski - kupališni
• barometar, merač pritiska - tlakomjer, mjerač tlaka
• baron, baronica - barun, barunica
• Barselona - Barcelona
• bašta, baštenski - vrt, vrtni (bašča)
• bata (brat od milošte) braco, bratac (brat od milja)
• Bečlija, Bečlijka (žitelji Beča) - Bečanin, Bečanka (stanovnici Beča)
• bekstvo (Bekstvo iz Ševeningena) - bijeg
• bela rada (poljski cvet) - ivančica (poljski cvijet)
• belance - bjelanjak
• beleg - biljeg
• taksena marka - markica
• beležiti; sveska - bilježiti; bilježnica
• beli luk - češnjak
• beonjača - bjeloočnica
• berberin: Seviljski berberin - brijač: Seviljski brijač
• berbernica; berberska radnja - brijačnica; brijačka radijonica
• berza - burza
• bešika - mjehur
• beskičmenjaci - beskralježnjaci
• besmisleno - nesuvislo
• besnilo - bjesnoća
• bespara - bez novca
• bespotrebno - nepotrebno
• bezbednost, obezbeđenje - sigurnost, osiguranje
• bezbedno, obezbeđeno - sigurno, osigurano
• bezmalo - skoro
• beznadežan - beznadan
• beznadežno - beznadno
• bezuslovno (uslov)- bezuvjetno (uvjet)
• biber - papar
• biblioteka - knjižnica
• biletarnica - prodavaonica karata
• biljožder - biljojed
• biografija - životopis
• bioskop - kino
• birokratija - birokracija
• biti dovoljan - biti dostatan, dostajati
• blagodet - blagodat
• blagosiljati, blagosiljanje - blagoslivljati, blagoslivljanje
• blagovremeno - pravodobno
• blatnjav - blatan
• bledilo - bljedoća
• bliznakinje - blizanke
• bludni - puteni
• bogalj - bogac
• boginja - božica
• boginje - ospice
• bogoslovlje - bogoštovlje
• bojiti; Ja bojim, ti bojiš...; bojadisati - bojati; Ja bojam, ti bojaš...; ličiti
• bokal - vrč
• bokser, bokserski, boksovati - boksač, boksački, boksati
• bolešljiv - boležljiv
• bombona - bombon
• bombonjera - bombonijera
• bonsek - pila
• borni - bojni
• borovnica - borovica (borovnica u hrv ima drugo značenje)
• bova - plutača
• brana - ustava
• branilac - branitelj
• brat od tetke - bratić
• bratanac - stričević
• bratanac, bratanica - nećak, nećakinja
• breg i dolja talasa (fizika) - brijeg i dol vala (fizika)
• breskva - breska, praskva
• briga - skrb
• briga; brinuti o - skrb; skrbiti o
• brigadirska kolica - tačke
• brijač, britvica - aparat za brijanje, britva
• brinuti o kome - Skrbiti o nekome
• brodovi - brodovlje
• broj, cifra - brojka, znamenka
• brojčanik - kazalo
• brojilac (mat) - brojnik (mat.)
• brzak - brzica
• brzo - hitro, brzo
• buba - kukac
• buba mara - ovčica božja
• buba rus, tarakan - ruski žohar
• bubašvaba - žohar
• bucov - klen
• buđav - pljesniv
• buđaveti - pljesniviti
• budilnik - budilica
• buket - puket
• buketski rukovet cveća - pušlec
• bukvalno, biti bukvalan - doslovce, shvaćati doslovno
• bukvar - početnica
• bunar - zdenac
• buncati - bulazniti
• buranija, boranija - mahune
• bure - bačva
• burgija - svrdlo, borer
• bušilica, bor-mašina - bušilica, svrdlo
• buva - buha

C

• celokupno, vascelo; vaskoliko - cjelokupno; svekoliko
• cenovnik - koštovnik
• cenovnik - cjenik
• centar - središte
• centarfor - srednjak
• centralni - središnji
• cepati - derati, drapati
• cifra - brojka
• cifra, brojka - brojka, znamenka
• cifra; dvocifreni brojevi - znamenka; dvoznamenkasti brojevi
• cigara, smotka (arh.) - cigareta
• cinkariti - cinkati
• cimet - cimt
• cinkariti, cinkarenje - cinkati, cinkanje, prijavljivanje
• cirada - cerada
• cirkular - okružna pila
• cirkulisati - kolati, cirkulirati
• crći - krepati
• cmizdriti - cendrati
• cvast - cvat
• cvećara - cvjećarnica, cvjećarna
• cvekla - cikla
• cvetati - cvasti, cvjetati
• cvetati: Voćke cvetaju... - cvasti: Voćke cvatu...
• cvrčak - zrikavac
• crkva, Gen. pl. crkava - crkva, Gen. pl. crkvi
• crni luk - crveni luk
• crtać, crtani film - crtić, crtani film
• crtati; nacrtati - risati; narisati
• Crvenkapa - Crvenkapica
• cucla, cuclati - duda, dudati

Ć

• ćale - ćaća
• čamac - čun, čamac
• ćebe - debela deka
• ćebe, ćebence - deka, dekica
• ćošak - ugao, kut
• ćurka; ćuran - pura, purica; puran, tuka; tukan, tukac
• ćutati - šutjeti
• ćutati: Ćuti!; ćutanje - šutjeti: Šuti!; šutnja
• ćutke - šutke
• ćutljiv - šutljiv
• ćoškast - uglat

Č

• čabar, kazan - kaca, kotao
• čabar; biti u čabru - gabula; biti u gabuli
• čaršav - plahta
• čas, časovnik - sat, ura
• čas; časovi, nastava - sat ; sati, nastava
• čašica: Voli da popije… - kapljica: Ljubitelj dobre kapljice…
• časovi: posle časova - nastava: poslije nastave
• časovničar - urar
• časovnik - zidni sat
• časovnik - sat
• čarovnik, čarovnica; mađija – čarobnjak, čarobnica; čarobnjaštvo, magija
• čaura; učauriti; začauriti - čahura, učahuriti, začahuriti
• čemu: O čemu - čem, O čem-u
• čen, česno (belog luka) - češanj (luka češnjaka)
• čepići i štapići (oftalm.) čunjići i štapići (occul.)
• četka - kefa, četka
• četkica za zube - kefica za zube
• četvorougao - četverokut
• čim: (čim sam nije) - dok: (dok sam ni)
• čistota - čistoća
• čitak; čitko - čitljiv; čitljivo
• čiviluk, okačaljka, ofinger - vješalica
• čkiljiti - škiljiti
• čorba - čuspajz
• čorbasto - jušno
• činija - zdjela
• čigra - zvrk
• čukunbaba, čukundeda - šukunbaba, šukundjed
• čulo - osjet
• čulo - osjetilo
• čulo - ćutilo
• čulo mirisa; osećaj mirisa - osjet njuha
• čuven - glasovit
• čuven - znamenit
• čuvstvo, osećanje; osećajan - ćut, osjećaj; osjetljiv
• čvrsto (agregatno ili fizičko) stanje - kruto (agregatno ili fizičko) stanje

D

• deo - dio
• dasa - frajer
• daske - planjke
• datum - nadnevak
• đavo, vrag - vrag, đavao, đavol
• decembar - prosinac
• decenija, dekada - desetljeće
• decidirano - izričito
• dečji - djetinji
• deda, deka - djed, djedica, dida
• dejstvo, dejstvovanje - bojevo djelovanje
• delfin - dupin
• delija - bojs
• delimično - djelomice
• delimično - djelomično, djelomice
• deljenik; delilac; dividend; divizor - djeljenik; djelitelj
• Demokrate su tajanstvene... - Demokrati su tajanstveni...
• demokratija - demokracija
• demokrata - demokrat
• deoba, deobno vreteno - dioba, diobeno vreteno
• deobno - diobeno
• depozit - pohrana
• desiti se, dešavanje - dogoditi se, događanje
• desiti se, zbiti se - dogoditi se, zbiti se
• desnoruk - dešnjak
• detalj - potankost, pojedinost
• detaljno - potanko
• detaljno, iscrpno - podrobno
• devojčica - curica
• devojke i momci ; moja devojka ; njen momak cure i dečki ; moja cura ; njezin dečko
• dezert - desert
• dihtung - zaptivač
• dijalekat, narečje - dijalekt, narječje
• dimljena svinjska kolenica - buncek
• dimničar, odžačar - dimnjačar
• dinstati; prodinstati - pirjati; propirjati
• diplomatija - diplomacija
• direkcija - upraviteljstvo
• direktno - izravno
• direktor - ravnatelj
• direktor - upravitelj
• dirka - tipka
• disajni - dišni
• disati - dihati, disati
• diš-mašina - perilica posuđa
• divan, predivan - krasan, prekrasan
• dlaka: Ni dlaka s glave neće ti pasti... - vlas: Ni vlas s glave neće ti pasti...
• dnevnica, dnevničar – nadnica, nadničar
• do kraja - dokraja; do kraja
• doakati na kraj (nekome) – stati na kraj (nečemu)
• doboš; dobovati - bubanj; bubnjati
• dobrica - dobričina
• Dobro veče! - Dobra večer!
• dobrovoljci - dragovoljci
• dockan: Sad je dockan - kasan: Sad je kasno
• dockan - prekasno
• docniti – kasniti
• dešavanje - događaj
• dogled - dvogled
• dohvatiti, dosegnuti - dokučiti, dosegnuti
• kuća za invalide - ubožnica
• domaćica - kućanica
• domaćinstvo - kućanstvo
• domašaj - doseg
• domen - djelokrug, domena
• donedavno - donedavna
• dosetiti se; dosetka dosjetiti se; dosjetka
• dođoš - dotepenac
• dostignuće - postignuće
• dostignuće - doseg
• dovoljan - dostatan
• doživotan - dosmrtan
• dozvola - dopuštenje
• dozvoliti - dopustiti
• drati - derati
• draž - dražest
• drečati; drečeći - kričati; kričeći
• drečave boje, drečav - kričave boje, kričav
• drška - rukohvat, držalo
• drugačije - drukčije
• drugde: Idemo negde drugde… - drugamo: Idemo nekamo drugamo…
• drum; put; putna/drumska mreža - cesta; cestovna mreža
• drumski saobračaj - cestovni promet
• družina, udruženje - družba, udruga
• drvara - drvarnica
• drvara - drvarna
• drvo, G: drveta, D: drvetu - drvo, G: drva, D: drvu
• dubiti; izdubiti: Dubiti drvo… - dupsti; izdupsti: Dupsti drvo…
• dud (kao biljka); dudinja (plod duda); - murva, dud ; dud
• dugajlija - dugonja
• dugme - gumb
• dugme, dugmad (zbirna imenica) - gumb,puce, gumbi, puceta (zbirna imenica)
• dušek - madrac
• duvači - puhači
• duvan (etim. od duvati) - (puhan), duhan
• duvankesa - duhanvreča
• duvati - puhati
• duvati, dunuti - (duhati, duhnuti), puhati, puhnuti
• duž (pron.) - dužina (geom.)
• duži (comp. adj.) - dulji
• dužica (deo oka) - šarenica
• dužina: Dužina duži… - duljina: Duljina dužine
• dužiti; Da ne dužim... - duljiti; Da ne duljim...
• dužni metar - duljni metar
• dvanaestopalačno crevo, dvanaesterac - dvanaesnik
• dupke (pun) - dupkom (pun)
• durbin - dalekozor
• dvorište, avlija - okučnica, dvorište, dvorišče
• dvogled - dogled, dalekogled
• dvogubi, sugubi, dupli; trogubi, tripli; četverogubi, kvadripli; višegubi, multipli… dvostruki; trostruki; četverostruki; višestruki
• dvoipomesečni - dvoipolmjesečni
• dvorani - dvorjani
• dvoumiti; dvoumljenje - dvojiti; dvoumica

Đ

• đubre - smeće
• đubretari, đubrište;(smećari; smetište) - smetlari, smetlište
• đubrište - smetište
• đubrivo, đubriti - gnojivo, gnojiti
• đurđevak - đurđica
• Đuro, Đurica, Đorđ - Juraj, Jurica, Jure

DŽ

• džabe - badava
• džemper – vesta, majca
• džungla - prašuma
• džak, kesa - vreća; vrećica
• džezva, ibrik - lončić za kavu
• džigerica – jetra
• džigerice – jetrica

E

• efekat - efekt
• edukovati - educirati
• ekser - čavao
• ekserće - čavlić
• erudita - erudit
• Evropa – Europa
• Evropljani- Europljani
• evro – euro
• evropeizovanje - europeizacija

F

• fajront - fajrunt
• falsifikat - krivotvorina
• falsifikovan - krivotvoren, falsificiran
• farbano jaje: Jaje farbano u lukovini… - bojano jaje: Jaje bojano u lučini…
• farmerice, (džins, teksas) - traperice, (jeans, texas)
• farmerke, farmerice - traperice
• fasada - pročelje
• fazan - gnjetao
• faktor, faktori - činitelj, čimbenik, čimbenici
• februar - veljča
• feljton - podlistak
• fijoka - ladica
• fil - fila
• filijala - podružnica
• finansije; finansirati - financije; financirati
• finansijer - financijer
• firma - tvrtka
• fizičko vaspitanje, fizički - tjelesna kultura, tjelesni
• flaša - boca
• flašica - bočica
• foka - tuljan
• fondacija - fundacija
• fontana - vodoskok
• friz - hladnjak
• front - fronta
• front, linija fronta - bojište, bojišnica
• fudbal - nogomet, (nogometna lopta)
• fugna - fuga
• oficir - časnik
• funkcioner - dužnosnik
• furuna - krušna peć (vrsta)

G

• gaće - gaćice
• ganuti - dirnuti, kosnuti se
• garsonjera – garsonijera
• garantovati - garantirati
• gas - plin
• gasovito stanje - plinsko stanje
• Gde ideš? Nigde ne idem! - Kamo ideš? Nikamo/Nikud ne idem!
• genije - genij
• geografija - zemljopis
• geografija; geograf - zamljopis; zemljopisac
• geografska mapa - zemljovid
• gest - gesta
• gica - gujda , pajcek
• gimnastika - tjelovježba; fiskultura
• glancati - laštiti
• glasati za koga - glasovati za koga
• glasati; glasanje - glasovati; glasovanje
• glavačke, naglavačke - stmoglavce
• gledati na nešto s visine - gledati na nešta s visoka
• glista - gujavica
• glodari - glodavci
• glupost, budalaština - bedastoća
• gluvilo, gluvost - gluhoća
• gluvonem - gluhonijem
• gmizavac - gmaz
• go - gol, zgoditak
• nag - gol
• godišnjica - obljetnica,godišnjica
• golicati, golicljiv - škakljati, škakljiv, škakiljav
• gološija (vrsta kokoške) - golovratka (vrst kokoši)
• golotinja - golota
• golub, pl. golubovi - golub, pl. golubi
• goluždrav - golušav
• gorušica - žgaravica
• gos'in (gospodin) - gospo'n (gospodin)
• gospođa - gospodična, gospođica, gospođa
• Gospojina (velika i mala) - Gospa (velika i mala)
• gostoprimljiv - gostoljubiv
• gostoprimljivost - gostoljubivost
• gostoprimstvo - gostoljublje
• goveđa supa - govedska juha
• goveđina - govedina
• govoriti, pričati, kazivati - zboriti, govoriti, pričati, kazivati
• grabljivac, predator - grabežljivac
• grabulja, pl. grabulje - grablje, dem. grabljice
• grad - tuča
• gramziv, gramzivost - gramžljiv, gramžljivost
• graničiti se: Srbija se graniči sa Makedonijom - graničiti: Hrvatska graniči s Slovenijom
• grditi; izgrditi - špotati ; za(iz)špotati
• greška - pogrješka, pogreška
• grip - gripa
• griža savesti - grižnja savjesti
• groznica - vrućica
• grudi, grudni - prsa, prsni (postoji razlika imeđu muških "prsa" i i ženskih "grudi")
• grudva, grudvati se, zgrudvati se - gruda, grudati se, nagrudati se
• grupa - skupina
• gumica (za brisanje) - brisalo
• gundelj, gundevalj - hrušt
• gunj, kožun - kožuh
• gurman - sladokusac
• gustina - gustoća
• gvožđara - železnarija
• gvožđe - željezo

H

• haljinica; odežda - haljetak; halje (arh.)
• haos - kaos
• Hartija : Hartije od vrednosti… - papir: Vrijednosni papiri…
• hemija - kemija, lučba
• hemikalija - kemikalija
• hiljada - tisuća
• hir, kapric - mušica, hir
• hirurg - kirurg
• (hladionik), frižider - hladnjak
• hladno - studeno
• hladovina - hlad
• hleb - kruh
• hlor, hlorisana voda - klor, klorirana voda
• hol, predsoblje - predvorje
• holesterol - kolesterol
• holin, holinergijski, acetilholin - kolin, kolinergični, acetilholin
• homolog(i), homologa, homologo (pridev) - homologni, -na,-no
• hor - zbor, kor
• horizont - obzor, obzorje, vidokrug
• horska muzika - zborna glazba
• hrana (od milošte) - papica (od milja)
• hrišćanstvo - kršćanstvo
• Hrist, Hristos (od grč. hristos = prorok, mesija) - Krist (od lat. Christus)
• hrizantema, jesenka, mitronka - krizantema
• hvatati - loviti

