Medicinska upotreba konoplje
U medicini, konoplja se najčešće upotrebljava protiv stresa, gubitka apetita, mučnine izazvane hemoterapijom, ublažavanja posledica teškim bolesti, itd.[1]
Osim što se od konoplje prave medicinski preparati, u makrobiotičkoj ishrani se preporučuje konopljino seme, koje sadrži kompletan izvor proteina i sve bitne omega masti neophodne za ljudsko zdravlje. Navodi se da upotreba celog semena od konoplje u ishrani poboljšava varenje, sprečava formiranje toksičnih materija, sprečava zapaljenje creva, snižuje nivo holesterola u krvi, snižuje krvni pritisak, poboljšava cirkulaciju i kardiovaskularnu funkciju, smanjuje simptome PMS i menstrualne grčeve, te upale i simptome artritisa.[2]
Povest[uredi - уреди]
Konoplja se kao lek upotrebljava preko 5000 godina. 2740. pne. je zabeležena prva upotrebe konoplje kao leka u Kini. Herbarijum kineskog cara Šen Nunga konoplju spominje kao biljku koja može biti delotvorna u lečenju malarije i konstipacije.[3] U staroj Grčkoj je konoplju Galen smatrao lijekom.[3]
I Srbi su upotrebljavali konoplju u mediciske svrhe, o čemu je Veselin Čajkanović zabeležio sledeće:
Krajem 19. veka, nakon 40-ak godina relativno intezivnog interesa za istraživanje konoplje u lečenju različitih bolesti, njenu medicinsku upotrebu u svetu potiskuju ubrzani razvojem sintetički derivisanih lekova.
Izvori[uredi - уреди]
- ↑ Clinical Studies and Case Reports
- ↑ Konoplja kao lek
- ↑ 3.0 3.1 Nikša Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i upotrebe
- ↑ Veselin Čajkanović, Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama, strana 116, BIGZ reizdata 1994, Beograd
Eksterni linkovi[uredi - уреди]
- Naučna istraživanja o lekovitim svojstvima konoplje
- Poređenje štetnosti marihuane sa drugim supstancama
|
|||||||||||||