Operacija Stup od oblaka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sukob Gaza-Izrael 2012.
Dio Bliskoistočni sukob

Domet raketa iz Gaze
Datum 14. studeni - 21. studeni 2012.
Lokacija Izrael, Zapadna obala, Gaza
Ishod primirje
Casus belli IDF smaknuo Ahmeda Jabarija, vođu Hamasa
Sukobljeni
Izrael Hamas
Islamski džihad
PFOP
Vođe
Benjamin Netanyahu

Ehud Barak
Benny Gantz
Yoram Cohen
Tal Russo

Ismail Hanijeh

Muhamed Deif
Ramadan Šalah

Vojne snage
75.000 vojnika[1] 10.000 boraca
Posljedice
5 poginulih[2] 150 poginulih[2]

Sukob između Gaze i Izraela, znan i pod nazivom Operacija stup od oblaka (hebrejski עַמּוּד עָנָן, Amúd Anán) označava oružani sukob između Izraela i Hamasa u pojasu Gaze koji je izbio 14. studenog 2012. te trajao tjedan dana. Bio je to prvi sukob većih razmjera između ta dva teritorija nakon rata u Gazi 2008.-2009. koji je kao i ovaj 2012. godine počeo kada je u Izraelu predizborno doba. U sukobu je poginulo petero osoba na izraelskoj, te 150 na palestinskoj strani. Uz pomoć napora Egipta i SAD-a, sklopljeno je primirje.

Eskalacija sukoba[uredi | uredi kod]

Sukob je počeo izraelskim zračnim napadom koji je ubio Ahmeda Jabarija, zapovjednika Hamasa, kojeg je optuživala za "sve terorističke napade na Izrael pokrenute iz Gaze" u posljednjom desetljeću.[3] Potom je pokrenuta veća vojna ofenziva protiv Hamasa. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je izjavio da je pokrenuo vojnu ofenzivu jer nije više "mogao podnijeti situaciju u kojoj su stanovnici Izraela izloženi teroru raketa". Hamas je pak izjavio da je atentat na Jabarija "otvorio vrata pakla"[3] te uzvratio lansiranjem raketa na Izrael: jedna od raketa je pogodila i udaljena predgrađa gradova Tel Aviva i Jeruzalema, ali su proturaketni štitovi uspijeli presresti većinu njih.[4] IDF je izjavio da ne planira svrgnuti Hamas, nego samo "onesposobiti njegovu vojnu infrastrukturu".[3] Ofenzivi je prethodilo razdoblje sukoba niskog intenziteta od nekoliko mjeseci: još od početka studenog iste godine, prijavljeni su oružani okršaji između IDF-a i Hamasa na granici Gaze, pri čemu je bilo i mrtvih,[5] a samo u ožujku iste godine, nakon razdoblja relativnog mira, iz Gaze je ispaljeno 300 raketa, od kojih je 177 pogodilo izraelske okolne gradove.[6] No sukob je eskalirao tek 14. studenog.

Međunarodna zajednica je osudila nasilje i pozvala na prestanak sukoba. Nova vlada Egipta stala je na stranu Gaze i osudila Izrael, najavivši da "Palestince neće prepustiti samima sebi".[7]

U samo pet dana, poginulo je 94 Palestinaca u Gazi.[8] 17. studenog izraelsko bombardiranje u četvrti Al Nasser je razorilo kuću obitelji Dalu te ubilo 12 civila, među njima i djece. Jedan od poginulih je radio za Hamasovu vladu, ali susjedi inzistiraju da je samo bio obični policajac te da nije bio pripadnik militanata. IDF je najavio istragu događaja.[9]

21. studenog, teroristički napad u autobusu u Tel Avivu, blizu hrvatskog veleposlanstva, ozljedio je 21 osobu. Hamas je "pohvalio" napad kao odgovor na napad na pojas Gaze.[10]

Primirje[uredi | uredi kod]

Navečer 20. studenog, Hamas je najavio da će za par sati nastupiti primirje zbog mogućeg postignutog dogovora sa Izraelom. Hilary Clinton je tog istog dana posjetila izraelske, palestinske i egipatske političare kako bi pomogla u de-eskalaciji nasilja. Međutim, izraelski glasnogovornik Mark Regev je izjavio: "Hamas sada žarko želi primirje, neku vrstu pauze kako bi se opet mogao naoružati i za tjedan ili mjesec dana nastaviti sa raketiranjem. Nas to ne zanima." BBC javlja kako je izraelska vlada podijeljena oko pitanja primirja: Barak želi prihvatiti, dok Netanyahu i Avigdor Lieberman to odbijaju.[11]

21. studenog izraelski su dužnosnici prihvatili egipatsko-američki prijedlog te je navečer na snagu stupilo primirje. Vojska je javila da su nakon primirja iz Gaze ispaljene tri rakete, ali IDF nije reagirao.[2] Hamas je idući dan proglasio "praznikom" kako bi "slavio pobjedu". U Izraelu je zabilježeno nekoliko prosvjeda jer su građani smatrali da vojska "nije dovoljno jako udarila Hamas".[2] Tijekom vojne akcije, IDF je napao 1.500 meta u pojasu Gaze, među njima 30 viših dužnosnika Hamasa, 980 podzemnih minobacača te 140 tunela za krijumčarenje.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. BBC News (19. studeni 2012). Gaza crisis: Deaths soar amid fresh Israeli strikes. bbc.co.uk. Pristupljeno 19. studeni 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Ben Brown. Gaza crisis: Palestinians back on streets as truce holds. bbc.co.uk. Pristupljeno 22. studeni 2012. 
  3. 3,0 3,1 3,2 BBC News (19. studeni 2012). Q&A: Israel-Gaza violence. bbc.co.uk. Pristupljeno 19. studeni 2012. 
  4. Izraelci zbunjeni: Kojim to oružjem napada Hamas?, Večernji list, 19. studeni 2012. str. 14. Preuzeto 19. studeni 2012.
  5. Israeli gunfire kills Palestinian boy in Gaza clash: medics. Reuters. 8. studeni 2012. Arhivirano iz originala na datum 2012-11-21. Pristupljeno 19. studeni 2012. 
  6. Terrorism Against Israel: Rocket & Mortar Attacks. Jewish Virtual Library. Pristupljeno 19. studeni 2012. 
  7. HINA (16. studeni 2012). Egipat neće »prepustiti Gazu samoj sebi«. Novi list. Pristupljeno 19. studeni 2012. 
  8. Kriza u Gazi: Raste broj mrtvih”. dnevnik.hr. 16. studeni 2012. Pristupljeno 19. studeni 2012. 
  9. Nakon eksplozije kod hrvatskog veleposlanstva Izrael uzvratio raketama. dnevnik.hr. 21. studeni 2012. Pristupljeno 21. studeni 2012. 
  10. Kriza u Gazi: Raste broj mrtvih”. dnevnik.hr. 16. studeni 2012. Pristupljeno 19. studeni 2012. 
  11. BBC News (21. studeni 2012). Israel-Gaza crisis: Push for ceasefire amid fresh attacks. bbc.co.uk. Pristupljeno 21. studeni 2012. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Operation Pillar of Cloud