I

• i;Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija – te;Slovenija, Bosna i Hercegovina te Makedonija.
• igranka - ples
• igra, igrati, igrač, igračica - ples; plesati; plesač; plesačica
• imenilac (mat.) - nazivnik
• indeks - kazalo, pojmovnik
• indeks stranih pojmova - kazalo stranih pojmova
• indikativno - znakovito
• indirektno, posredno - neizravno
• inostranstvo - inozemstvo
• insekat - kukac
• instruktor - podučavatelj, instruktor
• interesovanje: Koja su Vaša interesovanja… - zanimanje: Koja su Vaša zanimanja…
• Interesujem se za tebe… - Zanimam se za tebe…
• Isaija - Izaija
• isečak, insert - ulomak
• iseljenje - deložacija
• ishrana - prehrana
• iskopavanje - iskapanje
• iskorišćavanje - izrabljivanje
• iskorišćavati - izrabljivati
• iskrsnuti, vaskrsnuti: Nešto je iskrslo.Hristos vaskrse - iskrsnuti, uskrsnuti: Nešto je iskrsnulo. Isus uskrsnu
• ismevati - ismjehivati
• isplaziti (se), ispleziti (se) - izbeljiti se, izbekeljiti se
• izglancan - ulašten
• izglancati - ulaštiti
• ispovest - ispovijed
• ispravka - ispravak
• ispreplitani - isprepletan
• istaći: On je istakao… - istaknuti: On je istaknuo…
• istorija - povijest
• istovremeno - istodobno
• istrajavati: Ova struja istrajava… - istrajati: Ova struja istraje…
• Italijani, italijanski - Talijani, talijanski
• ivica - brid
• ivica - rub
• ivičnjak - rubnik
• izaći - izići
• izbor - odabir
• izdah - izdisaj
• izdati (npr. pasoš, svedočanstvo, ličnu kartu) - ishoditi (npr. putovnicu, svedodžbu, osobnu iskaznicu)
• Izdavač ; izdavačka kuća - nakladnik; nakladnička kuća
• izdavanje - iznajmljivanje
• izdavaštvo, izdavački rad - nakladništvo, nakladnička djelatnost
• izdrati se - izderati se
• izdržavati koga (finansijski); uzdržavati se (od čegta) - uzdržavati nekoga (financijski)
• izduvni gasovi - ispušni plinovi
• opravdanje - izlika
• izjasniti se (prema nečemu) - očitovati se (o nečemu)
• izlišno, bespotrebno - nepotrebno
• između ostalog - među ostalim, među inim
• iznad - ponad
• izraz - izričaj
• izuzeće: Tražim izuzeće sudije… - izuzimanje: Tražim izuzimanje suca..
• izuzetak (iznimak) - iznimka
• izuzetan - izniman
• izuzetno; iznimak - iznimno; iznimka
• izvesni - stanoviti
• izveštaj, izveštavati - izvješće, izvješćivati
• izvestilac - izvješćivač
• izviniti se, izvinjavati se; izvinovljavati se - ispričati se, ispričavati se

J

• jačina (struje) - jakost (struje)
• jagnje;jagnjetina;jagnješce;jagnjiti;jagnjenje - janje;janjetina;janješce;janjci;janjiti;janjenje
• jagorčevina - jaglac
• januar, koložeg - siječanj
• jasno - zorno
• jastuče, jastučence - jastučić
• jazavičar (rasa kera) - jazavčar (vrsta psa)
• jedinica (u armiji) - postrojba (u vojsci)
• jednačina - jednadžba
• jednolično - jednoliko
• jednosmerna struja - istosmijerna struja
• jeleni (stari grci) - heleni
• jelka - božićno drvce
• jelo, obrok - objed
• jemac - jamac
• jemčiti, jemac - jamčiti, jamac
• jemstvo - jamstvo
• jeres - hereza
• Jerevan - Erevan
• Jermenija - Armenija
• Jermeni - Armenci
• Jerusalim - Jeruzalem
• jesenji - jesenski
• jevanđelje - evanđelje
• jevreji, jevrejin - židovi, židov;( hebrejci, hebrejac)
• jedro; jedarce - jezgra; jezgrica
• jezivo - jezovito
• joni, anjoni, katjoni - ioni, anioni, kationi
• jorgan - poplun
• jotovanje - jotacija
• Jov - Job
• jova (vrsta drveta) - joha (vrsta drva)
• jubilej - obljetnica
• jubilej; godišnjica - obljetnica; godišnjica
• juče - jučer
• jučerašnji - jučernji, jučašnji
• juli - srpanj
• jun - lipanj
• juriti za čim - loviti što
• juvelir - draguljar
• Jevreji - Hebreji (Židovi)
• Jerusalim - Jeruzalem
• Jermenija - Armenija
• Jerevan - Erevan
• jevtin - jeftin
• jaukati; jaoooo... - jaukati; jojjjj...

K

• ka: Ići ka nekome… - k: Ići k nekome…
• kama, nož - nož, bodež
• kafa - kava
• kafana - kavana
• kaldrma, put - makadamska cesta, put
• Ko šta (nominativ) šta - Tko što (nominativ) što
• kačamak, palenta - žganci
• kačiti - vješati
• kačket - šiltkapa
• kafa - kava
• Kafana - Kavana
• kafana, krčma - kavana, gostionica, krčma
• kaiš - remen
• kajmak, smetanka -skorup
• kajsija - marelica
• kakav, kakva, kakvo - kakov, kakova, kakovo
• kakiti (dečja defekacija od milošte) - kakati
• kako valja - kako spada
• kalaj; kalajni -kositar; kositreni
• kalauz - otpirač
• kaldrma; kaldrmiti - taraca; taracati
• kalem, namotaji (elektronično) - zavojnica, uzvojnica (elektroničko)
• kalemiti, pelcovati - cijepiti; Voćke cijepimo nakon mrazova…
• blatiti - kaljati
• kaljuga - kaljuža
• kalkulacija -izračun
• kameni: Kamene staze… - kameniti: Kamenite staze…
• kamerna muzika, kamerni sastav - komorna glazba; komorni sastav
• kamila -deva
• konopac - štrik
• kanap, konopac - špaga, konopac
• kancelarija - ured
• kandilo - kadionica
• kandža -pandža
• kap - kaplja
• kapara -predujam
• kapija -vratnice, vratnica
• kapiten - kapetan
• kapljati: Kaplje... - kapati: Kapa...
• kapuljača -kukuljica
• karakteristika - značajka
• karantin - karantena
• karfiol - cvjetača
• karlica - zdjelica
• karton - ljepenka
• kasa (u prodavnici) -blagajna
• kasarna - vojarna
• kaseta, kasetofon -kazeta, kazetofon
• kašičica - žličica
• kašika -žlica
• docniti - kasniti; zakasniti
• katanac - lokot
• katastar - gruntovnica
• kavaljer - kavalir
• kavga (zapodenuti kavgu); kavgadžija - tučnjava (započeti tučnjavu)
• kavurma -crijeva
• kazan -kotao
• kazandžija; kazandžijska radnja - kotlovnik; kotlarska djelatnica
• kazati: da ti kažem... - kazati: kažem ti, velim ti...
• kćer, ćerka - kćerka, kćer
• kec -as
• kecelja - kuta, pregača, fertun
• kesega - jesetra
• keleraba; stočna repa - korabica; koraba
• kelner, kelnerica - konobar, konobarica
• kelner -konobar
• kengur -klokan
• kenjkati -kakati
• kesa, kesica - vreća, vrećica
• keva (žarg.) -stara (žarg.)
• keziti se; iskeziti se; nakeziti se; keseriti se; iskeseriti se - kesiti se; iskesiti se; nakesiti se
• kićanka -nakit, ukras
• kičica - kist
• kičica, slikarska četkica - kist
• kičma - kralježnica
• kičmena moždina - kralježnična moždina, leđna moždina
• kičmenjaci, hordate - kralježnjaci, kordati
• kijati, kijanje; kijam, kijaš, kija… - kihati, kihanje; kišem, kišeš, kiše…
• kijavica -kihavica
• kijavica - hunjavica
• kijavica -hripavac
• kikirez, cacorka,bantam - cvergl
• Kina - Kina, Kitaj
• kinjiti - kiniti
• Kipar - Cipar
• kirija - najam , najamnina
• kiseonik -kisik
• kišni; Posle kišnog avgusta… -kišoviti; Nakon kišovitog kolovoza…
• klanica - klaonica
• klatno - njihalo
• klavir - glasovir
• klešta - kliješte, klješta
• kliker - špekula, pikula
• klima - podneblje
• klimati, klimnuti glavom - kimati, kimnuti glavom
• klizam - kližem
• klizati se: prezent: ja se klizam, ti se klizaš... - klizati: ja se kližem, ti se kližeš...
• ključao; Prelijemo ključalom vodom... -kipuć; Prelijemo vrijućom vodom...
• ključaonica - ključanica
• ključnjača, ključna kost -ključnica
• klozet, WC - zahod, WC
• klozetska šolja; WC šolja - zahodska školjka; WC školjka
• koautor - suautor
• kobajagi - tobože; tobožnji
• kobasica koja ima mnogo belog luka - češnjovka
• kod kuće - doma, kod kuće
• kod: Ići kod nekoga – Ići k nekome
• kofer - kufer
• kofer, kovčeg, kovčežić - kufer, škrinja, škrinjica
• kokošarnik, ćumez - kokošinjac
• kokoška - kokoš
• kolekcija, kondenzat - nakupina
• kolevka -zipka
• koliba -klijet
• Koliko stoji? - Koliko staje?
• kolona -stupac
• kolosek -tračnice
• kolosek (Pruga uskog koloseka) - kolosjek
• kolovoz - kolnik
• kolumna; kolumnista -stubac; kolumnist
• komandant - zapovjednik
• komandant - komandir
• kombajn, žetelica -vršalica
• kometa -komet
• kominjati (kukuruz), - komušati (kukuruz)
• komisija - povjerenstvo, vijeće
• komitet, komisija -povjereništvo, vijeće
• komora -klijetka
• kompozicija, kompozitor -skladba, skladatelj, skladbenik
• komšija, sused - susjed
• koncentracija - sredotočba
• koncentrisati se, usredsrediti se - usredotočiti se
• konkurs - natječaj
• konsekvence - konzekvence
• konsenz -kunsenzus
• Konstantin Porfirogenit - Konstantin Porfirogenet
• kontejner -spremnik
• kontradikcija, protivrečnost - protimba
• kontravezan - kontroverzan
• kopredsedavajući - supredsjedatelj
• kopredsednik, ko-predsedavajući - supredsjednik, supredsjedatelj
• koral; koralna ostrva; pl. korali - koralj; koraljni otoci; pl. koralji
• korišćenje, korištenje - rabiti, uporaba, korištenje
• koristiti - rabiti, koristiti
• koristiti šta - koristiti se čime
• korov, trnje -drač, drača
• korpa - košara
• korpa -košarica
• koštati: Koliko košta? - stajati: Koliko staje?
• koštica, jatka, jedro - košćica
• kotlarnica; kotlarničar -kotlovnica; kotlovničar
• kotrljanje- koturanje
• kovčeg, kovčežić - škrinja, škrinjica
• koverat - kuverta, omotnica
• koverat - kuverta
• kovrdža, lokna - uvojak
• kožun - kožuh
• kožun, gunj - kožuh
• kraj - svršetak, konac
• krajiška kobasica - graničarska kobasica
• krajnji, ivični - rubni
• krasiti, ukrasiti- resiti, uresiti, krasiti, ukrasiti
• kraški vrat - kračica (deo svinjskog vrata)
• krasuljak - tratinčica
• kratkovid - kratkovidan
• kratkovidost, miopija - kratkovidnost
• kreč- vapno
• krečnjak - vapnenac
• krem - krema
• krempita - kremšnita
• kretati se- gibati se
• kriška - šnita, kriška
• krišom, potajno- kriomice
• kristal - ledac
• Krit -Kreta
• kriva (linija) - krivulja
• krivica -krivnja
• krivica: Osećaj krivice… - krivnja: Osjećaj krivnje…
• krivolinijski- krivocrtni
• krljušt –, ljuspa
• krofna - krafna, krafn, uštipak
• krompir -krumpir
• krst - križ
• krst, krstiti se, krštenje - križ; krstiti se, kršćenje, krštenje
• krstarica -krstaš
• krstaš, krstaški ratovi - križar, križarski ratovi
• krstobolja - bol u križima
• krtola -gomolj
• krunisan - okrunjen
• krunisanje - krunidba, krunidbena (misa)
• krvaviti - krvariti
• krvavljenje, krvoliptanje - krvarenje
• kubni -kubični
• kubni (metar) - kubični (metar)
• kubni metar - prostorni metar
• kucati (na pisaćoj mašini ili tastaturi) - tipkati (na pisaćem stroju ili tipkovnici, slovištu)
• kucati na pisaćoj mašini - tipkati na pisaćem stroju
• kuče - psić
• kući: idem kući; ja sam kod kuće -doma; idem doma; ja sam doma
• kučina - kudjelja
• kućni aparati -kućanski aparati (od kućanstvo)
• kuglov, kuglof - nabujak
• kučka - kuja
• kujina, kuhinja - kuhinja
• kukuruzovina - komušina
• kupa, konus- stožac
• kupatilo - kupaonica, kupaona
• kupatilo, banja - kupelj
• kupe - odjeljak
• kupka, kupatilo - kupelj
• kube - kupola
• kupovina - kupnja
• kurs- tečaj
• kuvar, kuvarica- kuhar, kuharica
• kuvati - kuhati
• kvadrat -četvorina
• kvadratni - četvorni
• kvadratni metar - četvorni metar
• kvalitet -kvaliteta
• kvalitet -kakvoća, kvaliteta
• kvalitetan - kvalitetan
• kvantitet - kolikoća, kvantiteta
• kvasac -germa, kvasac
• kvasiti -močiti

L

• labudovo jezero - labuđe jezero
• Laku noć. (vam želim) - Laka (vam) noć. (neka vam je).
• lala - tulipan
• lampa - svjetiljka
• lanci, verige - lanci
• lane - lani
• lapeti; izlapeti; izlapeo - hlapiti; ishlapeti; ishapio
• larva -ličinka
• lasta - lastavica
• lastiš - lastika, gumi-lastika
• lavabo - umivaonik
• lažljivac - lažac, himbenik
• lažno prikazivati - hiniti
• lažov, lažovčina - lažac
• lednik; ledničko jezero - ledenjak; ledenjačko jezero
• legitimisati se - legitimirati se
• legura - slitina
• leja - lijeha, gredica
• lekar - liječnik
• lekarski - liječnički
• lektor - jezikoispravitelj, lektor
• lenj; lenjost; lenština, lenčuga - lijen; lijenost; lijenčina
• lenjir - ravnalo
• lepak - ljepilo
• lepota - krasota
• lešnik - lješnjak
• lešnikovo drvo - lijeska
• levoruk; levak - ljevak; ljevoruk
• Liban - Libanon
• licitacija: aukcija; aukcijska kuća - dražba; dražbovaonica
• ličiti, nalikovati: Na koga liči? Na koga nalikuje? - nalikovati, sličiti: Komu sliči?
• ličiti: Liči na nekoga.. - sličiti: Sličan je nekomu...
• lično - osobno
• ličnost - osobnost
• lift - dizalo
• likovno vaspitanje - likovna kultura (školski predmet)
• linija - crtica
• linije sile - silnice
• litar - litra
• Litvanija - Litva
• lilihip - lizaljka
• lopta (geom.): Zemlja je lopta... - kugla (geom.): Zemlja je kugla...
• lobanja - lubanja
• lokna, kovrdža - uvojak
• lokvanj - lopoč
• lopuža - lupež
• los - sob
• loz - srećka
• ludak - luđak
• ludak, ludača - luđak, luđakinja
• lukovina - lučina
• lupa - povećalo

LJ

• ljubak - dražestan
• ljuveni – ljubavni
• ljuvenica, metresa, švalerka - naložnica, ljubeznica, ljubavnica
• ljubazan, ljubazno - ljubezan, ljubezno
• ljubazno, ljubaznost - ljubezno, ljubeznost
• ljubičica - ljubica
• ljuljaška - ljuljačka
• ljuljaška; ljuljati - njihaljka; njihati
• ljutit - srdit, ljutit
• ljutiti se - srditi se
• ljutiti, razljutiti - srditi, rasrditi
• ljutnja; bes - ljutnja, srdžba, bijes

