Marihuana

Izvor: Wikipedia
Merge-arrows.svg   
Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom Rekreativna upotreba konoplje.
Osušeni pupoljak biljke Cannabis sativa

Marihuana je biljka Cannabis sativa, koje se koristi kao lek.

Marihuana je najblaže i najslabije halucinogeno sredstvo (neki autori uopšte je ne svrstavaju u taj skup psihoaktivnih supstanci). Sadrži psihoaktivni THC.

Dvojbeno je utiče li konoplja na kratkotrajan gubitak pamćenja. Taj uticaj najlakše je za primijetiti. Takvi simptomi javljaju se samo u vrijeme trajanja djelovanja konoplje, dakle, nekoliko sati, a nije nasljedan niti trajan. Isto tako, pretrage osoba, čestih konzumenata konoplje, izgleda, ne pokazuju nikakve nedostatke niti oštećenja.

Akutno djelovanje[uredi - уреди]

Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjuktivalna hiperemija (crvenilo očiju) i blago ubrzan srčani ritam. Niti jedna niti druga pojava nije neugodna niti opasna. Nakon pet hiljada godina upotrebe kanabisa među stotinama miliona ljudi širom svijeta, ne postoje pauzibilni dokazi da je ova droga ikada izazvala makar i jednu smrt.

Smrtnost neke droge mjeri se obično vrijednošću nazvanom LD50, tj. dozom koja će izazvati smrt u 50 posto životinja ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bića nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksičnost droge može se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definišemo kao smrtonosnu dozu kroz učinkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miševima je 40 000. Mnogi hemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje. Konoplja u svom prirodnom obliku vjerojatno je najsigurnija terapijski aktivna supstanca ikada poznata.

Potrebno je razmotriti još dva akutna učinka, vezana uz konoplju. Prvi je high osjećaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potrošača, ovo stanje traje dva do četiri sata nakon pušenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najčešći oblik promijene stanja svijesti je mirno, blago euforično stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojača.

Hronično djelovanje[uredi - уреди]

Postoje ljudi, najčešće pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, puše i više od deset spliffova konoplje na dan. Ne možete očekivati da pušenje nema nikakve posljedice na vaše zdravlje. Već pri samoj definiciji dima, možemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO2 iliti ugljičnog dioksida, koji ulazi u pluća. No, štetnost pušenja konoplje mnogo je manja od štetnosti koju ostavlja pušenje duhanskih cigareta, ili konzumiranje alkohola.

Jedno od najčešće postavljanih pitanja današnje javnosti vezano uz štetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Konoplja ne stvara fizičku ovisnost. Postoje svjedoci, hiljade njih, koji potvrđuju ovu činjenicu. Ti isti ljudi govore kako su konoplju konzumirali pušeći i više od 20, pa čak i 30 godina. Konoplja nije ostavila nikakve posljedice na njima, a kada su se odlučili prestati pušiti, nije bilo nikakve fizičke naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihičke ovisnosti. Psihička ovisnost ovisi o konzumentu, a postoje podaci[traži se izvor od 07. 2010.] koji govore da je lakše postati psihički ovisni o duhanskoj cigareti nego o marihuani. U razdoblju svojeg istraživanja konoplje, nisam naišao na niti jedan slučaj hronične psihičke ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istraživanja koja su se odvijala na Jamajci i Kostariki, koja iznose činjenicu da čak niti veliki potrošači konoplje ne izgledaju psihički ovisni.

Poveznice[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]