M

• ministarka - ministrica
• momak i devojka - dečko i cura
• mitraljez - teška strojnica
• mezimac, mezimka - miljenik, miljenica
• Ministarstvo spoljnih poslova - Ministarstvo vanjskih poslova
• Ministarstvo unutrašnjih poslova - Ministarstvo unutarnjih poslova
• Ministarstvo saobračaja i veza (vazdušni saobraćaj - Ministarstvo prometa i veza (zračni promet)
• magacin, magacioner, magacionirati, magacioniranje - skladište, skladištar, skladištiti, skladištenje
• mahinalno; mahinacija - makinalno; makinacija
• maj - svibanj
• majonez - majoneza
• makaze - škare
• mali pesak, malen pesak - sitni pijesak, droban pijesak
• malje, maljavost, maljav - dlake, dlakavost, dlakav
• maločas - netom
• malokrvnost; malokrvan - slabokrvnost; slabokrvan
• malter - žbuka, mort
• malterisati, malterisanje - žbukati, žbukanje
• manastir - samostan
• manir: U maniru… - manira: U maniri…
• mapa, geografska karta - zemljovid
• marama - rubac, marama
• maramica - rupčić
• marš - hodnja
• marširati - stupati
• mart - ožujak
• mašina - stroj
• mašinka - strojnica
• mašinovođa - strojovođa
• mašinstvo - strojarstvo
• mastiljav - tintani
• mastilo, crnilo - tinta
• mastionica - tintarnica
• materica, materični - maternica, maternični
• maternji jezik - materinski jezik
• matine - matineja
• međusobno - uzajamno
• međusprat - međukat
• memla - mema
• menza - blagovaonica, blagovalište
• merač pritiska, barometar, manometar - tlakomjer
• merdevine - ljestve, lojtra
• meridijan - podnevnica, meridijan
• mermer - mramor
• mesar, kasapin - mesar
• mesara, kasapnica - mesnica, mesarnica
• mesožder - mesojed
• mestimično - mjestimice
• metal - kovina
• metamorfoza - pretvorba
• Metod slučajnog izbora - Metoda slučajnog odabira
• metresa, kurtizana, švalerka - ljubavnica, ljubeznica
• mikrotalasna rerna - mikrovalna pećnica
• mileram - vrhnje
• milion - milijun
• milioneri - milijunaši
• milioner - milijunaš
• minđuša - naušnica, rinčica (od nem. ring)
• ministarka - ministrica
• miris - vonj, miris
• mirisan, mirišljav - mirisan, mirisav
• mirisati na (nešto) - mirisati po (nečemu)
• mirišljav - mirisav
• mirođija - kopar, mirodija
• misterija - misterij
• mistrija - zidarska žlica
• mlaćenica, puter - maslac
• mlada - nevjesta
• mladež (kožni tumor), beleg - madež
• mladić - mladac
• mladoženja - ženik
• mobilni telefon - mobitel
• moča, saft - umak, sok od pečenja
• mogućno - moguće
• mokraćna bešika - mokraćna vrećica
• mokrovod - mokraćovod
• molekul - molekula
• moler - soboslikar, ličilac
• momci i devojke - dečki i cure
• momčad - ekipa
• monahinja; monah - časna sestra; fratar; redovnik, redovnica
• moral - ćudoređe
• moreplovac - pomorac
• moreuz; zemljouz - tjesnac; prevlaka
• morska sasa - vlasulja (biol.)
• morski jež - ježinac
• mrežnjača (oftalm.) - mrežnica (oftalm.)
• mrlja, fleka - packa
• mrmot - svizac
• mrtvački sanduk - lijes
• mrtvak - mrtvac
• mrzi me da… - ne će mi se…
• municija - streljivo, strjeljivo
• muva - muha
• muzičar - glazbenik
• muzički instrument - glazbalo
• muzičko vaspitanje (školski predmet) -glazbeni odgoj; glazbena kultura (školski predmet)
• muzika, svirka - glazba

N

• nacija (Ujedinjene nacije)- narod (Ujedinjeni narodi)
• Nemačka - Njemačka
• nula stepeni - ništica (stupnjeva)
• na kraju - na poslijetku, na koncu, na kraju
• na primer - primjerice
• nadgledanje, supervizija - nadzor
• nadmen - nadut
• nadoknada - naknada
• nadoknaditi - naknaditi
• nadoknadno - naknadno
• nadražaj - podražaj
• nad krov - streha
• naelektrisanje,šarža Q (C) - naboj Q (C)
• nag, go - gol
• naglašavati - naglašavam
• naglašivati - naglašujem
• nagluv - nagluh
• nagovestiti, nagoveštaj- navijestiti, navještaj
• naizmenična struja- izmjenična struja
• naizmenično- naizmjence
• najbolje - ponajbolje
• najpre - ponajprije
• najverovatnije - najvjerojatnije
• najviše - najvećma
• najviše - ponajviše
• nalazač: Poštenom nalazaču sledi nagrada… - nalaznik: Traži se pošteni nalaznik…
• nenamerno - hotimice, hotimično
• nameštaj - pokućstvo
• nanositi; nanošenje - nanašati; nanašanje
• naoblačenje- naoblaka
• naočari -naočale
• napad - napadaj
• napad (u sportu) - navala, Srednji navalni igrač…
• Napolje! - Van!
• napolje, napolju, spolja, spoljno - van, vani, izvan, izvana, vanjski
• napolju, spolja - izvan, izvana
• napolju - vani
• naprasan - naprasit
• naprotiv - dapače, pače
• naramak, ruksak - naprtnjača, pinklec (lok.)
• narandžast - narančast
• naravoučenije - pouka
• naredni - idući
• naročito - osobito
• narod, raja - pučanstvo, puk
• narodna kobasa - pučka kobasica
• naslediti - nasljedovati, nasljediti
• naslonjač - naslon
• nastanjivati - obitavati, nastavati, napučiti
• nasumično - nasumice
• nasumično - nasumce, nasumice
• nasuti: Naspi punu čašu... - naliti: Nalij punu čašu...
• nasuti: Naspi vina devojčice... - natočiti: Natoči vina curice...
• naučnik - učenjak, znanstvenik
• naučnik; nauka - znanstvenik, učenjak; znanost
• nauka, naučnik - znanost, znanstvenik
• navoj, loza, kalem - navoj, cijep
• nazad - natrag
• nazeb, prelada; nazebao, prelađen - prehlada; prehlađen
• Ne brini! - Bez brige!
• ne seri! - nemoj srat!
• nečitak -nečitljiv
• necivilizovan - neuljudan
• nedelja, sedmica - tjedan
• negacija - nijekanje
• negde - nekamo
• negde - negdje
• negirati - nijekati
• negodovati – prosvjedovati
• neizbežan - neizbježiv
• neizbežno - neizbježivo
• nekada -nekoć
• nekuvan - nekuhan
• nemogućan - nemoguć
• nenamerno, nevoljno - nehotice, nehotično
• neorganski - anorganski
• neposredno uz - tik do
• nepoznata vrednost - nepoznanica
• nepredvidiv - nepredvidljiv
• neprestano -neprestance
• neprevaziđen -nenadmašan
• neprijatan -neprijazan
• neprimereno - neprikladno
• nepristrastan- nepristran
• neprocenljiv - neprocjenjiv
• nerazdvojan, nerazdvojno - nerazdvojiv, nerazdvojivo
• nerv - živac
• nervirati se, sekirati se, uzbuđivati se - uzrujavati se, živcirati se; uzrujati se
• nervne ćelije - živčane stanice
• nervni sistem - živčani sustav
• nesanica - besanica
• nespretan, trapav - nespretan, spetljan, plentrav
• nesrazmera; nesrazmerno; neproporcionalno - nerazmjer; nerazmjerno; neproporcionalno
• nedvosmisleno - nedvojbeno
• nesvarljiv - neprobavljiv
• neumoran - nezamoriv
• neuslovno - neuvjetno
• nevaljao, nevaljalac - zločest, zločestoća
• nevaspitan - neodgojen
• nevoljno - nevoljko
• neblagodaran - nezahvalan
• nezasitost - nezasitljivost
• nezavisno, nezavisnost - neovisno, neovisnost
• nipodaštavati, nipodaštavanje - ništiti, ništenje
• nišan - ciljnik,mušica
• nišaniti - ciljati
• ništa, išta, ma šta, bilo šta - ništa, išta, ma što, bilo što
• ništavan -ništetan
• nivo - razina
• nizija: Panonska nizija... - nizina: Panonska nizina...
• noša - nona
• nota po dužini : polovina, četvrtina, osmina, šesnaestina - nota po dužini : polovinka, četvrtinka, osminka, šesnaestinka
• notni sistem - crtovlje
• novac (sg. tantum): Predaj sav novac... - novci: Predaj sve novce...
• novčana kazna; novčano kazniti - globa, globiti, oglobiti
• novčanik - lisnica
• novčanik - novčarka
• novembar - studeni
• nozdrva - nosnica
• nula -ništica
• nužnik - zahod

NJ

• njen, njenog, njenom(e) - njezin, njezina (njezinog), njezinomu
• njušiti - njušiti
• njuška - gubica

O

• o kome - o komu
• O kome, o čemu? O njemu, o tome. - O komu, o čemu? O njemu, o tomu.
• o tome - o tomu
• obaveštenje, obaveštavati - obavijest, obaviješćivati
• obaveza - obveza
• obaveza, obavezan, obavezati se - obveza, obvezatan, obvezati se
• obavezno - obvezatno, obvezno
• obazirati se - obzirati se
• obdanište - vrtić
• obećavati, obećavam - obećavati, obećajem (kao dodavati, dodajem)
• obedovati; obedovanje - blagovati; blagovanje
• obezbediti – osigurati
• obim; raspon: Raspon glasa… - opseg: Opseg glasa…
• objasniti, obrazložiti - obrazložiti, objasniti
• objava - obznana
• oblakoder, soliter - neboder
• obor -tor
• obožavati, obožavam - oboživati, obožujem
• obratnik - obratnica (geog.)
• obrazovanje- naobrazba
• obresti se - naći se
• obrnuto - obratno
• obrtaj - okretaj
• obrukati se - osramotiti se
• obući - odjenuti
• obuhvatati - obuhvaćati
• očigledan - zoran
• očigledan - očit
• očitovati se; ...u čemu se očituje - ogledati se; ...u čemu se ogleda...
• očni kapci - vjeđe
• od milošte - od milja
• od vajkada - oduvijek
• odbrana - obrana
• odbrana, odbraniti - obrana, obraniti
• odeljenje - odjel
• odgođenje - odgoda
• odgovarajuć - sukladan
• odlika -značajka
• odmotavati - odmatati
• odnos - omjer
• odojče, čedo; odojčad - dojenče, dojenčad; (odojak, odojci = prase, prasići)
• odolevati, odupirati se - opirati se
• odomaćen - udomaćen
• odomaćiti se; odomaćen - udomaćiti se; udomaćen
• odozdole - odozdol(a)
• odozgore - odozgor(a)
• odrečan - niječan
• odrečan (odrečne rečenice) - niječan (niječne rečenice)
• odštampati -otisnuti
• odsustvo -dopust
• odsutstvo - izočnost
• odžačar - dimnjačar
• odžak - dimnjak
• ofanziva - ofenziva
• oficir- časnik
• ofsajd - zeleđe
• ogledalo - zrcalo
• ogledalski: Ogledalska slika… - zrcalno: Zrcalna slika…
• ogledati; reflektovati - zrcaliti ; refletirati
• oglušenje -ogluha
• ogluveti -ogluhnuti
• ognjilo -kresivo
• oivičenje -obod
• okačiti -ovjesiti
• okean -ocean
• oklagija -valjak za tijesto
• okolina -okolica
• okolina -okoliš
• okovratnik - ovratnik
• okrepljenje - okrepa
• okruženje -okružje
• oktobar -listopad
• okusiti; Supu nije ni okusio... - kušati; Juhu nije ni kušao...
• omča - uzao
• omladina - mladež
• omogućava - omogućuje
• omogućavaju - omogućuju
• opekotina -opeklina
• opit, eksperiment -pokus, eksperiment
• opklada -oklada
• opkladiti se - okladiti se
• opozicija, opozicioni - oporba, oporbeni
• opozicionar - oporbenjak
• opravdanje - isprika
• opravdanje - ispričnica
• oproban -prokušan
• oprobani - prokušani
• opseg - obuhvat
• opšti; opština; opštiti; opštenje - opći; općina; općiti; općenje
• orden -odličje
• orden, odlikovanje - odličje
• oreol - aureola, svetokrug, zlatokrug
• organizacija - ustrojstvo
• originalan izvoran
• orman, ormančić - ormar, ormarić
• osa, osovina - os, osovina
• osećaj - osjet
• osećanje - osjećaj
• osećati - ćutiti
• osion, osioni -osoran, osorni
• oskrnavljen -oskvrnjen
• osnivanje - osnutak
• osnivanje - osnutak
• osnova - osnovica
• osporiti -opovrgnuti
• ostalo -ino
• ostaviti utisak dojmiti se
• ostrvce -otočić
• ostrvo, ostrvce -otok, otočić
• ostrvski -otočki
• ostvarenje - ostvaraj
• osujetiti, raskrinkati - raskrinkati
• osumnjičeni - osumnjičenik
• osvestiti se - doći k svijeti
• otadžbina - domovina
• otići, otidi - otići, otiđi
• otkud - od kuda
• otok -oteklina
• otopliti; otopljenje - zatopliti; zatopljenje
• otpozadi - straga, odostraga (lok.)
• otvaranje (svečano otvaranje) otvorenje (svečano otvorenje)
• ovamo - simo, ovamo
• ovlašćenje - ovlast
• označavati - označivati
• označavati, označava - označivati, označuje
• obdanište - vrtić
• 'opit - pokus
• ostrvo; poluostrvo - otok; poluotok
• opšte; sveopšte - opće; sveopće
• opština - općina
• oladi malo - ohladi se malko

P

• pacov, pacovski- štakor, štakorski
• pada kiša - kiši, pada kiša
• pada sneg - sniježi, pada snijeg
• padati kiša - kišiti
• padati sneg- sniježiti
• padavine - padaline, oborine
• paganstvo- poganstvo
• pakovanje- pakiranje
• pakovati, spakovati - pakirati; spakirati; zamatati
• pak papir; hartija - zamotni papir; papir
• palata -palača
• pantalone - hlače
• panter - puma
• pantljičara -trakavica
• paor - kmet
• papagaj - papiga
• papirni, papirnati - papirnati
• para: Pun si para... - novac; Pun si novca...
• paradajz - rajčica
• parajlija - bogatun
• paramparčad; parče - komadići; komadić
• parčence - pl. parčići - komadić pl. komadići
• pariska kobasa - pariška kobasica
• park- perivoj, park šum
• pašenog - šogor
• pasoš - putovnica
• pastrmka- pastrva
• pastuv - pastuh
• pasulj - grah
• pasus, paragraf - odjeljak, odlomak, odsječak, stavak
• patike - tenisice
• patrola - ophodnja
• pavlaka; slatka pavlaka; mileram- kiselo vrhnje; slatko vrhnje; vrhnje
• pažnja - pozor, pozornost
• pazuv, miška - pazuh(o)
• pčelinje društvo - pčelac
• pečat - štambilj, žig
• pećina -spilja, špilja
• pečurka - gljiva (pečurka = šampinjon)
• pedikir -pediker
• pegla, peglati, ispeglati -glačalo, glačati, poglačati
• pehar -pokal
• pejdžer -prijamnik
• pejzaž -krajolik, krajobraz, pejsaž
• peljevina -palež
• penjati se: Mi smo se peli - penjati se: Mi smo se penjali
• penzija -mirovina
• penzijski (ranije penzioni) - mirovinski
• penzioner- umirovljenik
• peraje, n.: Grgeč ima oštro gornje peraje - paraja, f.: Grgeč ima oštru gornju peraju…
• perdaška- hobla
• pereca -perec
• perika - vlasulja
• Perikle -Periklo
• period -razdoblje
• perionica - praonica
• perpendikularan, normalan; normala -okomit; okomica
• peršun - peršin
• pertle - vezice
• pertle - žniravci
• perut - prhut, perut kod životinja
• peške - pješice
• peškir - ručnik
• pesnica - šaka, pest
• petao - pijevac, kokot
• petljati se - pačati se
• petoro -petero
• petougao, šestougao, osmougao - peterokut, šesterokut, osmerokut
• pihtija, pepeljara hladetina
• pijac, pijaca - plac (kol.), tržnica
• piksla - pepeljara
• piljar, bakalin - trgovac na malo
• piljarnica - prodavaonica voća i povrća
• piljarnica, piljara, bakalnica - vočarna, dućan povrća i voća
• pipak (pl. pipci) - pipac (pl. pipci)
• pirinač - riža
• pisoar - pišaonik
• pižama - pidžama
• plac, ranč - grunt
• plafon - strop
• plakati - plakati se, plakati
• planeta - planet
• plantaža -nasad
• plata -plaća
• plav (sav si plav) – modar ( cijeli si modar)
• plava boja - modra boja, plava boja
• pleziti se -beljiti se
• pljosnat -plosnat
• pljuvačka - slina
• po čuvenju (znati nekoga) - po dobru
• po principu -načelno
• po svaku cenu - pod svaku cijenu
• pobuđaveti - popljesniviti
• počastvovati, biti počastvovan - počastiti; biti počašćen
• pocepati, iscepati -poderati
• pocepati; pocepan - poderati, podrapati; poderan, podrapan
• počinjati, počinje - počinjati, počinje, počimati (lok.), počima (lok.)
• podesan -podoban
• podgrevati - podgrijavati
• podpresednik - dopredsjednik
• podraniti -uraniti
• podražavati - oponašati
• podrška -potpora
• podržati; podržavati - poduprijeti; podupirati
• podsticaj - poticaj
• podsticaj - pobuda
• podstrek; podstrekač; podstrekivati - poticaj; poticatelj; poticati
• podstrek, podstrekivati - poticaj, poticati
• podstrekivač- poticatelj
• poduhvat -pothvat
• podvući -podcrtati
• poenta -poanta
• pogan -izmet
• pogotovo -pogotovu
• pojednostaviti, uprostiti - pojednostavniti
• poklon -dar
• pokopavati -pokapati
• pokrasti; pokraden - okrasti; okraden
• pokvasiti - smočiti
• pol; genitalija - spol; spolovilo
• polako: Vozi polako… - polagano: Vozi polagano…
• polarnik - polarnica (geog.)
• polen - pelud
• policioner, policija - redarstvenik, redarstvo; policajac, policija
• polisa - polica
• poljoprivreda - poljodjelstvo
• polomiti, slomiti, potrgati - potrgati, strgati, slomiti
• polovina - polovica
• polugođe - polugodište
• poluostrvo - poluotok
• poluprečnik - polumjer
• po (polovina) - pol (polovica)
• pomen - spomen
• pomenuti, pominjati - spomenuti, spominjati
• pomoću - s pomoću
• pomorandža - naranča
• pompezan - pompozan
• ponaosob - poimence
• ponavljanje - opetovanje
• ponjava -prostirka
• ponosan -ponosit
• ponovo -ponovno
• ponovo -iznova
• popločiti -popločati
• popravka -popravak
• poprilično -podosta
• poprs, bista -poprsje
• porasti: Jedva čekam da porastem… - narasti: Jedva čekam da narastem…
• porcelan - porculan
• poređati; poređani - poredati; poredani
• poređenje - poredba
• poređenje - usporedba
• porediti; u poređenju sa - uspoređivati; u usporedbi s
• poreklo - podrijetlo
• poreski - porezni
• poreski - porezni
• poreza - porez
• porobljavanje - porobljivanje
• porodica (cro) - obitelj
• porodilište -rodilište
• portparol - glasnogovornik
• Portugalija - Portugal
• porudžbina - narudžba
• posebno - posebice
• poseta - posjet
• pošiljalac - pošiljatelj
• poslastica - slastica
• poslastičarnica - slastičarnica
• poslat - poslan
• poslednji - zadnji
• poslenik - djelatnik
• poslužavnik; tacna - pladanj; taca
• posmatrati; posmatrač - promatrati; promatrač
• postavka: Stalna muzejska postavka… - postav: stalni muzejski postav
• postaviti sto - prostrijeti stol
• postepeno - postupno
• poštovalac - štovatelj
• poštovanje - štovanje
• poštovati - poštivati
• potajno- potajice
• potaknuti: To me potaklo... - ponukati: To me ponukalo...
• poternica - tjeralica
• poticanje - nukanje
• potisak - potlak
• potkov - potkova
• potonji - navedeni
• potpredsednik - dopredsjednik, dopredsjedatelj
• potpuno - potpuno, potpunoma (lok.)
• potpuno - posvema, posve
• potpuno - posve
• potrebno - potrebito
• potvrdan (potvrdne rečenice) - jesan (jesne rečenice)
• povišavamo - povisujemo
• povlađivati - podržati
• povlašćen - povlašten
• povlašćen, privilegovan - povlašten, privilegiran
• povlastica (mesečna, za gradski prevoz) - pokaz (mjesečni, za gradski prevoz)
• povodom - u povodu
• povraćaj - povrat
• povraćati - bljuvati
• povreda, povrediti, povređen - ozljeda, ozlijediti, ozlijeđen
• površ - ploha
• površ (deo ravni omeđen pravim) - površina (dio ravnine omeđen pravcima)
• površina - ploština
• pozadi - straga
• pozadi -odostraga, odotraga
• pozadina; ofsajd - zaleđe
• pozajmiti, zajmiti - posuditi
• pozamašan - posvemašan
• poznanik - znanac
• pozni - kasni
• pozorište - kazalište
• površina za izvođenje, bina - pozornica
• požrtvovani - požrtvovni
• požrtvovanje - požrtvovnost
• prase, prasići - odojak, odojci
• prasići - praščići
• pratiti koga - slijediti koga
• prava (linija) - pravac
• pravac (putni pravac ka severu) - smjer (cestovni smjer ka sijeveru)
• pravedan; pravednost;pravda - pravičan; pravičnost; pravda,pravica
• pravo: Na raskrsnici idite pravo. - ravno: ići (voziti) ravno: Na raskrižju idite ravno.
• pravolinijski - pravocrtno
• pravosnažnost, pravosnažno - pravomoć, pravomoćno
• pravougaon - pravokutan, četvrtast
• pravougaon- četvrtast
• pravougaon, pravougaonik - pravokutan, pravokutnik
• pravougli trougao - pravokutan trokut
• praziluk - poriluk
• praznik - blagdan
• pre : Pre 3 dana... Pre 500 godina - pred: Pred 3 dana... Pred 500 godina...
• prebacivati; prebaciti - predbacivati; predbaciti
• prebivalište - boravište
• prečnik -promjer
• prećutan - prešutan
• prećutati, prećutkivati - prešutjeti, prešućivati
• prećutno, ćutke - prešutno, šutke
• predanje: Prema predanju… - predaja: Prema predaji…
• pređašnji - prijašnji
• predati , predat - predati , predan
• predeo - krajobraz
• predizborna tišina - predizborna šutnja
• predratni -prijeratni
• predsednik - predsjedatelj
• predskazanje - pretkazanje
• predskazati - pretkazati
• predsoblje - predvorje
• predstava - igrokaz
• predstava (imati predstavu o čemu) - predodžba (imati predodžbu o čemu)
• predstava, razjasniti - predodžba, predočiti
• preduslov - preduvjet
• preduzeće - poduzeće
• preduzeti, preduzetnik - poduzeti, poduzetnik
• preduzimač - poduzimač
• preduzimljivost, preduzimljiv - poduzimljivost, poduzimljiv
• prefinjeno - profinjeno
• pregledati; posmatrati - promotriti; promatrati
• pregradak, fah - pretinac
• pregristi nešto (jesti na brzinu, s nogu) - prigristi nešto
• preinačenje - preinaka
• predistorija - pretpovijest
• prenaseliti - prenapučiti
• prenaseljen- prenapučen
• preneti, preneto, prenešeno - prenijeti, preneseno
• preobraženje - preobrazba
• preobući se - poreodjenuti se
• preovlađivati - prevladavati
• preparat - pripravak
• preporučivati, preporučujem - preporučati, preporučam
• preporučujem - preporučam
• prepreka - zapreka
• presa, presovati, presovanje - preša, prešati, prešanje
• prestraviti (se) - prestrašiti (se)
• prestup - izgred
• prestup, prestupnik - izgred; izgrednik
• prestupnik, delinkvent - izgrednik
• presvlaka - preoblika
• pretenzija, težnja - presezanje, presizanje, posezanje
• pretiti (nekome) - prijetiti se (nekomu)
• pretkomora - pretklijetka
• pretrnuti - protrnuti
• preturiti- premetnuti
• prevashodno - poglavito
• prevaziđen - nadmašen
• prevazilaziti- nadmašivati
• preživar - preživač
• prežvrljati, preškrabati - precrtati, pošarati
• pričati sa nekim: Samo razgledamo - razgovarati se s nekim (kol.): Samo razgledavamo…
• pridikovka, prodikovati - prodika, držati prodiku
• prihvatati - prihvaćati
• prijatan - prijazan
• Prijatno - Dobar tek.
• prijem prijam
• prijem, prijemnik - prijam, prijamnik
• prijem, žurka - domjenak, tulum
• prijemčiv - prijamčiv
• prijemni - prijamni
• prijemnik- prijamnik
• prilično - priličito
• prilika - zgoda
• priliv - dotijek
• primeren - prikladan
• primereno - prikladno
• primetiti - opaziti
• primetiti; primedba - zamijetiti; zamjedba
• princ - kraljević
• princeza - kraljevna
• priprema - priprava
• pripremiti, organizovati - prirediti, pripremiti,organizirati
• prisajedinjenje - pripajanje
• pristalica - pristaša
• pristrasno- pristrano
• prisutan, prisustvovati - nazočan, nazočiti
• prisvojni pridevi; prisvojne zamenice - posvojni pridevi; posvojne zamjenice
• pritisak; pritiskati; stišljivost - tlak; tlačiti; stlačivost
• pritoka - utoka
• privezak (od privezati, vezati) - privjesak (od privjesiti, vješati)
• privilegijum - privilegij
• privreda - gospodarstvo
• privrediti - priskrbiti
• priznanica - potvrda
• probati (hranu) -kušati
• prodavnica, dućan (tur.) - prodavaonica, trgovina, dućan (tur.)
• produžetak -produljak
• produžiti, produženje, produžetak - produljiti, produljenje, produljak
• progovoriti -prozboriti, progovoriti
• proisticati -proizlaziti
• proizvod -izradak
• proizvod, produkt (množenja) -umnožak, produkt (umnožavanja)
• prolećnji - proljetni
• prosuti - proliti
• proliv - proljev
• prosipati - proljevati
• promaja, cug - propuh
• pronalazač - izumitelj
• pronalazak- izum
• pronicljiv - pronicav
• pronicljivost- pronicavost
• propagator - promidžbenik, promicatelj
• propeler - vijak
• propratiti, propratni - popratiti, popratni
• propratiti, propratni efekat -popratiti, popratni efekt
• propustljiv; propustljivost - propusan; propusnost
• prost - jednostavan
• prota - velečasni, župnik
• protest; protestovati - prosvjed; prosvjedovati
• protivpožarni - protupožarni
• protivrečnost - protuslovlje
• protivrečnost - protuslovlje, proturječnost
• protuva - protuha
• prouzrokovati - prouzročiti
• provetriti, proluftirati - prozračiti
• providan - proziran
• provokacija, izazivanje - izazov, izaziv, provokativnost
• prskati - štrcati, špricati
• prskati: Ne prskaj! - špricati: Ne špricaj!
• prskati: prska - prštati: pršće
• pršljen - kralježak
• prsluk - lajbek, prsluk
• prstenaste gliste - kolutićavci
• prtljag - prtljaga
• prut - šiba
• prut - štap
• prvaci, prvačići - prvaši, prvašići
• prvobitni - prvotni
• psihopata - psihopat
• publika; gledaoci - gledateljstvo; gledatelji
• puknuti: Pući ću… Puknuću… - puknuti: Puknut ću…
• puls - bilo
• pumpa; pumpati - crpka; crpsti
• punomoćje - punomoć
• puškica - šalabahter
• put, drum - cesta
• put: Govorim ti treći put! - puta: Govorim ti treći puta!
• pasulj - grah
• pehar - pokal
• percenat - postotak
• pesma - pjesma
• pevac - pijetao
• podeliti - podijeliti
• pozorište - kazalište
• presamititi - saviti
• prevashodno - prvenstveno
• prevazići - nadići
• procenat - postotak
• poređenje - usporedba
• pasulj - grah
• proliv - proljev
• pištolj - samokres
• pantalone - hlaće

R

• računar - računalo
• računar, kompjuter - računalo, kompjutor
• rad (istrživački) - radnja (istraživačka); uradak
• radio - krugoval, radio
• radnja, prodavnica, dućan - trgovina, dućan, prodavaonica
• radovati se čemu - veseliti se čemu
• radoznalost; radoznao - znatiželja; znatiželjan
• rampa: Voz je išao šinama prema mestu gde na drumu nema rampe - brklja: Vlak je išao tračnicama prema mjestu gdje na cesti nema brklje
• raseći, kasapiti - razrezati
• rasejan - rastresen
• rasejanje - rasap
• raskinuti verenje -razvrgnuti zaruke
• raskrsnica, raskršće (od Krst) - raskrižje, križanje (od Križ)
• raso -rasol
• rasparčavanje - raspačivanje
• raspeće - raspelo
• raspolutiti, raspolućen - raspoloviti, raspolovljen
• Raspućin - Rasputin
• raspust - praznici, ferije
• rastapati; tačka topljenja - taliti; talište
• rastavić - preslica
• rastinje - raslinje
• rastop - talina
• rasturanje, dilovanje - raspačavanje, dilanje
• rastvarač - otapalo, razrjeđivač
• rastvarati - rastapati
• rastvor - otopina
• rastvor, rastvoriti, rastvarati, rastvaranje - otopina, otopiti, otapati, otapanje
• ravnjati - ravnati
• ravnodnevica, ekvinokcijum - ravnodnevnica, ekvinocij
• razboj - tkalački stan
• razbojništvo - razbojstvo
• razdaljina - udaljenost
• razgledati - razgledavati
• razgraničen - omeđen
• razljućen - srdit
• razmera (geografska mapa) - mjerilo (na zemljovidima)
• razmera, proporcija - omjer, razmjer
• raznovrsnost- raznolikost
• raznovrstan - raznolik
• razočaranje - razočaranje
• razuđenost obale - razvedenost obale
• razumno - razborito
• razviti; razvijati - razmotati; razmatati
• razvod braka - rastava braka
• razvoj; razviće - razvitak; razvijenost
• rđa; rđav; zarđati; zarđao - hrđa; hrđav; zahrđati; zahrđao
• red: Čitaj između redova… - redak: Pročitati između redaka…
• ređati - redati
• režiser - redatelj
• rediti- redati
• rednja - epidemija
• redovan, redovni - redovit, redoviti
• redovno - redovito
• refleksija, ogledanje - zrcaljenje
• regrutovati - unovačiti
• rejon - četvrt, predio, rajon
• rerna - pećnica, rol
• rešo - kuhalo
• restovani krompir - restani krumpir
• rezač, zarezivač; zarezati, zarezivati - šiljilo; zašiljiti
• režiser - redatelj
• ribolovac, alas - ribič, ribar
• rimovati; rimovan: rimovani stih - rimirati; rimiran: rimirani stih
• ringla -plotna
• rizikovati - reskirati
• rodoljub, patriota - domoljub, patrijot
• rodoljubiv: Rodoljubiva pesma… - rodoljuban; domoljuban
• rodoskrnavljenje - rodoskvrnjenje, rodoskvrnuće
• rogalj (prostorni), ćošak - prostorni kut, kut
• rokada - rošada
• rolna - rola
• rolovani (rolovana plećka) - rolani (rolana plećka)
• rolšule, rolšue - koturaljke
• roze - ružičast
• rožnjača - rožnica
• ručkiti, (jesti od milošte) - papati (jesti od milja)
• ruda- rudača
• rukovet - kita; kitica
• Rumunija; Rumun (pl. Rumuni) - Rumunjska, Rumunj (pl. Rumunji)
• runo ruho
• ruzmar - ružmarin
• reka - rijeka
• rđa - hrđa
• radnik, radnica - djelatnik, djelatnica
• radnja - radijonica

S

• savjet - vijeće
• Savjet bezbednosti - Vijeće sigurnosti
• sagovornik - sugovornik
• saradnja - suradnja
• s one strane - sa onu stranu
• sabirak, sabirci - pribrojnik, pribrojnici
• sabran: Sabrani radovi - pribran: Probrana djela
• sabrati: Saberi dva i dva... - zbrojiti: Zbroji dva i dva...
• sačekati - pričekati
• sadržilac (mat.) - višekratnik
• sadržina; (sadržaj) - kazalo ; (sadržaj)
• saginjati se - sagibati se
• saglasnost - suglasje, suglasnost
• sahrana; sahraniti - pogreb, pokop; pokopati
• sajam, vašar - sajam, plac
• sajamski - sajmeni
• saksija - vaza
• saksija; saksijsko cveće - vaza za cvijeće; lončanice
• sala - dvorana
• sala, aula - dvorana, aula
• salvet - ubrus, salveta
• salvet, servijeta - ubrus
• samit - vrhoskup, sumit
• samoubistvo; samoubica - samoubojstvo; samoubojica
• samoglasnici – zatvornici, (samoglasnici)
• šampita - šamšnita
• sanduče - sandučić
• sankati se; sanke - sanjkati se; saonice
• sanke - saonice
• sanke; sankati se; nasankati - saonice; sanjkati se; nasanjkati
• santimetar - centimetar
• saobraćaj - promet
• saobraćajac - prometnik
• saobraćajka (kol.), saobraćajni udes - prometna, prometna nezgoda
• saobraćajnica - prometnica
• saobraćati; saobraćanje - prometovati; prometovanje
• saopštenje, saopštiti - priopćenje, priopćiti
• saosećanje, izjaviti saučešće - sućut; izjaviti sućut
• saputnik -suputnik
• saradnik -suradnik
• saradnja, saradnik - suradnja, suradnik
• sastav - sastavak
• sastav (momčadi) - sastav (ekipe)
• sasvim - posve, posvema
• saviti: Savij kašiku… - savinuti: Savini žicu…
• savladati -svladati
• savlađivati -svladavati
• savremenik - suvremenik
• saznanje - spoznaja
• saznati - doznati
• scenario - scenarij
• seći - rezati
• seći: Iseci (naseci) hleba. - rezat: Nareži kruha.
• sečivo - oštrica
• sedeći - sjedećki, sjedeći
• sedište - sjedalo
• sekirati, uzbuđivati, nervirati - uzrujavati, uzrujati, ići na živce
• sekretar, sekretarica, sekretarijat - tajnik, tajnica, tajništvo
• seliti se: I ja se selim… - seliti: I ja selim…
• semevod - sjemenovod
• semnik, pasemnik, semenik, pasemenik - sjemenik, pasjemenik; mudo, pamudo
• senf - gorušica
• senica, ladnjak - sjenica
• senka - sjena
• septembar - rujan
• sestra (od tetke) -sestrična
• sestrić, sestričina -nećak, nećakinja
• shvatati - shvaćati
• shvatati, shvataš - shvaćati, shvaćaš
• si (nota solmizacije) - ti (nota solmizacije)
• sidro, anker, lenger - kotva, sidro
• sijalica - žarulja
• sijalica od sto vati - žarulja od stotinu vata
• sijati se - laštiti se
• sijati: Sunce sija... - sjati: Sunce sja...
• siktati - psikati
• sinhronizovati,sinhronizacija,sinhron,asinhron -sinkronizirati,sinkronizacija,sinkron,asinkron
• sirće, sirćetna kiselina - ocat, sirket; octena kiselina
• sistem - sustav
• sistem krvnih sudova - krvožilni sustav
• sistem organa za varenje, digesativni sistem - probavni sustav
• sitno isečen; iseckan - kosani; nakosani
• sitno seći, seckati; iseckani - kosati; nakosati; kosani
• skala (muzička) - ljustvica (glazbena)
• simpatičan - dojmljiv
• sisar - sisavac
• sklanjanje, deklinacija - sklonidba
• sklanjati, pomerati, micati -micati, sklanjati
• skraćenica - kratica
• skrob - škrob
• slagač - slagar
• slagalica - slagaljka
• slanik - solenka
• slanina - špek
• slavina - pipa, slavina
• slavlje, veselje - veselica, fešta
• slepi miš - šišmiš
• slepilo - sljepoća
• slezina - slezena
• sličuge - klizaljke
• sline, bale - bale, šmrklje
• sliv - sutok
• slomiti,slomljen - potrgati,potrgan
• slonovača - bjelokost
• Slovenci, slovenački - Slovenci, slovenski
• Sloveni, slovenski - Slaveni, slavenski
• smatrati: Ja smatram da... - držati: Ja držim da...
• smeo: Od Vas je to bilo smelo.. -smion: On je bio tako smion…; smjelo;
• smeo; smelo -smion; smiono
• sopstveni - vlastiti
• smer ("jednosmerni vektor") - pravac
• smetati (+ DAT): Smeta mi... - smetati (+ GEN): Smeta me...
• smisleno, razumno, razumljivo, racionalno -suvislo
• smisliti - dosjetiti se
• smučke, smučati, smučar - skije; skijati; skijaš
• snabdevanje -opskrba
• snabdevanje, snabdeti - opskrba, opskrbiti se
• snaja - snaha
• snalažljivost -dovitljivost
• snalažljivost; snlažljiv - dovitljivost; dovitljiv
• sneti, nositi (jaja): Kokoške nose jaja – snesti, nesti (jaja): Kokoši nesu jaja
• Snežana i 7 patuljaka - Snjeguljica i 7 patuljaka
• snimak - snimka
• snishodljivost; snishodljivac - udvornost; udvorica, dodvorica
• so - sol
• sočivo (optičko, očno i povrtno) - leća (optičko, očno i povrtno)
• Sofokle -Sofoklo
• sokne - kratke čarape
• sol (nota solmizacije) -so (nota solmizacije)
• spasavati - spašavati
• spasti: spašću te - spasiti, spasit ću te
• spavaća soba - spavaonica, ložnica
• specifičan - osebujan
• specifičnost - osobitost
• spelovati; spelovanje; - srikati; srikanje
• spermatozoid, pl. spermatozoidi - spermij, pl. spermiji
• spisak - popis
• spojnica -spojište
• spolja -izvana
• spoljašnji -vanjski
• spoljašnjost - vanjština
• sporečkati se - porječkati se
• sporedan - nuzgredan
• spanać - špinat
• sport - šport, sport
• sprat - kat
• spretan fletan, spretan
• sprovođenje - provedba
• sprovoditi -provoditi
• sprud -prud
• stidan -sramotan
• Stidim se - Sram me
• srazmerno, relativno - razmjerno, relativno
• srećnik - sretnik
• sredina (životna) -okoliš
• srednjevekovni - srednjovekovni
• srednjevekovni; vekovni - srednjovjeki; vjeki
• sredovečan (muškarac) -srednjovječan
• sresti (se) - susresti (se)
• srez, atar - kotar, majur
• stanica: autobuska stanica - postaja, stajalište: autobusko stajalište
• srodnici po ženidbi ili udaji u istom stepenu srodstva - šogor, šogorica
• staklasto telo (corpus vitreum) - staklovina
• staklorezac - staklar
• stanica (autobuska ili železnička)- kolodvor (autobusni ili željeznički)
• stanovište: Gledajući sa mog stanovišta - stajalište: Gledajući sa mog stajališta
• startovati - startati
• statua, statueta - kip, kipić
• stav - stavak
• staviti, metnuti - metnuti, staviti
• stepen - stupanj
• stepenice - stube, štenge (lok.), stepenice
• stepenište stubište
• stepenovanje (mat.): Deset na treći (stepen) - potencije(mat.): Deset na treću (potenciju)
• stid; stideti se; stidljiv; stidljivko - sram; sramiti se; sramežljiv; sramežljivac
• stidljiv; stidljivko - sramežljiv; sramežljivac
• stistkati; ja stiskam - stiskati; ja stišćem
• sto - stol
• sto; presto - stol, prijestolje
• stojeći - stojećki, stojeći
• stolica - stolac
• stomak - trbuh
• stote - stotinjka
• stotinak -stotinjak
• strana (u knjizi i na internetu) - stranica (u knjizi i na međumrežju)
• strastveno - strasno
• stravičnost; stravičan - strahovitost, strahota; strahovit, strahotan
• strčati - stršiti
• stric, čika - stric, striček
• strofa - kitica
• strpljenje - strpljivost
• struk - pas
• strvina - lešina
• strvinari - lešinari
• stub- stup
• student - sveučilištarac, stdent
• studije -studij
• studije (f. pl.) - studij (m. sg.)
• stvaran - zbiljski, stvaran
• stvarno - zbilja
• stvarno (prilog) - zbilja
• stvarnost - zbilja
• stvarnost, zbilja - zbilja
• stvarnost; stvarno - zbilja; zbilja
• sudija - sudac
• sudija, sudinica - sudac, sutkinja
• sudovi - posuđe
• sudovi - suđe
• sudovi (krvni), sudovnjača - žile (krvne), žilnica
• sujeta - taština
• sujetan - tašt
• sujeverje - praznoverje
• suglasnici - otvornici, (suglasnici)
• sumnjičav (adj.) - sumnjičavac (pron.)
• sumnjičiti, podozrevati - sumnjičiti
• sumnjiv - dvojben
• sumpor - sumpor, žveplo
• sunđer -spužva
• supa; čorbasto - juha; jušno
• supružnici - bračni drugovi
• supstanc(ij)a, materija - tvar
• surutka - sirutka
• sušeni svinjski vrat - buđola
• suština - bit
• suviše, isuviše - preveć, previše
• suvo meso/riba - sušeno meso/riba
• svađalica - svadljivac
• svađati se - svaditi se
• svađati se, posvađati se - svaditi se, posvaditi se
• svakidašnjica - svagdašnjica
• svakodnevica - svakodnevnica, svagdan
• svakodnevni - svagdašnji, svagdanji
• svakodnevno - svagdan
• svaštojed - svejed
• svečana sala- aula
• svečara, svečari - svetkovina; iznimni gosti
• svedočanstvo - svjedodžba
• svekar, svekrva - svekar, svekrva
• sveska - bilježnica
• sveska - svezak, teka
• sveštenik, sveštenstvo - svećenik, svećenstvo
• svetlarnik - vidnik
• sveznalica - sveznadar
• svinjokolja - koljevina
• svinjokolja- koljevina, kolinje
• svinjsko pečenje - pečenka
• svirep - okrutan
• svita - suita
• svitac - krijesnica
• svratiti - navratiti
• svrsishodan - svrhovit
• svugde - svagdje
• sever - sjever
• sudija - sudac
• sudijski - sudački
• sunđer - spužva
• svet - svijet
• svetlo - svjetlo
• slepilo - sliješpča
• so - sol
• saksija - vaza

Š

• šargarepa - mrkva
• šnala (nem.) - ukosnica
• šarke - pantovi
• šegrt - naučnik
• šepuriti se; šepurenje - šepiriti se; šepirenje
• šema, šematizovan - shema, shematski
• šerpa; džezva - lonac; lončić
• šetalica, klatno - njihalo
• šetati: Šetamo…;prošetati:Prošetajte se… - šetati: Šećemo se…:prošetati:Prošećite se…
• šešir - klobuk, škrlak (lok.), šešir
• šeširdžinica - klobučarnica
• šleper - tegljač
• šaputati; šapuće; šaptači - šaptati; šapće; šaptači
• šablon - matrica, šablona
• Šarulja (ime krave) - Šarava, Šareka (ime krave)
• šolja; WC šolja -šalica; WC školjka
• šonja- šmokljan
• šonja, mlakonja - mlakonja, šmokljan
• špajz - smočnica
• šibica - žigica, šibica
• šibica - žigica
• šimpanza - čimpanza
• šine- tračnice
• šipurak - šipak
• šira - mošt
• širiti, prostirati veš - sterati rublje
• širokogrud; širokogrudo; širokogrudost - širokogrudan; širokogrudno; širokogrudnost
• šišarka, šišarica - šiška, šišarka
• šećeriti - zasladiti, cukoriti, šećeriti
• škembići - fileki, pl. fileke
• školovati se; polaziti školu - školati se; polaziti u školu
• škorpija, aspida - štipavac, škorpion
• šljunak - šoder
• Španija; Španac/Španjolka -Španjolska; Španjolac/Španjolka
• španski - španjolski
• špenadla - pribadača
• šporet - štednjak
• štroka, prljavština - nečistoća, zmazanoća
• štrokav, prljav - z(a)mazan, zaprljan
• šuge, šugice (igra trčanja za kim i hvatanja) - lovice (igra trčanja za kim i lovljenja)
• šunjati se, prišunjati se, ušunjati se - šuljati se, prišuljati se, ušuljati se
• Šta ima novo? - Što ima novoga? Što je nova?
• šta: Šta je sa vama? - što; Što je s vama?
• šta: Nešta - što: Nešto
• štab - stožer
• štake: Hoda sa štakama… - štapovi: Hoda pomoću štapova…
• štala,staja - staja
• štampa, štamparija, štampati - tisak, tiskara, tiskati
• štampana stvar - tiskanica
• štrajkovati - štrajkati
• švalja,(šnajderka) - šnajderica,(švelja)
• švargla -prezbušt
• Švajcarska - Švicarska
• štikla, potpetica - potpetica
• štiklirati (staviti oznaku ispravnosti) - dati kvačicu (staviti oznaku ispravnosti)
• štipaljka, štipalica - kvačica
• štirkati - dati kvačicu
• štaviše - dapače, štoviše
• šargarepa - mrkva
• Španija - Španjolska
• Švajcarska - Švicarska
• Šta (Šva) - Što (Kaj,Ča)
• švaler, švalerka - ljubavnik, ljubavnica
• šofer - vozać
• šoferšajba - vjetrobran
• šarafnciger - odvijač
• šablon - matrica

T

• taban - stopalo
• tabela, tabelarno - tablica, tablično
• tabla (u učioni) - ploča (u učionici)
• tačka ključanja - vrelište
• tačka mržnjenja – ledište
• tačno – točno
• točka – točka
• tančina - sitnica
• tajanstven - samozatajan
• takav, takva, takvo - tak(o)v, tak(o)va, tak(o)vo (od 1991.)
• takmičar - natjecatelj
• takmičenje; takmičiti se; takmičar - natjecanje; natjecati se; natjecatelj
• takmičiti se - natjecati se, utrkivati se
• takođe - također
• taksa - pristojba
• taksena marka - biljeg
• taksena marka; beleg - biljeg
• takt (u muzici) - mjera (u glazbi); takt
• taktica - taktna crta
• talas - val
• talasast - valovit,uzbiban
• talenat - darovitost
• tanjir - tanjur
• taraba - plot
• tastatura - tipkovnica
• tasteri, dirke - tipke
• tašna (nem. Tacshe) - taška (ital. tasca)
• tašta, tast - punica, punac
• tastatura -tipkovnica (slovište)
• tavan- krovište
• tavanica, plafon - strop
• tavanica, plafon (franc.) - strop, svod
• tečan - tekući
• tečno stanje: Tečnost - tekuće stanje: Tekućina
• tečnost; tečan - tekućina; tekući
• tegla - staklenka
• tekovina, tečevina - tečevina, stečevina
• telegram - brzojav
• telepata - telepat
• temeljan, temeljno - temeljit, temeljito
• teniser, teniserski -tenisač, tenisački
• teorema - poučak, teorem
• teorema - teorem, poučak
• tepih, ćilim - sag, tepison
• tepsija -tava
• teškoća - poteškoća
• testament - oporuka
• testera - pila, žaga (lok.)
• testera, pretesterisati -pila, ispiliti
• tetkica, domar - podvornica, podvornik
• teza - natuknica
• tiganj- tava
• tikva - tikvanja
• tiraž - naklada
• titula- naslov
• titulisati- nasloviti (titulirati)
• tle - tlo
• točak -kotač
• točak - kotur
• tocilo - brus
• tokom - tijekom
• topionica; topioničar - talionica; talioničar
• toplota - toplina
• toplotni: Toplotni zraci... - toplinski: Toplinske zrake...
• traćiti - tratiti
• traka, pantljika - vrpca
• transformacija - pretvorba
• travnjak -tratina
• Treba mi Vaše mišljenje…- Trebam Vaše mišljenje…
• trenerka, trenerica - trenirka
• trenutno -trenutačno
• trenutno, momentalno - trenutačno
• trezan - trijezan
• trezven - samosvjestan
• trg - trg, plac
• trke; trkati se - utrke; utrkivati se
• Trnova Ružica, uspavana lepotica - Trnoružica
• trobojka - trobojnica
• trotinet - romobil
• trotoar (franc.)- pločnik
• trougao; trouglast, trougaoni - trokut; trokutast
• trpezarija - blagovaonica
• truba - trublja
• trućanje - natruha
• trućati, baljezgati - trabunjati, laprdati
• truliti; istruliti - trunuti; satruliti
• truliti; istruliti; satruliti - trunuti; istrunuti; strunuti
• trunka - mrva
• tuča - tučnjava
• tući, biti- tući
• tugaljiv- osjetljiv
• tužbalica- tužaljka
• tvđava - tvrđa, utvrda
• tvđava, utvrđenje - utvrda, tvrđa
• tvor - tvor, torac (kol.)
• tepsija - zdijela
• tefter - potpis
• talas - val
• tačka - točka

U

• u zemlji - u tuzemstvu
• U pitanju je… - Po srijedi je…
• u početku, s početka - isprva, u početku
• u pogledu (čega) - glede (čega)
• u svakom slučaju - zasigurno, u svakom slučaju
• u vezi sa (čim) - u svezi (čega)
• ubistvo, ubica - ubojstvo, ubojica
• ubiti - umoriti
• ubrizgati - uštrcati
• učauriti - učahuriti
• ućebati se - ukukuljiti se
• učesnik, saučesnik - sudionik, učesnik
• učestalo - učestano
• učestalost - čestota; učestanost
• učestvovati - sudjelovati
• ućutati - zašutjeti
• ućutkati - ušutkati
• udah - udisaj
• udaljenost, rastojanje - udaljenost
• udar (u muzici) - doba (u glazbi)
• udaviti se u reci; udavljenik - utopiti se u rijeci; utopljenik
• udobnost - ugodnost
• udovica - udova
• udruženje - udruga
• ugalj - ugljen
• ugao, ugaoni, uglomer - kut, kutni, kutomjer
• ugaona brizna - obodna brzina
• ugled; ugledan - ugled; uzoran; uzorit
• ugljenik - ugljik
• uhapsiti, uhapšenik ,hapšenje, zatvor - uhititi, uhićenik, uhidba, uhićenje, pritvor
• ujka - ujak, ujac
• ujesti: Ker me ujeo… - ugristi: Pas me je ugrizao…
• ujutro: Sutra ujutro... - ujutru: Sutra ujutru...
• ujutru: Ujutru dolazim po tebe… - ujutro: Ujutro dolazim po tebe…
• ukapljavanje- ukapljivanje
• ukrašavanje - ukrašivanje, rešenje
• ukrštenica - križaljka
• ukrštenica, ukrštene reči; "ufordenica" - križaljka; "fordaljka"
• ukupna površina - oplošje
• ukus, ukusno - okus (gastronom.), ukusno; ukus (npr. u oblačenju)
• ulj, zejtin - ulje
• ultrakratki talasi - ultrakratki valovi
• umanjilac; diminuend, suptrahend - umanjenik, umanjitelj
• umazan, uprljan -zamazan, zmazan
• umeće - znanje
• umeti: Umeš li da plivaš? - znati: Znadeš li plivati?
• umišljati, uobražavati - hiniti; himba
• umotavati; zamotavati; premotavati - umatati; zamatati; prematati
• umreti - preminuti, umrijeti
• univerzitet - sveučilište
• unuče (rakijska flašica) - fraklić
• unutrašnji - unutarnji, nutarnji
• uobrazilja - tlapnja; tlapiti
• uopšte; uopšteno - uopće; općenito
• uopštiti, uopštavati - uopćiti, uopćavati
• upečatljivost; karakterističnost - osobenost; osebujnost
• uperiti - uprti
• upijač - bugačica
• uplašiti, prepasti; Plašim se da… - prepasti, preplašiti; Strah me je da…
• uporediti - usporediti
• uporediti - usporediti, isporediti
• upoređivati - uspoređivati
• uporednik - usporednica
• upraljan, zaprljan - zamazan, zmazan, zaprljan
• upravnik - upravitelj
• uprkos - unatoč
• uprkos - usprkos
• uprljan, isprljan - zaprljan, zamazan, zmazan (lok.)
• uprljati, ispljati - zamazati, zaprljati
• uput - uputnica
• uputstvo - uputa
• Ura! - Hura!
• uraditi: Uradite taj posao brzo… - napraviti: Napravite taj posao brzo…
• uraditi: Kako da to bolje uradim… - napraviti: Kako da to bolje napravim…
• uređaj, naprava - sprava, uređaj
• urma - datulja
• ušće - utok
• usedelica - usidjelica
• usidriti - ukotviti
• usidriti se - ukotviti se
• usisivač - usisavač
• ušiti - zašiti
• uskogrud - uskogrudan
• Uskršnji arhipelag - Uskrsni otoci
• uslov; uslovno, uslovljenost, uslovljavanje - uvjet; uvjetno; uvjetovanost; uvjetovanje
• usmeriti - smjeriti, usmjeriti
• usna, usne - usnica, usnice
• usredsrediti; usredsređen - usredotočiti; usredotočen
• ustalasan - valovit, uzgiban
• uštinuti - uštipnuti
• usvajanje (deteta); usvojeno dete - posvajanje (djeteta); posvojenče
• usvojiti (dete); usvajanje (dece) - posvojiti (dijete); posvajanje (djece)
• utažiti žeđ; utoliti glad - utoliti žeđ i glad
• uticaj - utjecaj
• utihnuti: Buka je utihnula… - utihnuti: Buka je utihla…
• utikač - utičnica
• utisak - dojam
• uveče, doveče - navečer
• uvek -svagda
• uveliko: Uveliko se primenjuje u tehnici - uvelike… Uvelike se primenjuje u tehnici
• uviđaj - očevid
• uvijati (poklon), umotavati - umatati (dar), zamatati
• uvo - uho
• uvršćen - uvršten
• uvrštavati: Uvrštavam… - uvrštati: Uvršćujem…
• uzan - uzak
• uzdati se (u nekoga) - ufati se (u nekoga)
• uzengija - stremen
• užina- gablec
• užinovati - užinati
• uzor, model - uzor
• uhapsiti - uhititi
• ugalj - ugljen
• univerzitet - sveučilište
• uporediti - usporediti
• uopšte - uopće

V

• Valensija - Valencija
• Vartolomej - Bartolomej
• Vavilon - Babilon
• varvarin - barbar
• Varvara - Barbara
• vajar, vajarka - kipar, kiparica
• vajati, izvajati - klesati
• vakcina -cjepivo
• vakcinacija -cijepljenje
• vakcinisati, pelcovati - cijepiti
• vakuum, bezvazdušni prostor - bezračje, zrakoprazni prostor
• vanila - vanilija
• vanredna situacija -iznimna situacija
• vanredno - izvanredno
• varenje, svariti -probava, probaviti
• variti, bariti, kuvati - kuhati, kuvati (dalm.)
• varivo - cušpajz
• varjača - kuhača
• varljiv - varav
• varoš, varošica -gradić
• vaš -uš
• vašar - sajam
• Vaskrs - Uskrs
• vaskrsni praznici - uskršnji blagdani
• vasiona, vaseljena, kosmos - svemir, kozmos
• vaška; gnjida; lisna vaš -uš; gnjida; lisna uš
• vaspitač, vaspitačica - odgajatelj, odgojateljica
• vaspitanje - odgoj
• vaspitati; vaspitavati - odgojiti; odgajati
• vazduh - zrak
• veče : Dobro veče. - večer: Dobra večer.
• vejati; vejavica: Veje sneg - vijavica: Vije snijeg…
• vek - stoljeće
• vekna - štruca
• veličanstven -veleban
• veliki durski septakord (u muzici) - dominantni septakord (u glazbi)
• Veliko hvala! - Velika vam hvala!
• venačne planine -ulančane planine
• veridba, veriti se, verenica, verenik; raskinuti veridbu - zaruke, zaručiti se, zaručnica, zaručnik; razvrgnuti zaruke
• veroispovest - vjeroispovijed
• veronauka - vjeronauk
• verovatnoća - vjerojatnost
• veš - rublje
• vešalice; ofingeri - vješalice, aufingeri (kol.)
• vešmašina - perilica rublja,(stroj za pranje rublja)
• veštački - umjetni
• vezano za: Vezano za ovu temu.. - vezano uz: Vezano uz ovu temu…
• vezivanje: Vezivanje atoma… - vezanje: Vezanje atoma…
• viklovanje - viklanje
• vile - roglje
• viljuška - vilica
• viljuškar - viličar
• viršle - hrenovke
• više od/nego - većma od/nego
• Vizantija -Bizant
• vlakno -nit
• vo -vol
• vođa, vođ, vožd (starosl.) - vođa
• vodolija (zod.) - vodenjak (zod.)
• vodonik -vodik
• vodopad - slap
• vođstvo -vodstvo
• voz -vlak
• vratanca -vratašca
• vredan -marljiv
• vredan - radišan
• vreo -kipuć
• vreo -vruć
• vreteno - kolovrat
• vrsta ličnog, legitimacija - iskaznica
• vrsta: To je vrsta guštera… -vrst: To je jedna vrst guštera…; tkđ. i vrsta
• Vrućina mi je! - Vruće mi je!
• vasiona, kosmos - svemir
• Vaskrs - Uskrs
• vaspitanje - odgoj
• vaspitati - odgojiti
• vaistinu - uistinu
• vazdašnji - svakidašnji, svagdanji
• vazduh - zrak, uzduh
• Vizantija - Bizant
• vazduhoplovstvo - zrakoplovstvo
• vazduhoplov - zrakoplov
• voz - vlak
• vo - vol
• vasiona - svemir
• vaskrsnuti - uskrsnuti

Z

• zabiberiti - zapapriti
• začauriti - začahuriti
• zapušiti - začepiti
• zadatak - zadaća
• zadnji - stražnji
• zadocniti - zakasniti
• zagrevanje, dogrevanje, grejanje - zagrijavanje, dogrijavanje, grijanje
• zahvatati - zahvaćati
• zaista, odista - doista
• zaista,odista, vaistinu - stvarno, uistinu, doista
• zajedničko - skupno
• zajedno - skupa
• zakleti se - prisegnuti
• zakletva - prisega
• zaključak, procena, ocena - prosudba, procjena, ocijena
• zakopčavati - zakapčati
• zakrpiti; krpiti - zakrpati; krpati
• zamenik vožda - doglavnik
• zamljouz - prevlaka
• zanat; zanatstvo; zanatlija - obrt; obrtništvo; obrtnik
• zanatska radnja - obrtnička radionica
• zanemariti; zanemarljiv - zanemariti; zanemariv
• zapakovati - zapakirati
• zapaljenje - upala
• zapeta - zarez
• zaposlenje - zapošljenje
• zapovest (naređenje) - zapovjed (naredba)
• zapovest: 10 božjih zapovesti - zapovijed: 10 božjih zapovjedi
• zapravo, ustvari - zapravo
• zapremina, volumen - obujam
• zaptivati, zaptivač, zaptivka; zaptivati; zaptiven - brtviti, zabrtviti; brtvilo; zabrtvljen
• zapušač - čep
• zapušiti (se), zagušiti (se) - zaštopati (se)
• zarezati, zarezivati (olovku) - zašiljiti, šiljiti (olovku)
• zarobljavaju - zarobljuju
• zaspati, zaspim, zaspiš, zaspi - zaspati, zaspem, zaspeš, zaspe
• zastava - stijeg, zastava, barjak
• zastavnik - stjegonoša, zastavničar
• zatalebati se - zaljubiti se, zatelebati se
• zavesa - zastor; firange; zavjesa
• zavisiti od, zavisno od - ovisiti o; ovisno o
• zaviti, ušrafiti (kol.) - ufrknuti, zafrknuti
• zavitlavati - zafrkavati
• zavrtanj, šraf; zaviti, odviti, zašrafiti-odšrafiti - vijak, šeraf, šaraf; zavinuti,odvinuti,
• zbir, cifra - zbroj, rezultat
• zeleniš - grincajg
• zemljak - suzavičajnik
• zemljotres - potres
• Zevs - Zeus
• zgrada opštine - vjećnica
• zid (šupljeg organa ili suda) - stijenka (šupljeg organa ili posude)
• zidana (kuća) - ozidana (kuća)
• zvrčka - spačka
• zla kob - zla kob, usud
• zlatara, juvelirna - zlatarnica
• značajan - važan
• znak uzvika: uzvičnik - uskličnik
• zrak: sunčev zrak se probijao - zraka: sunčeva zraka se probijala
• zrikav; zrikavost - škiljav; škiljavost
• zvanica, pl. zvanice - uzvanik, pl. uzvanici
• zviždaljka - pištaljka
• zviznuti - zviždukati
• zvocati - zanovijetati
• zaliv - zaljev

Ž

• žaoka - žalac
• žbun, džbun - grm
• žbunje: Krije se u žbunju… - grmlje: Skriva se u grmlju…
• želatin, žele - drhtalica, želatina
• želudačni - želučani
• žica - drot, žica
• žičara - uspinjača
• žito (u užem smislu) - pšenica
• živina, živinarsvo - perad, peradarstvo
• životne namirnice - živežne namirnice
• žiža, žarišće (u medicini) - žarište, fokus
• žmarci - trnci
• žmureti,žmuri,zažmureti - žmiriti, žmiri, zažmiriti
• žmurke - skrivača, žmirice
• žmurke (dečja igra) - skrivača, žmirice (dječja igra)
• žučna kesa, žučna bešika - žučna vrećica, žučni mjehur
• žumance - žumanjak
• žumance; žumančana kesa, žumancetna kesa - žumanjčani; žumanjčana vrećica
• žuriti - hitati; žuriti se
• žvrljati, ižvrljati; prežvrljati - šarati, pošarati, zašarati; precrtati
• žarišćte infekcije - žarište infekcije

Napomena

• Zvanično i izvorno pismo koje ima prioritet u srpskom jeziku je srpska ćirilica (Vukovica), ali dozvoljava se i latinica (Gajica), prema tome valja sve srpske reči promatrati u ćiriličnom kontekstu.
• Prema naučnim istraživanjima lingvista, srpski jezik i hrvatski jezik razlikuju se u približno 150.000 leksema.

IZVORI

• prof dr Jovan Ćirilov: Srpsko hrvatski rečnik varijanti/Hrvatsko srpski rječnik inačica, Stilos, Beograd, 1989.

• prof dr Vladimir Ćorović i studenti lingvistike: Analiza razlika između srpskog standardnog jezika i hrvatskog standardnog jezika, Beograd,2005

[[4]]

• prof. dr. Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika [[5]], Školske novine, Zagreb, 1991.

• prof. dr. Vesna Požgaj: "Hrvatski i srpski u kontrastu", Temelje jezične razlike, hrvatskog jezika i srpskog jezika, Filozofski fakultet, Ljubljana 1999. www.knjiznicari.hr/.../Osnovne_razlike_između_hrvatskog_jezika_i_srpskog_jezika.doc-

• Prevodilac[[6]]

HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK U KONTRASTU

Prof. dr. Vesna Požgaj Hadži Mila Vujević, prof.

HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK U KONTRASTU

(Filozofski fakultet, Ljubljana, 910. 5. 2003)

1. Uvod

- Đorđe Balašević: Ne lomite mi bagrenje (Vježba 1) - Recept (Vježba 2) - jesu li hrvatski i srpski jedan ili dva jezika?

2. Fonetsko-fonološke razlike (Vježba 3)

3. Morfonološke i morfološke razlike (Vježba 4)

4. Sintaktičke razlike (Vježba 5)

5. Leksičke razlike (Vježba 6)

6. Pravopisne razlike

7. Literatura

1. Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika u: Odabrani članci i rasprave, Titograd, 1978, str. 4548. 2. Brodnjak, Vladimir: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Školske novine, Zagreb, 1991. 3. Brozović, Dalibor: Gramatičke značajke hrvatskoga jezika, Jezik, god. 44, br. 4, Zagreb, 1997, str. 127135. 4. Brozović, Dalibor: Aktualna pitanja hrvatske jezične norme u slavenskome i europskome svijetu, Jezik, god. 45, br. 5, Zagreb, 1998, str. 161176. 5. Ćirilov, Jovan: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti, Hrvatsko-srpski rječnik inačica, Stilos, Beograd, 1989. 6. Guberina-Krstić: Razlike između hrvatskoga i srpskog književnog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1940. 7. Marković, Svetozar: Šta je zajedničko, a šta je posebno u varijantama srpskohrvatskog (hrvatskosrpskog) književnog (standardnog) jezika? Zbornik za filologiju i lingvistiku, 14/1, 1971, str. 141151. 8. Pranjković, Ivo: Hrvatski standardni jezik i srpski standardni jezik, u: Zbornik Jezyk wobec przemian kultury (pod redakcja E. Tokarza) Katowice, 1997, str. 5059. 9. Silić, Josip: Hrvatski i srpski u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2001, str. 147155.

HRVATSKI I SRPSKI U KONTRASTU

Jesu li hrvatski i srpski jedan ili dva različita jezika?

• lingvistički i sociolingvistički pristup • razlike po jezičnim razinama

I. FONOLOŠKE RAZLIKE

Zašto je došlo do razlika između HJ i SJ?

 različiti utjecaji osnovice  različiti utjecaji jezika s kojima su bili u kontaktu

1. fonem h u srp. nema h, ili v, j srpski oladiti, istorija, buva, leja hrvatski: ohladiti, historija, buha, lijeha

2. fonem f u srp. obično v, u hrv. p, f srpski: Stevan, jevtin, Avganistan hrvatski: Stjepan, jeftin, Afganistan

3. prijelaz l > o srpski: soko, po, sto, vo, posatni hrvatski: sokol, pol, stol, vol, polsatni

4. fonem o srpski: baron, milion, Brioni hrvatski: barun, milijun, Brijuni

5. fonemi v : b srpski: Vizant, Vavilon, Avrahim hrvatski: Bizant, Babilon, Abrahim

6. zamjenica ko : tko srpski: ko, neko, svako, iko hrvatski: tko, netko, svatko, itko

7. utjecaji drugih jezika • na srp. novogrčki, na hrv. starolatinski i novolatinski srpski: hemija, Hrist, haos, hirurg, hlor hrvatski: kemija, Krist, kaos, kirurg, klor

• na srp. francuski, na hrv. latinski srpski: aktuelan, santimetar, mađija, kafa hrvatski: aktualan, centimetar, magija, kava

8. diftonzi au, eu • u srp. dediftongizacija srpski: avgust, evnuh hrvatski: august, eunuh

9. finalni skupovi koji nisu st, št, zd, žd srpski: subjekat, elemenat, objekat hrvatski: subjekt, element, objekt

10. akcentuacija • srp.: konzervativnija, tješnja veza standard  osnovica • hrv.: distanciranost akcenatskog sistema i osnovice srpski: domoći se, dopeći, dorasti, doreći, mene, tebe, od mene, želimo hrvatski: domoći se, dopeći, dorasti, doreći mene, tebe, od mene, želimo

II. MORFONOLOŠKE I MORFOLOŠKE RAZLIKE

1. utjecaji drugih jezika

srp.: novogrčki, starocrkvenoslavenski, ruskoslavenski, balkanski, turski, ruski, francuski hrv.: staro- i novolatinski, talijanski, češki, mađarski

2. različito morfonološko ustrojstvo

srpski hrvatski srpski hrvatski diplomatija diplomacija -tija -cija informisati informirati -isati -irati dirigovati dirigirati -ovati -irati Bečlija Bečanin -lija -anin Španija Španjolska -ija -ska delirijum delirij -um -0 ljubomor ljubomora -0 -a milicioner milicionar -e- -a- autorka autorica -ka -ica koleginica kolegica -nica -ica vaskrsnuti uskrsnuti va- u- sudija sudac -ija -ac kiseonik kisik -onik -ik srećan sretan -ć- -t- plata plaća -t- -ć- koziji kozji -iji -ji saradnik suradnik sa- su- sticati stjecati -i- -je- jezički jezični -ki -ni

3. alternacije jata srpski: lep, lepota, vrednota, smeo hrvatski: lijep, ljepota, vrednota, smio

4. različiti rod srpski: bol, sekund, front, teritorija hrvatski: bol, sekunda, fronta, teritorij

5. razlike u deklinaciji, najčešće hipokoristika: srpski: Ivo, Iva, Ivi... (MR) hrvatski: Ivo, Ive, Ivi... (ŽR)

6. deklinacija brojeva dva, tri, četiri srpski: od tri žene hrvatski: od triju žena

7. opreka između s, sa i k, ka srpski: sa njom, sa sestrom, sa psom, ka njoj, ka gori, ka kući hrvatski: s njom, sa sestrom, sa psom, k njoj, ka gori, ka kući hrvatski: sa + s, š, z, ž C + s, š, z, ž; ka + k, g, h C + k, g, h sa mnom, sa psom, sa tri...

III. SINTAKTIČKE RAZLIKE

1. opreka određeni i neodređeni pridjev srpski: Silićevog pravopisa, njegovog grada hrvatski: Silićeva pravopisa, njegova grada

2. genitiv uz zanijekani glagol češći u hrv. srpski: Godinu dana nije video svoju majku. hrvatski: Godinu dana nije vidio svoje majke.

3. umjesto infinitiva u hrv. u srp. da + prezent srpski hrvatski On želi da radi. On želi raditi. On ide da radi. On ide raditi. Ja ću da radim. Ja ću raditi. On treba da radi. On treba raditi.

4. uz glagole kretanja: srpski: kod + genitiv: kod lekara hrvatski: D ili k + D: (k) liječniku

5. položaj enklitika hrvatski: pisani standard  ritmomelodijsko načelo Moj ga brat traži. usmeni standard  logičko načelo Moj brat ga traži. srpski: usmeni i pisani standard  logičko načelo

IV. LEKSIČKE RAZLIKE

1. najbrojnije, uvjetovane: • dodiri s različitim jezicima, • različit odnos prema nacionalnom i internacionalnom leksiku

srpski hrvatski episkop biskup opšti opći srpski hrvatski berberin brijač faktor čimbenik efikasan djelotvoran utisak dojam apoteka ljekarna

2. različita značenja riječi

odojče hrvatski: mlado od svinje srpski: mlado od čovjeka (hrv. dojenče) brijač hrvatski: čovjek koji brije (srp. berberin) srpski: aparat za brijanje (hrv. brijaći aparat) naučnik hrvatski: učenik u privrednoj školi srpski: čovjek koji se bavi naukom (hrv. znanstvenik ili učenjak)

V. PRAVOPISNE RAZLIKE

1. pismo

2. futur I. srpski: pisaću hrvatski: pisat ću

3. pisanje stranih vlastitih imena srpski: Šekspir (Shakespeare) hrvatski: Shakespeare

4. pisanje točke iza rednog broja srpski I hrvatski I.

5. pisanje kratica srpski: dr mr hrvatski: dr. mr.

2. Da je recept Mađarski gulaš pisan hrvatskim jezikom, što bi bilodrukčije. Pronađite i ispišite riječi koje bi se razlikovale u hrvatskom jeziku. Pokušajte ih objasniti.

Sastojci za 4 porcije: 750 g govedine (krtine), 250 g crnog luka, 1 kašika masti, ulja ili biljnog ulja, 1 prepuna kašika blage aleve paprike, 1 ravna kašičica soli, 1 kašika paradajz-pirea, 1 čaša crnog vina, malo limunove kore, 34 kašičice kima, ravna kašičica majorana, 1/2 čena belog luka Jedna porcija ima oko 420 kalorija.

Mađarski gulaš Uz to obavezno uzmite mađarsku papriku!

Iseći meso na kocke veličine 3 cm. Crni luk oljuštiti, iseći na kockice i dinstati na masnoći dok ne dobije lepu zlatožutu boju. Dodati papriku, so, paradajz-pire i meso. Promešati. Poklopiti i gulaš dinstati na umerenoj vatri oko 1,5 sat. Dolivati postepeno crno vino. Pola sata pred kraj dodati limunovu koru, kim, majoran i beli luk. Uz to služiti dosta salate, testeninu ili bareni slani krompir. Uz gulaš izvanredno prija crno vino.

(Burda, 300 recepata, Nolit, Beograd, 1979, 105)

3. Iz teksta Kako je nastalo sujeverje ispišite razlike koje pripadaju fonološkoj razini. Objasnite ih.

Kako je nastalo sujeverje (http://www.krstarica.com/lat/magazin/tinejdzeri/index.php?clanak=sujeverje; 13.04.2003)

Ne izlazite iz kuće pre nego što proverite dnevni horoskop u novinama, najradije biste prespavali petak 13, a crne mačke jednostavno mrzite iz dna duše. Ako ste pomalo sujeverni  ništa strašno. Svako se, priznao to ili ne, ponekad povede za uobičajenim praznoverjem. No, ako vas to previše okupira, bilo da se radi o "dobrim" ili "lošim" predskazanjima, zaboravljate da vaš život zavisi jedino od vas samih. Dok sedite skrštenih ruku i čekate da vam stvari padnu s neba, zapitajte se odakle zapravo potiče sujeverje. U dalekoj prošlosti, kada su naši preci pokušavali da objasne misteriozne pojave i događaje najbolje što su umeli s obzirom na znanje koje su posedovali  pojavilo se prvo sujeverje. Na primer, pre nego što se razvila nauka, nije bilo jednostavno objasniti i shvatiti tako čudne stvari kao što je pojava ljudske senke kada je sunčano ili odraza čovekovog lika. Drevni narodi pretpostavili su da su senka i odraz deo čovekove duše. Tako se ustalilo verovanje da je duša ranjena ukoliko se razbije ogledalo ili staklo koje reflektuje ljudski odraz. Danas znamo da naš odraz nije vidljivi deo naše duše, ali još uvek verujemo da je razbijeno ogledalo loš predznak. Sujeverje je objašnjenje za koje se ljudi hvataju čak i nakon novih saznanja i prihvatanja nepobitnih činjenica koje dokazuju da su ta smešna uverenja neistinita. Neka od tih objašnjenja su uobičajena i rasprostranjena gotovo po celom svetu: • Ne prolazite ispod merdevina  tako prizivate lošu sreću. • Razbijeno ogledalo doneće vam sedam godina nesreće. • Loš je znak ako vam crna mačka pređe put. • Ako ulovite zvezdu padalicu u letu, ispuniće vam se želja. • Broj 13 je baksuzan. • Zaštitiće vas zečja šapa u džepu ili slične amajlije. • Ne ostavljajte tašnu na podu  ostaćete bez novca. • Kiša na venčanju, ma koliko uzrujala mladence, predznak je velike sreće. Mogli bismo nabrajati u nedogled... Dakle, pazite šta radite  na vreme smo vas upozorili. Naravno, ne zaboravite da potražite odžačare po komšiluku. Ma, znate već kako to ide.

4. Iz teksta Kako je nastalo sujeverje ispišite primjere (najmanje 10) tipične za srpski jezik na morfo(no)loškoj razini.

5. Iz teksta Kako vaspitati roditelje da se lepo ponašaju na roditeljskom sastanku ispišite sve ono što je tipično za srpski jezik na sintaktičkoj razini.

Nedeljni dodatak za decu Uputstvo za upotrebu roditelja Kako vaspitati rodtelje da se lepo ponašaju na roditeljskom sastanku?

Jednog dana se spremite i pođite sa njima na posao. Idite pravo kod njihovog šefa i popričajte malo sa njim o svojim roditeljima. Pitajte ga da li se dolično ponašaju, da li redovno dolaze na posao i posebno se zainteresujte da li ometaju druge dok rade. Povremeno značajno klimajte glavom, slažite se sa svim što šef kaže i ponovite više puta onu čuvenu rečenicu: "Isto im to i ja govorim, al šta vredi kad neće da me slušaju?

Naravno, još bolje bi bilo kada bi taj vaš razgovor mogle da slušaju i sve kolege i koleginice vaših roditelja. U tom slučaju biste mogli da pozovete svoje roditelje da pred svima njima javno obećaju da će se u sledećem polugodištu više truditi i postići bolji uspeh.

Na rastanku se još malo požalite na roditelje i ispričajte nekoliko detalja iz porodičnog života  na primer kako je mama greškom stavila i tatinu čarapu u mašinu pa su vam sad sve majce sivo-plave ili kako je tata probao da popravi fasung za sijalicu pa je ceo komšiluk ostao bez struje.

Recite kako vi prosto više nemate snage da sa njima izađete na kraj i zamolite šefa da ih on malo pritegne i dovede u red. I na kraju, izvadite 100 grama kafice ili cveće (ukoliko je šef žena) i predajte to "kao mali znak pažnje".

Ako i posle svega vaši roditelji ne shvate kako se vi osećate kao oni odu u vašu školu na roditeljski sastanak  bojim se da vam ne preostaje ništa drugo nego da što pre maturirate.

Dobra vest za vas: na fakultetu nema roditeljskih sastanaka.

6. Iz teksta Kako vaspitati roditelje da se lepo ponašaju na roditeljskom sastanku ispišite 10 riječi koje su tipične za srpski jezik (leksička razina). Kako bi one glasile na hrvatskome?

---

Crnogorski jezik

Crnogorsi jezik je poseban i nezavisan, imade 32 glasa sa 32 slova, to neimadu drugi južno slovenski jezici !

Ništa te ne razumijem. Kojim jezikom to govoriš? Maria Sieglinda von Nudeldorf 20:48, 18 oktobar-листопад 2009 (CEST)

Dobrodošli na stranicu za razgovor o srpskohrvatskom jeziku. Ova stranica služi za koordinaciju kako bi se poboljšao kvalitet članka. Wikipedijina stranica za razgovor nije internet forum.

NAKON PONAJMANJE MILIjUN MRTVIH ZBOG NAMETANJA JEZIKA VI GA JOŠ FORSIRATE

Pa jel ste vi teri vodite ovu wikupediju toliko naivni da ne shvaćate kako je upravo nametanje nekakovog zajedničkoga jezičnog hibrida različitim narodima dovelo do nacionalnih izljeva teri su eskalirali šovinističkim posezanjima na druge republike te ubojstvima nedužnoga pučanstva tero je poradi uporabe svojega jezika na svome tlu bilo napadnuto. Glede više milijunskih žrtava u prošlom stoljeću (ww1, ww2, Dw), svatko human i normalan moral bi si postavit upit, KAM NAS VODI NASILNO ZAJEDNIŠTVO? CESTOM do ISTRELJENJA ! Kom to treba? Pustite nasilje i ostavite narode da svak po na osob izabere ono pri čem je on svoj na svom, NISMO MI SVI ISTI NAROD I NE PRIPOVJEDAMO SVI RIJEČI ISTE, PO RADI TOGA "NITKO NE ČE MENI, MOJOJ OBITELJI I MOM DOMU NAVRGNUT JEZIK TUĐ, POGOTOVU NE SRBLJI" !

Očito ga ti veoma dobro pričaš i razumiješ, a pošto dolaziš na ovu wikipediju očito ga i voliš čitati--Rjecina2 08:33, 22 jun-липањ 2010 (CEST)

:D, ovom momku bi neko morao nametnuti bilo koji književni jezik, jer pisat ČE umjesto će, moral umjesto morao, kam umjesto kamo, i pravi biser: istrebljenja umjesto istreljenja (duplo :D) je ako ne neuko onda smiješno. Nauči prvo ili novorijek ili pravi književni hrvatski pa mi onda molim te reci po čemu je to pravopis srpskohrvatskog neprimjenjiv na hrvatski jezik (ako izuzmemo par umjetno stvorenih riječi takozvanog novorijeka i povećano korištenje tuđica koji ionako nisu prirodan dio hrvatskog jezika) --Lavoslav 15:32, 5 srpanj-јул 2010 (CEST)

Ovaj gore diskutant je potpuno u pravu

Forsiranje hibridnoga jezika kojega ne prihvataju sve nacije vodi ove nacije u novi sukob i širi netrpeljivost. Mnogo prijatnije i za dobrokomšijske odnose bilo bi da se u okviru svake nacije piše nacijonalni standardni jezik a ova wikipedija da se napusti i zatvori jer je isuviše štetna za dobre odnose južnoslovenskih nacija.

Lingvistička netrpeljivost Južnih Slovena

Verujem da je tačno to šta priča prvi diskutant o širenju međunacijonalne mržnje preko jezičkog zajedništva, jezičko zajedništvo je prevaziđen fakt dvadesetog veka i odista je danas nepotreban jer svaka nacija ima sopstveni nacijonalni jezik. Zato i neshvatam ko i za šta insistira na jezičkom unitarizmu, odista je nepotreban ? Kad čitam tekst ovog prvog diskutanta treba dobro da se skoncentrišem da mogu da ga razumem, ali ipak ne razumem svaku njegovu reč, dakle ja nerazumem jezik ovog čoveka a čovek samo priča sopstvenim jezikom koji posmatra kao lično pa i nacijonalno jezičko izražavanje osećaja. Svaki opštenacijonalni jezik u regionu bivše EXYU se razvija u svom pravcu i to niko nemože da ospori a ovaj teatar od wikipedije samo je gluma koja nema santimetar pozitivne perspektive. Izvinite, ovo je veoma dobronameran savet.

Ова два језика никако немогу да буду један исти језик

• ПРЕВОД НА СРПСКИ:

Вештачки јужнословенски језички идиом више није могуће реализовати

Вештачки или природно дошло је до удаљавања језичких варијаната до нивоа независних опште нацијоналних језичких фактора и то сада изазива хаотично стање са покушајем наметања неког новог заједничког језика. Одиста ово не доприноси помирењу становништва у региону.

---

• PRIJEVOD NA HRVATSKI:

Umjetni južnoslavenski jezični idiom više nije moguće realizirati

Umjetno ili prirodno došlo je do udaljavanja jezičnih varijanti do razine neovisnih opće nacijonalnih jezičnih čimbenika te to sad uzrokuje kaotično stanje sa pokušajem nametanja nekoga novoga zajedničkoga jezika. Doista ovo ne pridonosi pomirbi pučanstva u regiji.

---

Ponad je prijevod sa standardnog jezika na standardni jezik i što je u jednom jeziku norma nije i u drugome.

Plusieurs langues

Français	Croate	Bosniaqe	Serbe
Comme les gaz d'échappement et la pollution atmosphérique dans la Jérusalem, il serait nécessaire de prendre des mesures pour assurer la sécurité!	Glede ispušnih plinova i zagađivanja zraka u Jeruzalemu, bilo bi potrebito poduzeti mjere sigurnosti!	U pogledu izduvnih gasova i zagađivanja vazduha u Jerusalimu, bilo bi potrebno preduzeti mjere bezbjednosti!	У погледу издувних гасова и загађивања ваздуха у Јерусалиму, било би потребно предузети мере безбедности!

Croate	Bosniaqe	Serbe	Français
Bijela sol za kuhanje kemijski je spoj natrija i klora.	Bijela so za kuhanje je hemijski spoj natrijuma i hlora.	Bela so za kuvanje je hemijsko jedinjenje natrijuma i hlora.	Le sel blanc pour la cuisine est un composé chimique du sodium et du chlore.
Vlak sa željezničkoga kolodvora krenut će točno u deset sati.	Voz sa željezničke stanice krenut će tačno u deset sati.	Voz sa železničke stanice krenuće tačno u deset sati/časova.	Le train de la gare va commencer exactement à dix heures.

DIJASUSTAV

Dialekt	Subdialekt	Bugarski jezik	Makedonski jezik	Srpski jezik	Crnogorski jezik	Bošnjački jezik	Hrvatski jezik	Slovenski jezik
Torlački dijalekt		x	x	x
Štokavski dijalekt	Staroštokavski ekavski subdijalekt(Kosovsko-Resavski)			x
	Novoštokavski ekavski subdijalekt (Šumadijsko-Vojvođanski)			x
	Novoštokavski istočno-ijekavski subdijalekt (Užičko-Istočnohercegovački)			x	x	x
	Staroštokavsko ijekavsko-štakavski subdijalekt (Zetsko-Sandžački)			x	x	x
	Staroštokavski ijekavsko-šćakavski subdijalekt (Istočnobosanski)					x	x
	Novoštokavski zapadno-ijekavski subdijalekt (Dubrovačko-Hercegovački)					x	x
	Novoštokavski ikavski subdijalekt (Zapadnoštokavski)					x	x
	Staroštokavski ikavsko-ekavsko-jekavski subdijalekt (Slavonski)						x
Čakavski dijalekt							x
Kajkavski dijalekt							x	x

Језик без народа и државе

Језик без народа и државе нема коме да користи, сви добро знамо да се језик мења и српско-хрватско-бошњачки једино може да опстане као диасистем и то ако успе да се прилагоди националним стандардним језицима. Другачије нема сврхе, само гуши.

Jadnici bez doma i naroda

• Toliko je jadno i primitivno to izmišljanje da bi bilo najbolje da si skratite muke. Srbi ne pripovijedaju niti su ikada pripovijedali kajkavskim, čakavskim i zapadno-štokavskim dijalektima, niti su Hrvati govorili istočno-štokavskim i torlačkim dijalektima.
• Ljudevit Gaj nije reformirao hrvatsku abecedu za srpski jezik negoli da ujedini sve Hrvate u grafiji.

Pa i ako su Srbi ukrali Hrvatima i Gajevu abecedu sve jedno u srpskom ona ima drugi slovored.

Stvarno mi nije jasno zašto na ovu wikipediju zalutaju "stručnjaci" koji nemaju pojma o onome o čemu nas uče !! Prvo je bio korisnik koji želi pričati u Kraljevini Jugoslaviji, a ne zna niti njene granice, a sada ovo ???

Hrvatska i Srpska abeceda imaju isti slovored !!!!

Da sam tako pogrešio ja bi si sam skratio muke i odustao od daljnje rasprave, ali naši dosadnjakovići to nikada ne rade.

BITNA OBILJEŽJA HRVATSKE JEZIČNE POSEBNOSTI

1. Hrvatski standardni jezik

O bitnim obilježjima, posebnostima hrvatskoga jezika, napisano je na stotine članaka, a ipak je nakon svega teško doći do dobroga suda o hrvatskome standardnome jeziku. Sporno je da li je primjereniji pridjev književni ili standardni, ali to nimalo ne utječe na bit ovoga članka i zato tu raspravu ovom prilikom možemo izostaviti. Samo napominjem da i kad kratkoće radi kažem hrvatski jezik, ipak podrazumijevam samo hrvatski književni ili standardni jezik. Jednu tvrdnju mogu sa sigurnošću reći: Hrvatski standardni ili književni jezik svojim glasovima, svojom gramatikom, leksičkim sastavom i stilskim vrijednostima takav jezik kakvoga više nema na svijetu. Zato se može reći što je Francuzima francuski jezik, to je Hrvatima hrvatski jezik, u društvenome, pravnome, ustavnome, političkome smislu nema nikakove razlike. Razlika je samo u tome što hrvatski ima književno (normativno, standardno) bliske srodnike (druge nacionalne standardne jezike utemeljene na sličnim dijalektima štokavskoga narječja), a francuski ih nema. Ipak, kad prilazimo opisu hrvatskoga jezika, može se reći da ga nije lako opisati da bude opisan sam po sebi, a da ujedno bude jasno određen prema drugima, bliskim jezicima i da se usporedbe izravno ne navode. Iako je teško učiniti, ipak se to može i mora.

1. Povijesno određenje

Današnji je oblik hrvatskoga književnoga jezika plod njegove osebujne povijesti. Svoj početak ima u 9. stoljeću u starocrkvenoslavenskom, i odonda u leksičkom, frazeološkome i pravopisnome pogledu ima neprekinutu tradiciju do danas. Današnji oblik ima neprekinutu tradiciju s kraja 15. stojeća, od pjesama Šiška Menčetića, Đore Držića i pjesama Ranjinina zbornika. Ta i druga djela dubrovačkih književnika dala su snažno obilježje hrvatskomu književnomu jeziku. Odonda je doživio nekoliko faza, ali ni jedna koja bi napravila bitan prijelom. Uz povremene teškoće, razvija u jednom pravcu do danas.

1. Dijalekatno određenje

Što se dijalekata tiče, hrvatski književni jezik natkriva područje triju dijalekata, štokavskoga, čakavskoga i kajkavskoga i svi su oni neko vrijeme bili i književni jezici i utjecali na oblikovanje književnoga jezika štokavske stilizacije. A on nikada nije tako oblikovan da je sam štokavski dijalekt u izvornome obliku uzet za osnovicu književnomu jeziku, nego je on pod kraj 15. stoljeća stiliziran obilježjima dotadašnjega hrvatskoga književnoga jezika, uglavnom čakavske stilizacije, što je lijepo prikazao Ivan Pederin u svojoj studiji Pretvorba hrvatskog iz crkvenog u književni jezik. Zbog svoje posebne povijesti, dijalekatnoga stanja i pripadnosti hrvatskoga naroda zapadnoj kulturnoj sferi hrvatski je jezik dobio osebujan normativni lik koji nema ni jedan drugi jezik na svijetu pa ni najbliži književni jezici u njegovu okruženju.

1. Glasovne posebnosti

Jezici se prvenstveno razlikuju po svojim glasovnim sastavima pa tako i hrvatski. On je poseban već zato što ima 32 glasa (fonema). Sporan je broj pa i on kao razlika prema bliskosrodnim jezicima u njegovu okruženju. I kad bi se dokazalo da je broj nebitan, sigurno je da je raspodjela tih glasova u hrvatskome sasvim osebujna, kakve opet nema ni jedan drugi jezik na svijetu. Hrvatski su jekavci kao izvorni govornici u manjini, ali je u književnoj uporabi, zbog dubrovačke kulturne vrijednosti, prevladala jekavica koja samo u pisanome liku ima ije: mlijeko, bijel, lijep..., ali izgovorno je mlieko, biel, liep... uz neke posebnosti kao živio, mlio, nisam... Hrvatski ima 25 zatvornika (suglasnika). Ima bliskih jezika koji imaju većinu tih istih glasova ili sve, ali je u hrvatskome njihova raspodjela drugačija. Uzmimo samo glas h. Njime se odavno služimo. Slavonski ga pisci 18. stoljeća u svome govoru nisu imali, ali su se njime uvijek služili u velikoj mjeri. Relković je u svojoj gramatici s punim razlogom konstruirao rečenicu za uzor: Kuhar kuha od kruha juhu. Hrvatskoknjiževna uporaba glasa h dolazi do izražaja u riječima: kuhati, skuhati, kuhar, kuhača; gluh, grah, suh, duhan, hrapav, hren, hroptanje... pa poslije prema kajkavskome: hrđa, hrzati, hrvati se.

1. Naglasne posebnosti

Postoje i mnoge hrvatske naglasne posebnosti, ali je njih teško opisati jer ne postoji jednoznačno opisana hrvatska naglasna norma. Samo hrvatski ima: činòvnik, činovníka, jorgovan, jorgovana, gradovi, radovi, redovi..., čitamo, čitate, pletemo, pletete, žèlimo, žèlite...

1. Oblične posebnosti

Oblične posebnosti nisu česte, ali ih ima. Hrvatska je sklonidba: Cígo, Cíge, Cígi, góljo, gólje, gólji Péro, Pére, Péri... Normativno je dopuštena sklonidba Ivo, Iva, Ivu..., ali samo kao dubrovački obilježena.

1. Tvorbene posebnosti

U tvorbi riječi ima više posebnosti, ali ću ovdje spomenuti samo tri: U izricanju zajedništva služi prefiks su-: suautor, subaštinik, suborac, subrat, sugrađanin, suključar, suoptuženik, supatnik, suputnik, suradnik, suučenik... U složenicama u značenju ‘protivni, suprotni’ rabi se protu-: protudokaz, protuigrač, protujuriš, protumjera. protuotrov, proturazlog, protureformacija, protustranka... protuzračni, protudržavni, protupravni, proturječan, protutenkovski, proturatni, protuzarazni... Vrlo je čest glagolski sufiks -irati: akcentírati , akcèntiram, bojkotirati, bojkotiram, cementirati, cementiram, projektirati, projektiram...

1. Leksičke posebnosti

Najbrojnije su leksičke posebnosti. Ne računajući uskostručne tekstove, ima ih prema vrsti teksta više tisuća ili u cjelini više od 20 posto. Hrvati za nazive mjeseci imaju svoje domaće nazive: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac, kakve nema ni jedan drugi narod na svijetu. Domaće nazive imaju i češki i poljski, ali Hrvatima mnogi nisu razumljivi, nu kad na prvi pogled i jesu, kao što je to listopad, lako može doći do pogrješke jer je to Česima i Poljacima novembar, a Hrvatima oktobar. Ostalih leksičkih ima na tisuće kojih nema ni jedan drugi jezik na svijetu pa ih ovdje navodim desetak samo kao podsjetnik: brijač (čovjek koji brije), dragulj, gnojnica, gruda, istražitelj, izviješće, kalež, kazalište, klijet, kolodvor, konobar, krijesnica, kukac, mramor, mrkva, neboder, ovrha, ovrhovoditelj, plin, povećalo, putovnica, rublje, satnik, spužva, tisuća, tjedan, tlakomjer, sveučilište, tisuća, urota, uš, uzduh, vrhnje, zadušnice, znanost, Židov.....

1. Sintaktičke posebnosti

Izrazitih sintaktičkih posebnosti koje bi u cjelini obilježavale hrvatski književni jezik, nema puno, ali ipak postoje posebnosti samo što se one gotovo sve mogu istaknuti kao težnje, nastojanja, i mogle bi se izraziti u postotku, on bi za hrvatski književni jezik bio često znatno veći nego za druge jezike... Slavenski je genitiv češći nego u drugim jezicima: Nikad, nikad ne će Frankopani zaboraviti Krka. (M. Nehajev) U hrvatskome je tipična upotreba infinitiva: ...stric Zvonko učio je roniti - kasnije sam čuo pripovijedati... Enklitika dolazi na drugo mjesto i kad rastavlja sintagme, Čak dolazi između imena i prezimena i u publicističkome stilu: Vinko me Barišić smijenio...

1. Stilske posebnosti

Ako se pojedine leksičke posebnosti nađu i u kojem drugom jeziku, one u hrvatskome imaju posebnu stilističku vrijednost. Hrvati imaju za isti pojam dvije riječi svjetiljka i lampa, ali ih ne rabe ravnopravno, svjetiljka je stilski neutralna riječ, a lampa osim svoga posebnoga značenja (lampa u televizoru kad su bili takvi televizori) ili stilski obilježena, najčešće lokalnom uporabom: Gori lampa nasred Vinkovaca. Hrvati imaju riječi plaća i plata, ali je plaća stilski neutralna riječ, a plata zastarjelica, i poetizam, svako je ljeto slušamo na otvorenju dubrovačkoga ljetnoga festivala: Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti. Za ovakva raspravljanja važno je razlikovati suvremeno stanje od prošlih. Kao hrvatske su riječi rabile su se do 19. stoljeća otadžbina, drum, talas, srećan, a danas to više nisu riječi suvremenoga hrvatskoga jezika, danas su izrazite zastarjelice. Zato danas nitko ne može Hrvatu čestitati srećan Božić, a da to Hrvat primi kao neutralnu čestitku, pomislit će: ili mi to čestita Srbin, ili Hrvat iz Vojvodine ili me podbada tko.

1. Spremnost za tvorbu i prihvaćanje novih riječi

Stalna težnja hrvatskoga jezika za jezičnom čistoćom stvorila je u hrvatskom jeziku osjećaj po kojem se za zadovoljavanju jezičnih potreba najprije potraže u samom jeziku, a ako ih nema, onda se iskušaju tvorbene mogućnosti, a ako se i tu ne mogu zadovoljiti, tek tada se poseže za tuđicom, i to pod uvjetom da se može prilagoditi sustavu hrvatskoga jezika. Tako smo dobili i dobro su prihvaćene: dlanovnik (vrsta računala), limunika (grejp), sučelje (interfejs), računalo (kompjuter), uspješnica (hit, bestseler), premosnica (bajpas), srčani stimulator (pejsmejker), uspornik (ležeći policajac)... I stotine drugih jedva primjetljivih, koje nastaju prigodno i mogli bismo ih zvati prigodnice. Neke će od njih možda ostati trajno, kao: balonijada, bukobran, gastropis, golfište, hodnja, mikrovalka, nazočnik, oporabiti (reciklirati), razročiti (supr. oročiti), suvenirnica, uhidbenica, uskrsnica (dodatak za Uskrs)... Svaki mjesec nastaje bar koja stotina novih riječi pa ih je lako navesti, evo samo desetak što sam ih prigodice zabilježio: bajkopisac, bjelčuga, čarteraš, čokoladar, čokoljubac, javnik (javni djelatnik), kotlurina, kratkiš (kratki film), kravatoljubac, kreditčina, kupinjak (kupinovo vino)...

1. Posebnosti kao cjelina

U nabrajanju hrvatskih jezičnih posebnosti možda se potkrala koja što ju ima i koji drugi jezik, a to nimalo ne utječe na cjelinu posebnosti. Prvo, što su sve nabrojene posebnosti povezane u cjelinu, u sustav, tj. ako je odabrana jedna od njih, odmah su i sve druge , tj. s izborom jedne dolaze i druge, npr. ako točan, onda i općina, i kemija..., tj. čim se susretnemo s jednom od njih, odmah znademo da je hrvatski jezik posrijedi, kad npr. na radiju ili televiziji čujete: Sada je točno pet sati, onda znate da je to hrvatski jezik i da će doći mlijeko, bilješka, juha, netko, opći, kršten, kemija, činòvnik, Cígo, suučenik, protuotrov, deportirati, siječanj, časnik, glazba, skladatelj, kazalište, sveučilište, Cipar... Hrvatski je jezik određenen svojom jasnom normom, uporabnom ili kodificiranom, a takve norme nema ni jedan drugi jezik na svijetu, to je ono bitno po čemu su jezici određeni i po čemu se razlikuju.

1. Razumljivost nije kriterij za posebnost

Razumljivost nije kriterij za posebnost, za jezični identitet. Razumljivost je veoma uvjetna kategorija. Ali i kad je ona u pitanju, ona nije jednostavna kako neki misle. Hrvati ni najbliže jezike ne mogu razumjeti bez velikih teškoća i zato bez posebnoga učenja. Obično se kao međusobno razumljivi navode hrvatski i srpski. Razlika tu ima manje, ali unatoč tomu može se reći da i nerazumijevanja ima dosta. Kad uzmemo nazive za mjesece. već će sporazumijevanje biti teže. Posebnne će nesporazume stvarati i riječi u kojima je glasovni kostur isti, a značenje različito kao kolovoz, odojče, predstava, naučnik, zapušiti, zapušen... Od velikoga broja srpskih riječi koje Hrvati ne će razumjeti, navest ću za primjer samo nekoliko: činija, čitulja, gundevalj, kamilavka, kengur, kondir, litija, marifetluk, nipodaštavati, pokondiriti se, ražalovati, svitac, šargarepa, tropar, uštogljiti se, uštogljen, vajni, zaveštati... Ima primjera gdje je samo jedno nerazumijevanje nanijelo jednoj strani i milijunske štete. Ni dok smo živjeli u istoj državi, razumljivost nije bila potpuna, a sada kad živimo u razdvojenim državama, sve je manja. Novi naraštaji ne razumiju mnogo onoga što smo mi stariji još razumjeli.

1. Pravni položaj hrvatskoga standardnoga jezika

Pa ipak, unatoč svemu ima nerazumijevanja i lingvističke posebnosti hrvatskoga standardnoga jezika kojih ne bi trebalo biti. A nerazumijevanja ima i u pravnome, političkome smislu, kažu da su hrvatski jezik i srpski jezici samo politički dva jezika. Kad kažemo politički, to neki ne prihvaćaju u pravom značenju i njegovim posljedicama, politički ih pomalo nervira i misle da to nije vrijedno znanstvenoga promatranja. Kad se to zavije u stručan naziv kao što je sociolingvistički, onda prolazi iako sociolingvistički u sebi sadrži i politički. A kad je o hrvatskome standardnome jeziku riječ, onda politička dimenzija ima u njemu važnu ulogu jer se s

1. Položaj hrvatskoga u Europskim i možebitno drugim opće svjetskim integracijama

Kad su tijekom bliske povijesti hrvatski jezikoslovci bili prisiljeni u preddeklaracijsko i poslijedeklaracijsko doba iz političkih razloga govoriti o varijantama, oni su već tada za hrvatski jezik i kao varijantu tražili sva ona prava koja imaju i drugi standardni jezici. To načelo jasno su isticali mnogi, posebno ga je izrekao prof. Brozović na „Petom slavističkome kongresu“ održanom u Sarajevu 1965. i iste godine objavio u Jeziku. Kad smo dakle u vrijeme dok smo morali govoriti po diktatu komunističke partije da je hrvatski jezik samo varijanta srpsko-hrvatskoga, tražili njegovu ravnopravnost sa svima drugima jezicima, s punim pravom to možemo i moramo tražiti danas od „EU“ kad je jasno da je hrvatski jezik lingvistički (i dijalektalno i kodifikacijski-normativno) poseban jezik kakvoga na svijetu više nema, a službeno je priznat i međunarodno i Ustavom Republike Hrvatske.

Kako wikipedija nije forum ja ću samo kratko reći svoje mišljenje:

sh jezik nastaje bečkim dogovorom 1850 godine. 140 godina zbližavanja srpskog i hrvatskog jezika nije moguće pobrisati odlukom vlade. Danas su de facto srpski, hrvatski, bosanski, crnogorski samo narječja sh jezika. Vremenom će postati pravi odvojeni jezici ako to budu državne politike, ali danas to nisu. Ovi "jezici" su danas mnogo jezično bliži nego na primer hrvatska narječja to jest čakavski i kajkavski

Potvrđeno je "Hrvatski jezik biti će službeni jezik u EU"

Zasigurno to treba proslavit, hrvatski jezik će biti službeni u Europskoj Uniji !!!!

Ne pisati neistine na wikipediji.

Ovdje samo Zrinjka Glovacki Bernardi i dr. sc. Vesna Muhvić Dimanovski govore da će hr, a ne sh biti službeni. To ne govori (u tom tekstu) EU.

srpskohrvatski je grozna sramota jad i bijeda

Na spomen srpskohrvatskoga bilo gdje u svijetu svi te blijedo gledaju i podsmjehuju ti se, to su oni jadnici što neznaju tko su te kojim jezikom govore i pišu! Ta sramota nanosi golemu štetu i Srbima i Hrvatima.Sramoto srpskohrvatska nestani sa lica zemlje i prestani nas blatiti pred svijetom! Dajte da ovi napačeni Slavenski narodi žive u miru svatko sa svojim jezikom, a to ruglo srpskohrvatsko bacite u smeće i ne blamirajte se više pa niste toliki jadnici.

Bez brige još za našeg života sh jezik, neće nestati, a ako se motiviram sh wiki će postati bolja od hr i sr wiki. Trenutačno samo čekam odluku po pitanju motivacije :)--Rjecina2 09:48, 24 srpanj-јул 2010 (CEST)

"Bez brige još za našeg života sh jezik, neće nestati, a ako se motiviram sh wiki će postati bolja od hr i sr wiki. Trenutačno samo čekam odluku po pitanju motivacije." - I ja, isto tako... (Ali čemu motivacija kada Srbohrvati taj posao odlično obavljaju za nas...) Howsky

Pa fala bogu da će biti služben neće valjda sh koji ima 17 govornika :)--89.172.212.159 02:31, 8 rujan-септембар 2010 (CEST)

odličan strani članak o našem jeziku

Od rascjepa Jugoslavije i od hrvatske samostalnosti 1990. hrvatska službena politika je bila da bivši zajednički srpskohrvatski jezik više ne postoji, i da je hrvatski zaseban jezik. Od proglašenja samostalnosti, dobro pripremljena kampanja pokušavala je uvjeriti inozemne države u to da su srpski i hrvatski dva različita jezika, koji su maltene međusobno nerazumljivi...

http://www.pescanik.net/content/view/6314/1084/

Da li je došlo vrijeme za novo arhiviranje?

Pošto su nam po ne znam već koji put ovi korisnici diazepama u detalj objasnili da govorimo nekim diasistemom iliti sustavom te da smo idioti jer se služimo idiomom koji ne postoji, ponizno molim da se ova stranica arhivira nebi li se omogućilo i drugim hrvatskim, bošnjačkim, srpskim i crnogorskim ekspertima da dođu do izražaja prilikom omaložavanja mog maternjeg jezika.